Stabilizacija tržišta energije mogla bi potrajati mjesecima nakon završetka rata, kaže stručnjak
Čak i ako bi neprijateljstva s Iranom odmah prestala, globalnom tržištu energije će trebati dugo da se oporavi, rekao je Mark P. Mills, izvršni direktor Nacionalnog centra za energetsku analitiku, za RSE.
Govoreći tokom brifinga koji je 30. marta održao Državni sekretarijat u Njujorškom centru za strane medije, Mills – koji je služio u Kancelariji za nauku Bijele kuće pod predsjednikom Ronaldom Reaganom – rekao je da bi tržišta brzo reagovala na kraj borbi, ali da bi stabilizacija trajala duže.
"Cijene će odmah popustiti… ali povratak na ravnotežu koju smo imali ranije vjerovatno će potrajati najmanje šest mjeseci, možda i godinu… svakako govorimo o mjesecima, ne sedmicama", rekao je.
Mills je rekao da trenutna kriza ukazuje na dublju strukturalnu činjenicu: globalna ekonomija i dalje je snažno vezana za naftu. Uprkos godinama ulaganja usmjerenih na smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva, globalna potrošnja nafte po glavi stanovnika uglavnom se nije promijenila od 2000. godine.
"Svaki proizvod i usluga povezan je s naftom", rekao je, ističući da čak 95 posto globalnog transporta još zavisi od nje. Čak je i brzi rast broja električnih vozila napravio samo marginalnu razliku u ukupnoj potražnji.
Sukob je takođe ponovo otvorio pitanja ranjivosti snabdijevanja, posebno na ključnim pomorskim tačkama kao što su Hormuški moreuz i Crveno more. Kao odgovor na to, zemlje već preusmjeravaju isporuke, koriste strateške rezerve, pa čak se u nekim regionima vraćaju na ugalj kako bi smanjile pritisak na tržišta nafte i plina.
Prema Millsu, ove hitne mjere mogle bi svijetu "kupiti dva do tri mjeseca" prije nego što se, ako poremećaji potraju, pojave ozbiljnije nestašice.
Osim trenutne krize, dugoročni uticaj mogao bi preoblikovati globalnu energetsku strategiju.
Vlade i investitori sve će vjerovatnije davati prioritet diverzifikaciji izvora nafte - povećavanju proizvodnje u regionima poput Sjedinjenih Država, Južne Amerike i Afrike - kako bi se smanjila zavisnost od geopolitički osjetljivih područja, rekao je.
Bela kuća: SAD bi mogle tražiti od arapskih država da pomognu u finansiranju rata
Portparolka Bele kuće Karolajn Levit (Karoline Leavitt) izjavila je da bi predsednik Donald Tramp mogao da razmotri mogućnost da od arapskih zemalja traži pomoć u plaćanju troškova rata protiv Irana.
"Mislim da je to nešto što bi predsednik bio prilično zainteresovan da ih pozove da to urade", rekla je ona. "Neću govoriti u njegovo ime o tome pre vremena, ali to je svakako ideja za koju znam da on ima i nešto o čemu ćete, verujem, čuti više od njega."
Arapske zemlje u Persijskom zalivu su više puta bile meta iranskih napada otkako su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne udare na Iran 28. februara. One se nisu pridružile ratu protiv Irana. Međutim, ti napadi, zajedno s iranskom blokadom Ormuskog prolaza, naneli su im značajne ekonomske gubitke, kao i civilne žrtve.
Levit je takođe ponovila stav SAD da se pregovori s Iranom nastavljaju i da napreduju dobro, što je Iran demantovao.
"Uprkos svim javnim istupima režima koje čujete i lažnom izveštavanju, razgovori se nastavljaju i idu dobro. Ono što se govori javno je, naravno, mnogo drugačije od onoga što nam se saopštava privatno", izjavila je Levit.
Sirijski predsednik osudio iranske napade na zemlje Persijskog zaliva
Sirijski predsednik Ahmed el Šara tokom posete Nemačkoj izrazio je saosećanje s arapskim zemljama Persijskog zaliva i osudio iranske napade na te zemlje.
El Šara je na konferenciji za novinare naglasio da susedne arapske zemlje Irana na jugu "nisu želele" da uđu u rat, ali da ih Iran napada.
Sirijski predsednik, koji se tokom prve posete Nemačku u tom svojstvu sastao s kancelarom, rekao je da rat, koji je upravo ušao u petu nedelju, "predstavlja veliku opasnost" za globalno snabdevanje energijom.
On je takođe naglasio da strane u sukobu moraju što pre "postići sporazum zasnovan na određenoj formuli", i da bi u suprotnom nastavak rata bio prepun potencijalnih opasnosti.
Turska saopštila da je presretnuta četvrta iranska raketa
Tursko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je balistička raketa lansirana iz Irana presretnuta i uništena.
Prema saopštenju ministarstva, raketu je presrela NATO vazdušna i raketna odbrana sa sedištem u istočnom Mediteranu.
Ovo je četvrta iranska balistička raketa koja je presretnuta u turskom vazdušnom prostoru ili na putu ka njemu.
Dalji detalji o putanji rakete i lokaciji njenog presretanja još nisu objavljeni.