SAD izvele nove napade na iranske ciljeve

Zvaničnik američke Centralne komande (CENTCOM), zadužen za odbranu, rekao je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa da su američke snage pogodile ključni most na sjeveru Irana kako bi eliminisale "planiranu vojnu rutu snabdijevanja za održavanje iranskih balističkih raketnih i napadnih bespilotnih snaga".

Most na autoputu B1, koji povezuje Teheran s Karadžom u provinciji Alborz i koji su iranski mediji opisivali kao najviši most na Bliskom istoku, pogođen je u dva američka zračna napada 2. aprila, pri čemu je pretrpio značajna oštećenja.

Iranski zvaničnici saopštili su da je u napadima poginulo osam osoba, dok je 95 povrijeđeno, iako te brojke nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Zvaničnici koje su citirali iranski mediji naveli su da je most još bio u izgradnji te su negirali da je korišten kao vojna ruta snabdijevanja.

U objavi na mreži Truth Social 2. aprila, američki predsjednik Donald Trump rekao je: "Najveći most u Iranu se urušava, nikada više neće biti u upotrebi."

U svom najnovijem upozorenju režimu, Trump je zaprijetio dodatnim napadima na iranska elektroenergetska postrojenja i mostove.

Napad dronom pogodio je naftnu rafineriju u Kuvajtu u ranim satima 3. aprila, izazvavši požare u nekoliko njenih pogona, saopštila je državna kompanija Kuwait Petroleum Company (KPC).

U saopštenju objavljenom na mreži X, KPC je naveo da je rafinerija Mina al-Ahmadi bila meta "zlonamjernog napada dronom", što je dovelo do izbijanja požara u nekoliko operativnih jedinica.

Kako se navodi, hitne službe rade na obuzdavanju požara, a nema izvještaja o povrijeđenima.

Rafinerija Mina al-Ahmadi jedna je od najvažnijih naftnih rafinerija u Kuvajtu i širem zaljevskom regionu.

Više od mjesec dana nakon početka američko-izraelskih napada na Iran, Teheran nastavlja izvoditi napade dronovima i raketama na susjedne zaljevske države, ciljajući njihova energetska postrojenja.

Predsjednik Donald Trump izjavio je da američka vojska "još nije ni počela" uništavati ono što je ostalo od Irana nakon mjesec dana razarajućih zračnih napada te je u svom najnovijem upozorenju režimu u Teheranu zaprijetio napadima na elektroenergetska postrojenja i dodatne mostove.

"Naša vojska, najveća i najmoćnija (ubjedljivo!) na svijetu, još nije ni počela uništavati ono što je ostalo od Irana. Sljedeći su mostovi, a potom elektroenergetska postrojenja! Novo rukovodstvo režima zna šta mora biti urađeno – i to mora biti urađeno, BRZO!", napisao je Trump na mreži Truth Social kasno 2. aprila.

Ove izjave, bez dodatnih pojašnjenja, objavljene su nekoliko sati nakon što je Iran pokrenuo nove raketne i napade dronovima na Izrael i zaljevske države, nakon prethodnog Trumpovog upozorenja Teheranu da mora "postići dogovor" prije nego što "od zemlje ne ostane ništa".

Trump je nastavio slati donekle proturječne poruke o ratu, rekavši 1. aprila u televizijskom obraćanju da su Sjedinjene Američke Države blizu toga da "završe posao" u Iranu, uz upozorenje da će američke snage nastaviti napade na tu zemlju "izuzetno snažno" još "dva do tri sedmice".

U tom govoru, Trump je branio rat, navodeći da je neophodan kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja.v Pročitajte više OVDJE

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija odgodilo je glasanje o nacrtu rezolucije kojom bi se dozvolila upotreba "odbrambene" sile radi zaštite brodarstva od iranskih napada u ključnom Hormuškom moreuzu.

Glasanje je bilo zakazano za 3. april u 11 sati, ali je kasno 2. aprila odgođeno, zbog obilježavanja javnog praznika Velikog petka. Novi datum još nije određen.

Ranije je Jamal Alrowaiei, ambasador Bahreina pri UN-u, zemlje koja je predložila nacrt rezolucije, rekao: "Ne možemo prihvatiti ekonomski terorizam koji pogađa naš region i svijet; cijeli svijet je pogođen ovim razvojem događaja."

Iran je faktički blokirao jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza, stvarajući usko grlo za tankere koji prevoze naftu i prirodni gas i ugrožavajući globalne zalihe goriva, kao odmazdu za američko-izraelske napade koji se od 28. februara izvode protiv Irana.

Čelnik Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) podržao je poziv da UN odobre upotrebu sile radi zaštite moreuza od iranskih napada.

"Iran je zatvorio Hormuški moreuz, onemogućio prolaz komercijalnim plovilima i tankerima s naftom te postavio uslove nekima za prolazak kroz moreuz", saopštio je generalni sekretar GCC-a Jasem Mohamed AlBudaiwi.

"Pozivamo Vijeće sigurnosti da preuzme punu odgovornost i poduzme sve neophodne mjere kako bi zaštitilo pomorske rute i osiguralo siguran nastavak međunarodne plovidbe", rekao je AlBudaiwi.

GCC čine Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Katar, Kuvajt i Oman.

Tekst koji je predložio Bahrein prošao je kroz nekoliko izmjena i ima podršku Sjedinjenih Američkih Država, ali se suočava s određenim protivljenjem u Vijeću sigurnosti, posebno Rusije i Kine - obje zemlje imaju pravo veta.

"Upotreba sile ne može donijeti mir. Političko rješenje je osnovni put naprijed", rekao je kineski ambasador Fu Cong Vijeću sigurnosti.

"Ovlašćivanje država članica za upotrebu sile značilo bi legitimizaciju nezakonite i neselektivne upotrebe sile, što bi neminovno dovelo do dalje eskalacije situacije i ozbiljnih posljedica", dodao je.

AFP javlja da bi šesti i konačni nacrt omogućio državama članicama, pojedinačno ili u okviru "dobrovoljnih multinacionalnih pomorskih partnerstava" - da koriste "sva odbrambena sredstva koja su neophodna i srazmjerna okolnostima".

Rusija, blizak saveznik Irana, osudila je ono što naziva jednostranim mjerama protiv Teherana.

Rezolucija se odnosi na moreuz i susjedne vode radi "osiguranja tranzitnog prolaza i odvraćanja pokušaja zatvaranja, ometanja ili na drugi način miješanja u međunarodnu plovidbu kroz Hormuški moreuz".

Mjera bi važila najmanje šest mjeseci i naglašava odbrambeni karakter svake intervencije - odredbu koja je, čini se, ublažila ranije zabrinutosti Francuske.

Uz izvještavanje AFP-a