Rute: NATO, kao savez, nije uključen u sukob na Bliskom istoku
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da NATO, kao savez, nije uključen u sukob na Bliskom istoku, ali da će braniti svaki centimetar teritorije država NATO članica.
Kako je naglasio Rute, cilj kampanje koju vode SAD i Izrael je uklanjanje nuklearne i raketne sposobnosti iranskog režima - jer, kako je ocenio, on ne predstavlja pretnju samo regionu Bliskog istoka, uključujući i egzistencijalnu pretnju Izraelu, već i Evropi.
Istakao je i da je iranski vrhovni verski vođa ajatolah Ali Hamnei, koji je ubijen u napadima Izraela i SAD, odgovoran za smrt hiljada i potencijalno desetina hiljada ljudi koji su, od početka godine, protestovali protiv režima u Iranu.
"Iranski režim je, kao izvoznik haosa, decenijama odgovoran za niz terorističkih napada, atentata i pretnji", rekao je Rute tokom posete Severnoj Makedoniji.
Rute je rekao i da niko nije tražio da se NATO, kao savez, uključi u sukob.
"Jasno je da (vojnu) kampanju vode SAD i Izrael, ali da mnoge saveznice pružaju podršku", dodao je Rute.
Istakao je i da NATO komandanti svakodnevno rade na tome da svaka članica bude bezbedna, uključujući terorističke pretnje, što je takođe ključni zadatak saveza.
Satelitski snimci pokazuju razaranje i požare na Bliskom istoku usred tekućeg sukoba s Iranom
Snimci prije i poslije prikazuju lokacije na Bliskom istoku pogođene američko‑izraelskim i iranskim napadima. (Povucite udesno da vidite štetu na svakoj lokaciji.)
Stanovnici Teherana objavljuju snimke razaranja dok se vazdušni napadi nastavljaju
Snimci objavljeni na internetu 2. marta prikazuju ogroman razorni efekat vazdušnih napada na Teheran trećeg dana vojne kampanje protiv Irana koju vode Sjedinjene Države i Izrael. Iranski Crveni polumesec saopštio je da je više od 500 ljudi poginulo, dok je nekoliko desetina ljudi stradalo u iranskim kontraudarima širom regiona.
Francuska šalje odbrambene sisteme i razarač na Kipar
Francuska planira rasporediti antiraketne i antidron sisteme na Kipar nakon napada dronom na britansku vojnu bazu na ostrvu, objavio je Reuters, pozivajući se na poluzvaničnu lokalnu novinsku agenciju CNA.
Navodi se i da će Francuska poslati razarač, uz odbrambene sisteme.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron obavijestio je kiparskog predsjednika Nikosa Christodoulidesa o odluci 3. marta, navodi se u izvještaju.
Izvor iz kiparske vlade, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, također je potvrdio informaciju Reutersu.
Ovaj razvoj događaja uslijedio je nakon što je Grčka ponudila pomoć Kipru i rasporedila četiri borbena aviona F-16 na ostrvo nekoliko sati nakon dva napada na britansku bazu RAF Akrotiri 2. marta.
U prvom napadu na bazu, iranski dron tipa Shahed pogodio je pistu, izazvavši manju štetu. Nekoliko sati kasnije, još dva drona su presretnuta.
Visoki kiparski zvaničnici rekli su da je napad dronom najvjerovatnije izvela libanska šiitska milicija Hezbollah, koju podržava Iran. Naglasili su da je meta bila britanska baza, koja ima status suverenog britanskog teritorija, a ne Kipar.
Britanija je 1. marta saopštila da je pristala na zahtjev Sjedinjenih Država da koriste britanske baze za "odbrambene" napade na Iran. Premijer Keir Starmer kasnije je izjavio da britanske baze na Kipru neće biti korištene za operacije američkih bombardera.
Kipar je zatražio od Velike Britanije da osigura da se baze koriste isključivo u humanitarne svrhe.