Iranski predsjednik će navodno otvoriti pristup internetu

Iransko društvo Crvenog polumjeseca saopštilo je da je 555 ljudi poginulo u zajedničkim američko-izraelskim napadima na Iran.

Kako navode, napadi su pogodili 131 grad u Iranu, a operacije spašavanja, pružanja pomoći, transporta i medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih su u toku.

Direktor Uprave za upravljanje krizama Istočnog Azerbejdžana također je saopštio da su tokom protekla dva dana napadnute različite lokacije u gradovima Tabriz, Sarab, Maragheh i Shabestar, što je rezultiralo s ukupno 42 smrtna slučaja.

Broj poginulih u raketnom napadu na osnovnu školu Shajre Tayyiba u pokrajini Hormozgan 28. februara navodno je porastao na 148. Lokalni zvaničnik rekao je da je u napadu povrijeđeno više od 95 osoba, od kojih su većina bili učenici.

Ove brojke nije bilo moguće nezavisno potvrditi.

Nekoliko američkih vojnih aviona srušilo se rano jutros u Kuvajtu. Svi članovi posade su preživjeli i u stabilnom su stanju, saopštilo je kuvajtsko Ministarstvo odbrane, prenosi Reuters.

U odvojenom incidentu, dim se vidio kako se diže iz blizine kompleksa Ambasade SAD-a u Kuvajtu, a vatrogasna vozila i vozila hitne pomoći bila su na tom području, rekao je svjedok za Reuters.

Ambasada SAD-a u Kuvajtu upozorila je američke državljane da postoji kontinuirana prijetnja od raketnih i napada dronovima nad zemljom te je pozvala građane da ne dolaze u ambasadu. Savjetovala je ljudima da ostanu u skloništu, zadrže se na najnižem spratu rezidencija, dalje od prozora i da ne izlaze vani.

Ranije je saopšteno da je jutros Kuvajt presreo dronove, treći uzastopni dan iranskih odmazdnih napada na susjedne zaljevske države kao odgovor na američke i izraelske napade na Iran.

Saopštenje Ministarstva odbrane Kuvajta, koje je prenijela državna novinska agencija, navodi da su posade iz srušenih aviona evakuisane i prebačene u bolnicu te da su u stabilnom stanju. Dodaje se da je odgovor proveden u koordinaciji sa američkim snagama.

Niz snažnih eksplozija zabilježen je jutros i u Dubaiju i katarskoj prijestolnici Dohi. Snažne detonacije i sirene čule su se ranije i u Kuvajtu.

Teheran je ranije saopštio da će gađati američke baze u regiji nakon što su SAD i Izrael u subotu pokrenuli napade na Iran.

Smrt vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija smatra se velikim udarcem za iranske klerikalne vladare, ali stručnjaci kažu da nema garancije da će to dovesti do kolapsa Islamske republike.

Iako je Hamnei bio iranski duhovni vođa i najviši autoritet gotovo četiri decenije, klerikalni sistem u zemlji osmišljen je tako da osigura kontinuitet u slučaju smrti vrhovnog vođe.

Osamdesetšestogodišnji vrhovni vođa je ubijen u zračnom napadu na svoju rezidenciju u glavnom gradu, Teheranu 28. februara tokom američko-izraelskog napaada usmjerenog na iransko vojno i političko vodstvo.

"Iako je Hamnei oblikovao političku putanju Irana više od tri decenije, Islamska republika nije režim koji se zasniva samo na jednoj ličnosti", kaže Danny Citrinowicz, istraživački saradnik u Institutu za nacionalne sigurnosne studije sa sjedištem u Izraelu.

Iranska teokratija, koja je na vlasti od Islamske revolucije 1979. godine, oslanja se na političke, vojne i klerikalne institucije koje su duboko ukorijenjene i zamišljene da izdrže promjene u rukovodstvu, kažu stručnjaci.

Među njima su klerikalno vođeni politički establišment, moćna Islamska revolucionarna garda (IRGC), ključni akter u politici, vojsci i ekonomiji, te Vijeće čuvara, snažno ustavno tijelo.

"Historija pokazuje da revolucionarni sistemi pod vanjskim napadom teže konsolidaciji, a ne fragmentaciji", dodao je Citrinowicz. "Pretpostavka da bi eliminacija vrhovnog vođe izazvala kolaps režima u najboljem je slučaju spekulativna. Jednako je moguće da bi to proizvelo koheziju elita i još tvrđi stav."

Cijeli tekst pročitajte u linku ispod.

Čitajte:

Smrt Hamneija veliki udarac, ali kolaps iranskog sistema nije zagarantovan

U izraelskom napadu na Bejrut poginula je 31 osoba saopštili su iz libanskog ministarstva zdravstva, prenosi Reuters.

Više od desetine snažnih eksplozija potreslo je glavni grad Libana kada je Izrael započeo napade u znak odmazde za dronove koje je Hezbolah poslao na sjever Izraela. Izraelska vojska kaže da nije bilo povrijeđenih niti zablježene štete.

Sjedinjene Države su proglasile Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija označila njihovu oružanu komponentu, ali ne i političko krilo, kao terorističku grupu.

Nasilje je proširilo sukob koji se dešava na Bliskim istokom otkako su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran u subotu. Hezbolah, šijitska muslimanska skupina koju je osnovala Iranska revolucionarna garda 1982. godine, jedan je od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku.

Izrael smatra Hezbolah odgovornim za eskalaciju, nakon što je grupa izjavila da su ispalili rakete i dronove kako bi osvetili "čistu krv" Hamneija.

Napad Hezbolaha na Izrael je prvi od rata 2024. godine.

"Hezbollah je preko noći otvorio kampanju protiv Izraela i u potpunosti je odgovoran za svaku eskalaciju", rekao je u izjavi načelnik izraelskog Glavnog stožera Eyal Zamir.

Libanski predsjednik Joseph Aoun osudio je izraelske napade, ali je također upozorio da se Liban ne koristi kao platforma za ratove "s kojima nemamo ništa", rekavši da bi to "još jednom izložilo našu naciju opasnostima".

"Ovo je nešto što država neće dopustiti da se ponovi i neće prihvatiti", rekao je Aoun, čija je administracija usvojila politiku usmjerenu na razoružanje Hezbolaha otkako je preuzela dužnost uz američku podršku prije godinu dana.

Oružje Hezbolaha dugo je bila tačka podjela u Libanonu, zemlji koja je razorena građanskim ratom od 1975. do 1990., a zahtjevi za razoružanjem skupine pojačali su se od rata s Izraelom 2024. godine.

Hezbolah je iz tog rata izašao znatno oslabljen, a vođa Hassan Nasrallah ubijen je zajedno sa hiljadama boraca.

Od primirja između Izraela i Libanona 2024. godine koje su podržale SAD, Izrael redovno izvodi napade na kako kažu ciljeve Hezbolaha u Libanu, optužujući ih da se žele ponovno naoružati.