Piše: Kian Sharifi
Iranski napad bez presedana na Izrael stavio je Bliski istok u nepoznatu teritoriju.
Teheran je 13. aprila ispalio desetine bespilotnih letjelica i projektila na Izrael, što je bio njegov prvi direktan napad na glavnog neprijatelja.
Nakon napada, Izrael je vagao svoje opcije, za koje stručnjaci kažu da bi se mogle kretati od diplomatske ofanzive za izolaciju Irana do direktnih vojnih udara na Islamsku republiku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
S obzirom na to da je rizik od eskalacije veći nego ikada, najgori scenario sveopšteg rata između Irana i Izraela je jasna mogućnost, kažu stručnjaci.
"Izrael će morati uzeti u obzir namjere, a ne samo rezultate, a to znači da će u Izraelu biti pokrenut slučaj za odgovor unutar Irana - sa svim rizicima koji s tim dolaze", rekao je Michael Horowitz, šef obavještajne službe konsultantske kuće Le Beck International sa sjedištem u Bahreinu.
Iako ni Iran ni Izrael možda ne žele eskalaciju, "ples u koji su se uključili - pokušavajući da 'odvrate' drugog - veoma je opasan", rekao je Horowitz.
Iranski napad bio je odmazda za izraelski zračni napad na kompleks iranske ambasade u Siriji 1. aprila u kojem je ubijeno sedam iranskih komandanata, uključujući dva generala.
Od decembra je u izraelskim zračnim napadima na teritoriju Sirije, kako se sumnja, ubijeno najmanje 18 pripadnika moćne Islamske revolucionarne garde (IRGC), elitne grane iranskih oružanih snaga.
Činilo se da je iranski napad 13. aprila bio visoko organiziran i nije imao za cilj da izazove značajnu štetu ili žrtve.
'Scenarij iz noćne more'
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je da zemlja "nema izbora" nego da odgovori na napad Irana. Teheran je, međutim, upozorio da će u slučuaju da Izrael uzvrati, iranski odgovor biti "jači" i "opširniji".
Glavni komandant IRGC-a general major Hossein Salami je 14. aprila rekao da je iranska operacija - nazvana "Pošteno obećanje" - "promijenila jednačinu" i da će Teheran odgovoriti na izraelske akcije umjesto da bude "strateški strpljiv".
"Iran želi promjenu paradigme i rekao je da će od sada svaka izraelska akcija dobiti sličan odgovor", rekao je za Radio Farda RSE Farzin Nadimi, viši saradnik Vašingtonskog instituta.
Bilo koja direktna izraelska vojna akcija protiv Irana mogla bi da izazove potpuni rat između Izraela i Irana - ono što Horowitz naziva "scenarijem iz noćne more".
Takav scenarij mogao bi povući Sjedinjene Države, ključnog saveznika Izraela, i pokrenuti napade na Izrael od strane iranskih posredničkih snaga (proxy) i proiranskih militantnih grupa u regiji, uključujući libanski Hezbolah, jemenske Huti pobunjenike i šiitske militatne grupe u Iraku i Siriji.
"Ako dođemo do ove tačke, možda ćemo vidjeti sedmice izraelskih napada u Iranu, punog angažmana Hezbolaha u napadu na Izrael, izraelskog kopnenog upada u Liban i pokušaja Irana da zatvori Persijski zaljev", rekao je Horowitz.
Iran je godinama prijetio da će blokirati strateški Hormuški moreuz, glavni put za svjetsko snabdijevanje naftom.
Čak i u odsustvu direktnog izraelskog napada na Iran, "ciklus napada između Irana i Izraela mogao bi da nas odvede tamo, ako spoljne strane ne postupe kao do sada na deeskalaciji tenzija", upozorio je Horowitz.
'Nivo neizvjesnosti'
Mnoge globalne sile i regionalni akteri pozvali su na deeskalaciju, uključujući Sjedinjene Države, koje su pozvale Izrael na suzdržanost.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da Vašington neće podržati ofanzivni napad na Iran, prema izvještajima.
"Sjedinjene Države imaju ogromnu moć nad Izraelom, ako odluče da to iskoriste", rekao je za Radio Farda Stephen Walt, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Harvard.
"Nisu koristili svoju polugu... Sada, s mogućnošću šireg rata koja se nazire, izgleda da je Bidenova administracija rekla Izraelu da će, ako učine nešto više, biti ostavljeni sami."
Iako nije nemoguće da Izrael ignoriše Vašington i preuzme stvari u svoje ruke, Walt je rekao da su šanse za regionalni sukob male jer "većina aktera u regiji ne želi da se to dogodi".
Rekao je da su jedine grupe koje bi "mogle imale interes" u širem ratu Hamas, kojeg Sjedinjene Države i Evropska unija označavaju kao terorističku organizaciju, i Netanjahuova tvrdolinijaška vlada.
Čak i tako, ne bi bilo pravih pobjednika u širem sukobu, smatra Horowitz.
"Jednostavno se ne može predvidjeti kako će bilo koja od zaraćenih strana izaći iz eskalacije, a ovaj nivo neizvjesnosti generalno nije dobar ni za koga", rekao je.
Facebook Forum