Snažne eksplozije u Isfahanu; oštećen kuvajtski tanker u napadu u luci Dubai

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen osudili su ono što su nazvali "neprihvatljivim napadima" Irana na zemlje Bliskog istoka tokom videokonferencije s regionalnim liderima na kojoj se razgovaralo o ratu u koji je Iran uključen.

Razgovorima su se pridružili lideri Jordana, Egipta, Bahreina, Libana, Sirije, Turske, Armenije, Iraka, Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Omana. Fokus je bio na napadima i njihovom uticaju na regionalnu i globalnu energetsku sigurnost.

U zajedničkoj izjavi, čelnici EU-a rekli su da "najstrožije osuđuju neselektivne napade Irana" te izrazili "punu solidarnost s narodima u regionu".

Također su ponovo potvrdili podršku pomorskim misijama EU-a, uključujući Operaciju Aspides i Operaciju Atalanta, čiji je cilj zaštita ključnih pomorskih puteva i lanaca snabdijevanja, dok su istovremeno izrazili zabrinutost zbog raseljavanja civila u Libanu.

Pored toga, zahvalili su liderima u regionu "na njihovoj pomoći i podršci u repatrijaciji desetina hiljada evropskih državljana koji su ostali blokirani u njihovim zemljama kada je rat počeo".

Zamjenik šefa službe za kulturno naslijeđe u iranskoj pokrajini Isfahan rekao je da je nekoliko najpoznatijih istorijskih građevina u gradu oštećeno u napadima koje je izveo Izrael.

Govoreći za reformistički list Sharq, Ruhollah Seyedoleskari tvrdi da su udari 9. marta oštetili palatu Čehel Sotoun, jedan od najznačajnijih spomenika u Isfahanu i dio kompleksa persijskih vrtova koji se nalazi na UNESCO-voj listi.

Dodao je da su oštećene i zgrada Rakibkhaneh, kompleks kraljevskih štala iz safavidskog perioda koji datira s početka 17. vijeka, kao i dvorana Ashraf i Timurid dvorana, koje potiču iz timuridskog perioda 14–15. vijeka. Navodno su popucali i prozori na obližnjoj palati Ali Qapu, koja gleda na isfahanski trg Naqš-e Džahan, takođe lokalitet svjetske baštine UNESCO-a.

Izraelska vojska je ranije saopštila da su Teheran, Isfahan i južni Iran bili među njenim metama 9. marta. Čini se da je kompleks guvernerovog ureda u Isfahanu možda bio glavna meta tih napada.

Prošle sedmice, palata Golestan u centru Teherana, lokalitet svjetske baštine UNESCO-a koji uglavnom datira iz perioda dinastije Kadžara, koja je vladala Iranom od 1789. do 1925. godine, takođe je oštećena u zračnim napadima.

Američki državni sekretar Marco Rubio optužio je Iran da pokušava "držati svijet kao taoca" kroz odmazdne napade širom Bliskog istoka, rekavši da američke vojne operacije usmjerene na ograničavanje sposobnosti Teherana napreduju prema planu.

Rubio je govorio na događaju 9. marta posvećenom nepravedno zatočenim američkim državljanima, uključujući Roberta Levinsona, bivšeg agenta FBI-ja koji je nestao u Iranu 2007. godine i za kojeg američki zvaničnici vjeruju da je umro u iranskom pritvoru.

Francuska će rasporediti oko desetak ratnih brodova, uključujući i nosač aviona Charles de Gaulle, u istočno Sredozemlje, Crveno more i moguće u Ormuski moreuz kako bi podržala saveznike i zaštitila pomorski saobraćaj usljed rasta tenzija na Bliskom istoku, izjavio je 9. marta predsjednik Emmanuel Macron.

Govoreći u Pafosu, na zapadu Kipra, zajedno s kiparskim predsjednikom Nikosom Christodoulidesom i grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, Macron je rekao da će raspoređivanje ostati "strogo odbrambene prirode, uz sve zemlje napadnute od strane Irana u okviru njegove odmazde". Također je rekao da je ovaj potez usmjeren na to "da osiguramo naš kredibilitet i da doprinesemo deeskalaciji u regionu."

"Na kraju, cilj nam je garantovati slobodu plovidbe i pomorsku sigurnost", dodao je Macron.

Evropa je uglavnom potisnuta u rastućem sukobu u koji su uključeni Sjedinjene Države, Izrael i Iran, ali rastuće prijetnje regionalnoj plovidbi i skok cijena nafte povećali su pritisak na evropske vlade da zaštite pomorske rute.

Uz izvještavanje Reutersa.