Zvaničnici SAD potvrdili da Rusija dostavlja Iranu obaveštajne podatke o metama za napade
Američki zvaničnici su petak izjavili za RSE da Rusija dostavlja Iranu informacije o metama za napade na američke trupe i vojna sredstva na Bliskom istoku, potvrđujući izveštaj Vašington posta (The Washington Post) u kojem je sugerisano da Moskva igra značajnu, mada indirektnu, ulogu u širenju regionalnog sukoba.
Navodna saradnja odvija se u veoma osetljivom trenutku za odnose SAD i Rusije, dok se nuklearno naoružani rivali sukobljavaju oko invazije Moskve na Ukrajinu i napora Vašingtona da okonča taj rat, uz odbijanje Kremlja da napravi ustupke po pitanju teritorije i drugih pitanja.
Izveštaj Vašington posta, koji se pozvao na tri zvaničnika upoznata s obaveštajnim pitanjima, navodi da je Moskva Teheranu pružila lokacije američkih vojnih resursa – uključujući vojne brodove i avione – od početka sukoba 28. februara kada su počeli američki i izraelski vazdušni napadi na Iran. Jedan je rekao novinama da se čini da je to bio "prilično sveobuhvatan napor" Moskve.
Američki zvaničnici, govoreći pod uslovom da im se ne navodi ime, nisu pružili dodatne detalje za RSE o obimu ili mehanizmima razmene obaveštajnih podataka.
Pročitajte više.
Bijela kuća: SAD razmatra moguće kandidate za vođenje Irana
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da Sjedinjene Države razmatraju moguće kandidate za vođenje Irana nakon što je predsjednik Donald Trump pozvao Teheran da prekine otpor.
"Znam da postoji nekoliko osoba koje naše obavještajne agencije i vlada SAD-a razmatraju, ali neću ići dalje od toga", rekla je Leavitt novinarima u Bijeloj kući, dok sukob ulazi u drugu sedmicu.
Ove izjave uslijedile su nakon što je Trump rekao da SAD želi sudjelovati u izboru sljedećeg iranskog vođe nakon smrtivrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u izraelskom zračnom napadu 28. februara.
Trump je isključio Hameneijevog sina, Modžtabu Hameneija, tvrdolinijaša koji se smatra favoritom za nasljednika, kao moguću zamjenu.
Kako Washington vrši pritisak na iranske vođe da odustanu od razvoja nuklearnih i balističkih programa, Trump je sugerirao da je jedini prihvatljiv ishod "bezuvjetna predaja" i "izbor velikog i prihvatljivog vođe/vođa".
"Predsjednik time misli da, kada on, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga SAD-a, utvrdi da Iran više ne predstavlja prijetnju Sjedinjenim Državama, a ciljevi operacije Epski bijes budu u potpunosti ostvareni, Iran će biti u poziciji bezuvjetne predaje, bez obzira hoće li to sami priznati ili ne", rekla je Leavitt.
Merz upozorava na 'sirijski scenarij' i 'posredničke ratove' u Iranu
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da bi dugotrajni sukob u Iranu mogao imati "nekontrolirane" posljedice za Bliski Istok i Europu.
"Produženi nastavak ovog rata ne bi bio u našem interesu", rekao je Merz u Münchenu.
"Isto vrijedi i za mogući kolaps iranske države ili posredničke sukobe koji se vode na iranskom tlu", dodao je, upozorivši na mogućnost povećane migracije iz Irana ako tamo dođe do "sirijskog scenarija".
Godine sukoba u Siriji natjerale su milione ljudi na bijeg u Europu, mnogi od njih u Njemačku.
Merz je govorio nakon posjete Washingtonu, gdje se u utorak sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i nastojao osigurati da odbrana Ukrajine protiv Rusije ne bude zapostavljena zbog rata na Bliskom Istoku.
"Iranski narod ima pravo odlučivati o svojoj sudbini... Iran ne smije postati pozornica za posredničke ratove, a iranska država kao takva mora ostati funkcionalna", rekao je Merz, dodajući da iranski nuklearni i balistički programi "moraju biti provjerljivo okončani".
Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini prijete nestašicom gnojiva
Ozbiljni poremećaji u pomorskom prometu na Bliskom Istoku, uzrokovani ratom između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana, utječu na globalne proizvođače gnojiva, piše Reuters.
Rusija, najveći svjetski izvoznik, možda neće moći nadoknaditi manjak, navodi novinska agencija pozivajući se na izvore iz industrije.
Dok Washington, Tel Aviv i Teheran razmjenjuju zračne napade, sukob, koji ulazi u drugu sedmicu, utjecao je na pomorske rute kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi oko trećina svjetske trgovine gnojivima.
Iako Rusija već čini oko petine globalne trgovine, njezin vlastiti rat protiv Ukrajine, koji je Kremlj pokrenuo 2022., kao i domaće politike, mogli bi spriječiti njezine proizvođače da popune potencijalni manjak.
Nedavni ukrajinski napadi dronovima na neka od najvećih moskovskih postrojenja privremeno su smanjili proizvodne kapacitete zemlje. U kombinaciji s ograničenjima izvoza namijenjenima zaštiti domaćeg tržišta, ruske izvozne mogućnosti sada su ograničene.
Osim toga, iako je ruska industrija gnojiva uglavnom izuzeta od zapadnih sankcija kako bi se osigurala globalna sigurnost hrane, i dalje se suočava s problemima u plaćanju i logistici povezanim s tim sankcijama.
Rusija svoja gnojiva uglavnom prodaje Brazilu, Indiji i Kini, a dio izvozi i u Sjedinjene Države.