Iran upozorava susjede u Zalivu na 'odgovarajući' vojni odgovor

U dva odvojena intervjua za ABC News i Al Jazeeru, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da Sjedinjene Države brzo napreduju u slabljenju iranskih vojnih kapaciteta i da očekuje da će ostvariti ciljeve "u roku od sedmica, a ne mjeseci", naglašavajući pritom da američki predsjednik Donald Trump "preferira diplomatiju".

"Uništićemo njihovu odbrambenu industrijsku bazu, odnosno njihovu sposobnost da proizvode nove rakete i nove dronove u budućnosti, jer su predstavljali veliku prijetnju za region. Iran koji sada vidite - to je Iran u svojoj najslabijoj tački", rekao je Rubio za ABC News 30. marta.

"Držimo se plana, čak smo i ispred rasporeda", dodao je, navodeći da će Sjedinjene Države "te ciljeve postići za nekoliko sedmica, a ne nekoliko mjeseci".

"Mislim da predsjednik najprije ističe da preferira diplomatiju", rekao je Rubio. "Kao što sam rekao, ti napori su tek u začetku. Poruke se razmjenjuju, ima nekih razgovora, uključujući i preko posrednika."

Komentarišući iranske prijetnje da će trajno preuzeti kontrolu nad Hormuškim moreuzom i uvesti sistem naplate prolaza, Rubio je rekao da Washington to neće dozvoliti.

"Ne samo da nam njihovo proglašenje suvereniteta nad Hormuškim moreuzom nije prihvatljivo, to neće biti prihvatljivo ni ostatku svijeta", rekao je. "Predsjednik ima niz opcija na raspolaganju, ako tako odluči, kako bi spriječio da se to dogodi."

Naglasio je da iranski zahtjev za suverenitetom nad Hormuškim moreuzom "nije prihvatljiv" za Sjedinjene Države.

Govoreći o Modžtabi Hameneiju, novom vrhovnom vođi Irana, Rubio je rekao: "Prije svega, mi ni ne znamo da li je on zaista na vlasti."

"Znam da tvrde da je na vlasti. Niko ga nije vidio, niko ga nije čuo. Situacija je vrlo netransparentna. Nije sasvim jasno kako se unutar Irana donose odluke", rekao je Rubio za Al Jazeeru 30. marta.

Na pitanje o tome što su pojedine evropske zemlje odbile podržati konflikt s Iranom, te da li vjeruje da su zemlje EU i NATO-a izdale Sjedinjene Države u ovom ključnom trenutku, odgovorio da je to "bilo vrlo razočaravajuće".

"Bez Sjedinjenih Država nema NATO-a", upozorio je evropske saveznike, dodavši: "Ako bismo sutra odlučili povući svoje trupe iz Evrope, to bi bio kraj NATO-a. I oni to znaju."

Čak i ako bi neprijateljstva s Iranom odmah prestala, globalnom tržištu energije će trebati dugo da se oporavi, rekao je Mark P. Mills, izvršni direktor Nacionalnog centra za energetsku analitiku, za RSE.

Govoreći tokom brifinga koji je 30. marta održao Državni sekretarijat u Njujorškom centru za strane medije, Mills – koji je služio u Kancelariji za nauku Bijele kuće pod predsjednikom Ronaldom Reaganom – rekao je da bi tržišta brzo reagovala na kraj borbi, ali da bi stabilizacija trajala duže.

"Cijene će odmah popustiti… ali povratak na ravnotežu koju smo imali ranije vjerovatno će potrajati najmanje šest mjeseci, možda i godinu… svakako govorimo o mjesecima, ne sedmicama", rekao je.

Mills je rekao da trenutna kriza ukazuje na dublju strukturalnu činjenicu: globalna ekonomija i dalje je snažno vezana za naftu. Uprkos godinama ulaganja usmjerenih na smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva, globalna potrošnja nafte po glavi stanovnika uglavnom se nije promijenila od 2000. godine.

"Svaki proizvod i usluga povezan je s naftom", rekao je, ističući da čak 95 posto globalnog transporta još zavisi od nje. Čak je i brzi rast broja električnih vozila napravio samo marginalnu razliku u ukupnoj potražnji.

Sukob je takođe ponovo otvorio pitanja ranjivosti snabdijevanja, posebno na ključnim pomorskim tačkama kao što su Hormuški moreuz i Crveno more. Kao odgovor na to, zemlje već preusmjeravaju isporuke, koriste strateške rezerve, pa čak se u nekim regionima vraćaju na ugalj kako bi smanjile pritisak na tržišta nafte i plina.

Prema Millsu, ove hitne mjere mogle bi svijetu "kupiti dva do tri mjeseca" prije nego što se, ako poremećaji potraju, pojave ozbiljnije nestašice.

Osim trenutne krize, dugoročni uticaj mogao bi preoblikovati globalnu energetsku strategiju.

Vlade i investitori sve će vjerovatnije davati prioritet diverzifikaciji izvora nafte - povećavanju proizvodnje u regionima poput Sjedinjenih Država, Južne Amerike i Afrike - kako bi se smanjila zavisnost od geopolitički osjetljivih područja, rekao je.

Portparolka Bele kuće Karolajn Levit (Karoline Leavitt) izjavila je da bi predsednik Donald Tramp mogao da razmotri mogućnost da od arapskih zemalja traži pomoć u plaćanju troškova rata protiv Irana.

"Mislim da je to nešto što bi predsednik bio prilično zainteresovan da ih pozove da to urade", rekla je ona. "Neću govoriti u njegovo ime o tome pre vremena, ali to je svakako ideja za koju znam da on ima i nešto o čemu ćete, verujem, čuti više od njega."

Arapske zemlje u Persijskom zalivu su više puta bile meta iranskih napada otkako su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne udare na Iran 28. februara. One se nisu pridružile ratu protiv Irana. Međutim, ti napadi, zajedno s iranskom blokadom Ormuskog prolaza, naneli su im značajne ekonomske gubitke, kao i civilne žrtve.

Levit je takođe ponovila stav SAD da se pregovori s Iranom nastavljaju i da napreduju dobro, što je Iran demantovao.

"Uprkos svim javnim istupima režima koje čujete i lažnom izveštavanju, razgovori se nastavljaju i idu dobro. Ono što se govori javno je, naravno, mnogo drugačije od onoga što nam se saopštava privatno", izjavila je Levit.

Sirijski predsednik Ahmed el Šara tokom posete Nemačkoj izrazio je saosećanje s arapskim zemljama Persijskog zaliva i osudio iranske napade na te zemlje.

El Šara je na konferenciji za novinare naglasio da susedne arapske zemlje Irana na jugu "nisu želele" da uđu u rat, ali da ih Iran napada.

Sirijski predsednik, koji se tokom prve posete Nemačku u tom svojstvu sastao s kancelarom, rekao je da rat, koji je upravo ušao u petu nedelju, "predstavlja veliku opasnost" za globalno snabdevanje energijom.

On je takođe naglasio da strane u sukobu moraju što pre "postići sporazum zasnovan na određenoj formuli", i da bi u suprotnom nastavak rata bio prepun potencijalnih opasnosti.