Kina i Rusija uložile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o Hormuškom moreuzu
Kina i Rusija stavile su veto 7. aprila na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koju je predložio Bahrein, a kojom se željelo ohrabriti zemlje da koordiniraju napore u zaštiti komercijalnog brodarstva u Hormuškom moreuzu.
Za rezoluciju je glasalo 11 članica Vijeća sigurnosti, dok su Kina i Rusija, kao stalne članice s pravom veta, glasale protiv, a dvije zemlje su bile uzdržane.
Bahrein je, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država i drugih zaljevskih zemalja, sedmicama pregovarao o nacrtu rezolucije koji je u početnoj verziji predviđao odobravanje korištenja "svih neophodnih sredstava" - standardne formulacije UN-a koja može uključivati i vojnu silu - radi zaštite plovidbe kroz moreuz.
Međutim, nakon protivljenja Kine, Rusije i Francuske, nacrt rezolucije je izmijenjen. Konačna verzija pozivala je države da koordiniraju odbrambene napore i osiguraju siguran prolaz kroz taj plovni put.
Hormuški moreuz i dalje predstavlja ključnu globalnu rutu za pomorski saobraćaj, a njegovi poremećaji izazvali su ozbiljnu zabrinutost zbog ekonomskih posljedica širom svijeta.
Ranije je stalni predstavnik Bahreina pri UN-u Jamal Al-Ruwaii upozorio na šire posljedice, poručivši da "ne možemo prihvatiti ekonomski terorizam" te da je "čitav svijet pogođen ovim dešavanjima".
Napadi na Teheran u susret američkom roku za dogovor o okončanju rata
Teheran se 7. aprila suočava sa novim napadima, dok istovremeno ističe rok koji su Sjedinjene Američke Države (SAD) postavile za postizanje sporazuma o okončanju rata i otvaranja Ormuskog moreuza. Američko-izraelski napadi se nastavljaju. Predsednik SAD, Donald Tramp zapretio je da će uništiti "svaku elektranu" i most u Iranu ukoliko Teheran ne prihvati dogovor do 20 časova po istočnoameričkom vremenu. Iran, sa druge strane, ne posustaje i odgovara novim uzvratnim napadima na Izrael.
EU grupe za naftu i gas razmatraju mjere štednje zbog rata s Iranom
Ključne grupe za naftu i gas Evropske unije održaće sastanke ove sedmice dok se zemlje širom bloka užurbano pokušavaju nositi s uticajem rata s Iranom, koji predvode Sjedinjene Države i Izrael, na cijene i snabdijevanje energijom.
Portparolka Evropske komisije Anna-Kaisa Itkonen izjavila je na konferenciji za novinare 7. aprila da će se Koordinaciona grupa za naftu sastati 8. aprila, dok će se grupa za gas sastati narednog dana.
Evropska unija suočava se s mjerama štednje energije, poput smanjenja aviosaobraćaja, ograničenja brzine na autoputevima i direktiva za rad od kuće, nakon što je rat doveo do blokade Hormuškog moreuza, tranzitnog koridora kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i gasa.
Prošlog mjeseca ministri energetike EU-a održali su vanredni sastanak, a iako nisu dogovorene konkretne mjere, evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen obećao je da će Brisel uskoro objaviti paket mjera na nivou EU-a.
Prema riječima zvaničnika EU-a upoznatih s tim dosjeom, koji su za RFE govorili pod uslovom anonimnosti, te mjere bi mogle uključivati fleksibilnija pravila o državnoj pomoći energetskim kompanijama, kao i snažnije zalaganje za obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju. Pročitajte više OVDJE
Macron saopštio da su francuski državljani koje je Iran držao u pritvoru pušteni
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron saopštio je da su dva francuska državljanina, koja su u Iranu bila pritvorena više od tri godine, puštena na slobodu i da su na putu kući.
"Cecile Kohler i Jacques Paris su slobodni i na putu su nazad u Francusku nakon tri i po godine pritvora u Iranu", naveo je Macron u objavi na društvenoj mreži X 7. aprila.
Njih dvoje su uhapšeni u Teheranu u maju 2022. godine, dok su privodili kraju turističko putovanje po Iranu. U oktobru 2025. osuđeni su na dugotrajne zatvorske kazne pod optužbom da su špijunirali za Francusku i Izrael.
Porodice dvoje prosvjetnih radnika odbacile su te optužbe.