Obnovljen deo brodskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz
Iran je dozvolio brodovima koji prevoze robu od vitalnog značaja kroz Ormuski moreuz, uključujući humanitarnu pomoć i osnovne potrpeštine, da stignu do svojih luka, pod uslovom da se koordiniraju s lokalnim vlastima, preneli su Rojters i iranska novinska agencija Tasnim, koja je bliska Korpusu islamske revolucionarne garde.
Iran blokira moreuz od 28. februara.
Od 3. aprila, brodovi iz Omana, Pakistana, Turske, Indije, Francuske i Japana prošli su kroz moreuz, pokazuju podaci MarineTraffic i LSEG.
Među njima je "Sohar LNG", koji plovi pod panamskom zastavom i u suvlasništvu je japanske kompanije Mitsui O.S.K. Lines. To je prvi brod povezan s Japanom i prevoznik tečnog prirodnog gasa (LNG) koji je prošao kroz moreuz od početka sukoba.
Takođe su kroz Ormuz prošli indijski tanker za tečni naftni gas (LPG) i francuski kontejnerski brod.
Uprkos tome, japansko Ministarstvo saobraćaja saopštilo je da je oko 45 brodova kojima upravljaju japanske kompanije i dalje zaglavljeno u regionu, prvenstveno u Persijskom zalivu. Na osnovu podataka o praćenju brodova kompanija MarineTraffic i LSEG, ukupan saobraćaj je procenjen na oko 5–12 odsto u odnosu na predratni nivo.
Zaključno s aprilom, izveštaji kompanija za informacije o pomorskom saobraćaju, novinskih agencija i vladinih službi pokazuju da je 2.190 brodova zaglavljeno u regionu, uključujući 400 naftnih tankera.
Američki obaveštajni izvori, koje je Rojters citirao u petak, upozoravaju da je malo verovatno da će Iran uskoro u potpunosti ponovo otvoriti moreuz, koristeći kontrolu nad plovnim putem kao polugu uticaja na SAD. Američki predsednik Donald Tramp je naznačio da bi američke snage mogle da deluju kako bi ponovo otvorile prolaz ako je potrebno.
Savet bezbednosti UN planira da sledeće nedelje glasa o bahreinskoj rezoluciji o zaštiti brodskog saobraćaja. Kina i Rusija su se usprotivile odobravanju sile, dok bi nacrt, koji podržavaju države Zaliva i Vašington, omogućio odbrambene mere najmanje šest meseci.
Peta sedmica rata u Iranu u slikama
Zatvorene fabrike u Indiji i ključni američki vojni avion uništen u Saudijskoj Arabiji nalaze se u RSE izboru fotografija o petoj nedelji američko-izraelskog rata sa Iranom.
Iran pogubio još dvojicu muškaraca zbog optužbi za terorizam
Iran je u subotu pogubio dva čoveka osuđena za izvršenje terorističkih dela i veze s opozicionom organizacijom Mudžahedin-e Halk (MEK), javila je novinska agencija Mizan, koja je bliska iranskom pravosuđu.
Ta dva muškaraca su optuženi u okviru slučaja protiv šest osoba. Ostala četvorica su pogubljena ranije ove nedelje.
MEK je opoziciona grupa u egzilu koja želi da svrgne Islamsku Republiku i koju Teheran smatra terorističkom organizacijom. Poslednjih nedelja došlo je do porasta broja pogubljenja, posebno usmerenih na članove MEK-a.
Abolhasan Montazer i Vahid Bani-Amerijan su prema izveštajima pogubljeni "pod optužbom za pobunu kroz učešće u brojnim terorističkim aktima i eksplozijama koje je predvodila teroristička grupa MEK, članstvo u pobunjeničkoj grupi, okupljanje i zaveru radi počinjenja zločina protiv unutrašnje bezbednosti zemlje".
Vrhovni sud Irana potvrdio je presudu, izvestio je Mizan.
Ranije ove nedelje, Hamed Bani-Amerijan, brat Vahida Bani-Amerijana, rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) da je "Vrhovni sud izneo primedbe na presudu i slučaj, i vratio slučaj prvostepenom sudu da razmotri prigovore".
Ali, onda, rekao je – govoreći pre pogubljenja svog brata – "iznenada smo se suočili s vešću o pogubljenju četvorice saoptuženih mog brata".
Bani-Amerijan je govorio o Babaku Alipuru, Puju Gobadiju, Mohamedu Tagaviju Sangdehiju i Akbaru Danešvarkaru koje su iranske vlasti pogubile u zatvoru Gezel Hesar u gradu Karadž, oko 20 kilometara severozapadno od Teherana. Sangdehi i Danešvarkar su pogubljeni vešanjem 30. marta; Alipur i Gobadi su pogubljeni dan kasnije.
Poslednjih nedelja, iranski državni mediji izveštavaju o sve većem broju ljudi uhapšenih zbog toga što su "špijuni" i "plaćenici".
Iran godinama ima jednu od najviših stopa pogubljenja u svetu. Procenjuje se da se taj broj više nego udvostručio u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu.
Stručnjaci UN za ljudska prava i Visoki komesar UN izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnog porasta broja pogubljenja u Iranu.
Ambasada SAD u Libanu upozorava da bi Iran i saveznici mogli da ciljaju univerzitete u toj zemlji
Ambasada SAD u Libanu je 3. aprila upozorila da bi Iran i njegove savezničke grupe mogle da pokušaju da ciljaju univerzitete u zemlji.
"Iran i njegove posredničke terorističke milicije mogu imati namjeru da ciljaju univerzitete u Libanu", navodi se u bezbjednosnom upozorenju na internet stranici ambasade.
"Bezbjednosna situacija u Libanu je nestabilna i nepredvidiva. Vazdušni napadi, dronovi i raketni napadi dešavaju se širom zemlje, posebno na jugu, u dolini Beka i dijelovima Bejruta", takođe se navodi u upozorenju.
"Ako ste u zemlji, Stejt department poziva građane SAD da napuste Liban dok su opcije komercijalnih letova još uvijek dostupne", dodaje se.
Nije identifikovana nijedna konkretna institucija, ali ovo dolazi nekoliko dana nakon što je iranski Korpus islamske revolucionarne garde zaprijetio da će ciljati američke univerzitete na Bliskom istoku, tvrdeći da su američko-izraelski napadi uništili dva iranska univerziteta.
U Libanu se nalazi Američki univerzitet u Bejrutu, jedna od najistaknutijih američkih institucija u regionu, čiji se kampus i bolnica nalaze u centru Bejruta.
Izraelska vojska je bombardovala lokacije u Bejrutu i južnom Libanu za koje se zna da čuvaju sredstva pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, a koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.