Papa i drugi osudili prijetnje iranskoj 'civilizaciji' i civilnoj infrastrukturi
Papa Lav XIV izjavio je da je prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uništiti "čitavu jednu civilizaciju" neprihvatljiva, dok su druge uticajne međunarodne ličnosti i zapadni zvaničnici upozorili sve strane u ratu s Iranom da se uzdrže od napada na civilnu infrastrukturu.
"Danas... pojavila se ova prijetnja protiv cijelog naroda Irana, i to je zaista neprihvatljivo", rekao je papa Lav XIV novinarima 7. aprila, dodajući: "Svakako postoje pitanja međunarodnog prava, ali više od toga, ovo je moralno pitanje."
Amerikanac koji je kritičan prema ratu s Iranom, Lav XIV pozvao je građane u Sjedinjenim Državama i drugdje da kontaktiraju svoje političke lidere ili predstavnike i pozovu ih da rade na miru. Nije imenovao Trumpa, Sjedinjene Države ili bilo koju drugu zemlju.
Njegove izjave uslijedile su nakon što je Trump, ponavljajući prijetnju velikim američkim napadima na iranske elektrane i mostove ukoliko Teheran ne pristane na dogovor do 20 sati po istočnom američkom vremenu 7. aprila, na društvenim mrežama napisao: "Čitava jedna civilizacija će večeras umrijeti, da se nikada ne vrati. Ne želim da se to dogodi, ali vjerovatno hoće."
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk rekao je da žali zbog "bujice zapaljive retorike koja se koristi u ratu na Bliskom istoku" od svih strana. Također ne imenujući Trumpa, opisao je prijetnje "uništenjem čitave civilizacije i napadima na civilnu infrastrukturu" kao "odbojne".
"Prema međunarodnom pravu, namjerno napadanje civila i civilne infrastrukture predstavlja ratni zločin", rekao je Turk, pozvavši na hitne korake ka deeskalaciji i zaštiti civila.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres bio je "duboko uznemiren" Trumpovom izjavom, rekao je portparol UN-a Stephane Dujarric. "Ne postoji vojni cilj koji bi opravdao masovno uništavanje infrastrukture jednog društva ili namjerno nanošenje patnje civilnom stanovništvu", rekao je Dujarric na redovnom brifingu.
Kanadski premijer Mark Carney također je pozvao strane u ratu da poštuju međunarodno pravo i upozorio ih da se uzdrže od napada na civile i civilnu infrastrukturu.
"Civilizacija se ne briše", rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot, dodajući da se nada da Trump "neće provesti svoje prijetnje koje bi gurnule region, ali i svijet, u novu eskalaciju koja bi bila posebno opasna".
Nekoliko američkih zakonodavaca također je kritikovalo Trumpovu objavu i upozorilo protiv gađanja civilne infrastrukture.
Uz izvještavanje Reuters, AFP- i dpa.
Ministar vanjskih poslova Estonije za RSE: Ukrajina mora ostati prioritet i tokom rata s Iranom
Zapadne zemlje "moraju Ukrajinu zadržati kao prioritet" i pojačati pritisak na Rusiju usred rata SAD-a i Izraela s Iranom, koji odvlači pažnju s najsmrtonosnijeg evropskog sukoba od 1945. godine, izjavio je ministar vanjskih poslova Estonije Margus Tsahkna u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nakon glasnih kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa na račun zapadnog saveza zbog nespremnosti pojedinih članica da se uključe u rat s Iranom, Tsahkna je rekao da "niko zapravo ne vjeruje da će se Sjedinjene Države povući iz NATO-a", ali je dodao da je taj sukob "sada također tema NATO-a".
Estonija je spremna razgovarati o mogućem doprinosu, ali Sjedinjene Američke Države nisu uputile zahtjev za podršku baltičke države u vezi s ratom s Iranom, rekao je Tsahkna za RSE u telefonskom razgovoru 7. aprila. Pročitajte više OVDJE
Kina i Rusija uložile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o Hormuškom moreuzu
Kina i Rusija stavile su veto 7. aprila na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koju je predložio Bahrein, a kojom se željelo ohrabriti zemlje da koordiniraju napore u zaštiti komercijalnog brodarstva u Hormuškom moreuzu.
Za rezoluciju je glasalo 11 članica Vijeća sigurnosti, dok su Kina i Rusija, kao stalne članice s pravom veta, glasale protiv, a dvije zemlje su bile uzdržane.
Bahrein je, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država i drugih zaljevskih zemalja, sedmicama pregovarao o nacrtu rezolucije koji je u početnoj verziji predviđao odobravanje korištenja "svih neophodnih sredstava" - standardne formulacije UN-a koja može uključivati i vojnu silu - radi zaštite plovidbe kroz moreuz.
Međutim, nakon protivljenja Kine, Rusije i Francuske, nacrt rezolucije je izmijenjen. Konačna verzija pozivala je države da koordiniraju odbrambene napore i osiguraju siguran prolaz kroz taj plovni put.
Hormuški moreuz i dalje predstavlja ključnu globalnu rutu za pomorski saobraćaj, a njegovi poremećaji izazvali su ozbiljnu zabrinutost zbog ekonomskih posljedica širom svijeta.
Ranije je stalni predstavnik Bahreina pri UN-u Jamal Al-Ruwaii upozorio na šire posljedice, poručivši da "ne možemo prihvatiti ekonomski terorizam" te da je "čitav svijet pogođen ovim dešavanjima".
Napadi na Teheran u susret američkom roku za dogovor o okončanju rata
Teheran se 7. aprila suočava sa novim napadima, dok istovremeno ističe rok koji su Sjedinjene Američke Države (SAD) postavile za postizanje sporazuma o okončanju rata i otvaranja Ormuskog moreuza. Američko-izraelski napadi se nastavljaju. Predsednik SAD, Donald Tramp zapretio je da će uništiti "svaku elektranu" i most u Iranu ukoliko Teheran ne prihvati dogovor do 20 časova po istočnoameričkom vremenu. Iran, sa druge strane, ne posustaje i odgovara novim uzvratnim napadima na Izrael.