Bijela kuća: Američka delegacija putuje u Pakistan na mirovne razgovore s Iranom

Prema saopštenju Kancelarije za medije Dubaija, nadležni su reagovali na "incident" koji je uključivao kuvajtski tanker Al Salmi kod obale Dubaija, a vatrogasne ekipe su uspjele staviti situaciju pod kontrolu.

Nije bilo prijavljenih povrijeđenih, a tehničke ekipe procjenjuju strukturalne i ekološke rizike.

Novi izvještaj Human Rights Watcha (HRW) navodi da iranska vojska intenzivira napore da u svoje redove regrutuje djecu, posebno usred aktuelnog sukoba.

Prema HRW-u, Iranska revolucionarna garda (IRGC) aktivno uključuje djecu mladu i do 12 godina kroz kampanju koja ih predstavlja kao "borce koji brane domovinu".

Izvještaj ističe da angažuju djecu u poslovima poput patroliranja, rada na kontrolnim punktovima i logističke podrške, što izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog njihove izloženosti opasnosti i potencijalnog učešća u neprijateljstvima. HRW upozorava da takva praksa krši međunarodno pravo, koje zabranjuje regrutovanje djece mlađe od 15 godina za oružane sukobe.

HRW također navodi da se kampanja širi, što ukazuje na širu mobilizaciju iranskih vlasti kako se rat intenzivira. Organizacija naglašava da čak i uloge koje nisu borbene mogu djecu izložiti riziku i doprinijeti njihovoj militarizaciji.

U dva odvojena intervjua za ABC News i Al Jazeeru, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da Sjedinjene Države brzo napreduju u slabljenju iranskih vojnih kapaciteta i da očekuje da će ostvariti ciljeve "u roku od sedmica, a ne mjeseci", naglašavajući pritom da američki predsjednik Donald Trump "preferira diplomatiju".

"Uništićemo njihovu odbrambenu industrijsku bazu, odnosno njihovu sposobnost da proizvode nove rakete i nove dronove u budućnosti, jer su predstavljali veliku prijetnju za region. Iran koji sada vidite - to je Iran u svojoj najslabijoj tački", rekao je Rubio za ABC News 30. marta.

"Držimo se plana, čak smo i ispred rasporeda", dodao je, navodeći da će Sjedinjene Države "te ciljeve postići za nekoliko sedmica, a ne nekoliko mjeseci".

"Mislim da predsjednik najprije ističe da preferira diplomatiju", rekao je Rubio. "Kao što sam rekao, ti napori su tek u začetku. Poruke se razmjenjuju, ima nekih razgovora, uključujući i preko posrednika."

Komentarišući iranske prijetnje da će trajno preuzeti kontrolu nad Hormuškim moreuzom i uvesti sistem naplate prolaza, Rubio je rekao da Washington to neće dozvoliti.

"Ne samo da nam njihovo proglašenje suvereniteta nad Hormuškim moreuzom nije prihvatljivo, to neće biti prihvatljivo ni ostatku svijeta", rekao je. "Predsjednik ima niz opcija na raspolaganju, ako tako odluči, kako bi spriječio da se to dogodi."

Naglasio je da iranski zahtjev za suverenitetom nad Hormuškim moreuzom "nije prihvatljiv" za Sjedinjene Države.

Govoreći o Modžtabi Hameneiju, novom vrhovnom vođi Irana, Rubio je rekao: "Prije svega, mi ni ne znamo da li je on zaista na vlasti."

"Znam da tvrde da je na vlasti. Niko ga nije vidio, niko ga nije čuo. Situacija je vrlo netransparentna. Nije sasvim jasno kako se unutar Irana donose odluke", rekao je Rubio za Al Jazeeru 30. marta.

Na pitanje o tome što su pojedine evropske zemlje odbile podržati konflikt s Iranom, te da li vjeruje da su zemlje EU i NATO-a izdale Sjedinjene Države u ovom ključnom trenutku, odgovorio da je to "bilo vrlo razočaravajuće".

"Bez Sjedinjenih Država nema NATO-a", upozorio je evropske saveznike, dodavši: "Ako bismo sutra odlučili povući svoje trupe iz Evrope, to bi bio kraj NATO-a. I oni to znaju."

Čak i ako bi neprijateljstva s Iranom odmah prestala, globalnom tržištu energije će trebati dugo da se oporavi, rekao je Mark P. Mills, izvršni direktor Nacionalnog centra za energetsku analitiku, za RSE.

Govoreći tokom brifinga koji je 30. marta održao Državni sekretarijat u Njujorškom centru za strane medije, Mills – koji je služio u Kancelariji za nauku Bijele kuće pod predsjednikom Ronaldom Reaganom – rekao je da bi tržišta brzo reagovala na kraj borbi, ali da bi stabilizacija trajala duže.

"Cijene će odmah popustiti… ali povratak na ravnotežu koju smo imali ranije vjerovatno će potrajati najmanje šest mjeseci, možda i godinu… svakako govorimo o mjesecima, ne sedmicama", rekao je.

Mills je rekao da trenutna kriza ukazuje na dublju strukturalnu činjenicu: globalna ekonomija i dalje je snažno vezana za naftu. Uprkos godinama ulaganja usmjerenih na smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva, globalna potrošnja nafte po glavi stanovnika uglavnom se nije promijenila od 2000. godine.

"Svaki proizvod i usluga povezan je s naftom", rekao je, ističući da čak 95 posto globalnog transporta još zavisi od nje. Čak je i brzi rast broja električnih vozila napravio samo marginalnu razliku u ukupnoj potražnji.

Sukob je takođe ponovo otvorio pitanja ranjivosti snabdijevanja, posebno na ključnim pomorskim tačkama kao što su Hormuški moreuz i Crveno more. Kao odgovor na to, zemlje već preusmjeravaju isporuke, koriste strateške rezerve, pa čak se u nekim regionima vraćaju na ugalj kako bi smanjile pritisak na tržišta nafte i plina.

Prema Millsu, ove hitne mjere mogle bi svijetu "kupiti dva do tri mjeseca" prije nego što se, ako poremećaji potraju, pojave ozbiljnije nestašice.

Osim trenutne krize, dugoročni uticaj mogao bi preoblikovati globalnu energetsku strategiju.

Vlade i investitori sve će vjerovatnije davati prioritet diverzifikaciji izvora nafte - povećavanju proizvodnje u regionima poput Sjedinjenih Država, Južne Amerike i Afrike - kako bi se smanjila zavisnost od geopolitički osjetljivih područja, rekao je.