SAD i Izrael imaju različite ciljeve u ratu s Iranom, rekla šefica Nacionalne obaveštajne službe SAD
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD Tulsi Gabard (Gabbard) izjavila je u četvrtak tokom svedočenja pred Odborom za obaveštajne poslove Predstavničkog doma o globalnim pretnjama da SAD i Izrael nemaju iste ciljeve u vojnim operacijama protiv Irana.
"Ciljevi koje je postavio predsednik razlikuju se od ciljeva koje je postavila izraelska vlada", rekla je Gabard.
"Kroz operacije možemo videti da je izraelska vlada fokusirana na onesposobljavanje iranskog rukovodstva", dodala je ona. "(Američki predsednik Donald Trump) naveo je da su njegovi ciljevi uništenje iranskih kapaciteta za lansiranje balističkih raketa, njihovih kapaciteta za proizvodnju balističkih raketa i njihove mornarice."
Gabard je takođe prokomentarisala rat s Iranom na sastanku u senatskom Obaveštajnom odboru u sredu, rekavši da su američki napadi oslabili iransku vladu, ali da Islamska Republika i dalje postoji i predstavlja pretnju po američke interese.
SAD bi mogle ukinuti sankcije na blokiranu iransku naftu na tankerima, kaže Bessent
Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da bi Sjedinjene Države uskoro mogle ukinuti sankcije na oko 140 miliona barela iranske nafte koja je ostala blokirana na tankerima, kako bi povećale globalnu ponudu i ublažile rast cijena izazvan poremećajima nakon iranskog zatvaranja Hormuškog moreuza.
Govoreći u intervjuu za Fox Business Network 19. marta, Bessent je rekao da bi dodatna nafta mogla pokriti "deset dana do dvije sedmice snabdijevanja" i pomoći stabilizaciji tržišta.
Bessent je dodao da bi SAD mogle osloboditi i dodatne količine iz Strategijske rezerve nafte, vladinih hitnih zaliha, te da Washington vodi razgovore s Japanom o obezbjeđivanju sigurnog prolaza kroz moreuz. Tokio bi, prema njegovim riječima, mogao povećati i vlastita hitna puštanja zaliha.
Naglasio je da SAD neće intervenisati na finansijskim tržištima, nego će se fokusirati na povećanje fizičke ponude kako bi se ublažile nestašice.
Bessent je također upozorio da je Kina postala "nepouzdan" dobavljač rafiniranih goriva, navodeći da je smanjila izvoz proizvoda poput avionskog goriva, što dodatno opterećuje snabdijevanje u Aziji.
Rute: NATO će pronaći način da obezbijedi Hormuški moreuz
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, izrazio je uverenje da će države članice Alijanse pronaći način za obezbeđivanje Hormuškog moreuza. Otvaranje Hormuza je, prema Ruteu, ključno za svetsku ekonomiju.
"U svojim kontaktima sa saveznicima vidim da oni intenzivno razgovaraju međusobno, sa Sjedinjenim Državama, o najboljem načinu za rešavanje ovog ogromnog bezbednosnog problema. Dozvolite mi da dodam da sam uveren da će saveznici, kao i uvek, učiniti sve u podršci našim zajedničkim interesima, kao što to uvek činimo. Dakle, pronaći ćemo put napred", izjavio je Mark Rute nakon susreta sa predsednikom Rumunije Nikusorom Danom.
Osvrćući se na rat protiv Irana, šef Severnoatlantskog saveza ocenio je da Sjedinjene Američke Države (SAD) rade na degradiranju kapaciteta balističkih raketa Irana.
"Pre svega, u mojim kontaktima sa saveznicima širom NATO teritorije, ono što osećam i čujem jeste da se svi slažemo, kao što smo se oduvek slagali, da je bilo ključno da Iran ne dođe u posed nuklearnog kapaciteta, kao ni kapaciteta balističkih raketa", naveo je Mark Rute, ocenjujući da je to važno i za evropsku bezbednost. Nuklearni Iran bi, prema njemu, potencijalno bio direktna pretnja budućnosti Izraela, celom Bliskom istoku i Evropi.
Sukobi na Bliskom istoku i Naftna industrija Srbije: Da li je ugrožen dogovor o prodaji?
Sukobi na Bliskom istoku, poremećen transport sirove nafte u svetu i privremena obustava sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na rusku naftu.
U takvim okolnostima Naftna industrija Srbije (NIS) čeka odgovor američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) na okvirni sporazum koji su 19. januara sklopili ruski Gasprom njeft i mađarski MOL o prodaji većinskog udela u NIS-u.
Rok koji su zadale američke vlasti za pregovore ističe 24. marta. Okolnosti u kojima je okvirni sporazum sklopljen na globalnom planu umnogome se razlikuju od geopolitičkog pejzaža samo mesec i po dana kasnije.
Gasprom njeft i MOL Grupa do zaključenja teksta nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa da li se i šta u novim geopolitičkim okolnostima menja u odnosu na okvirni sporazum koji su postigli.
Odgovor je izostao i od Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.
NIS je u međuvremenu predao zahtev za produženje roka i za pregovore o prodaji ruskog udela i za novu licencu, koja bi omogućila toj kompaniji da nesmetano radi posle 20. marta, kada ističe prethodna koju je izdao američki OFAC.
Stručnjaci, pak, ukazuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi nova geopolitička realnost mogla uticati na ključne igrače u rešavanju sudbine najveće naftne kompanije u Srbiji.
Više čitajte OVDJE