Nakon što je u početku izrazio podršku, američki predsjednik Donald Trump sada kaže da ne želi da se iranski Kurdi uključe u vojnu operaciju protiv Teherana, barem za sada. Ipak, jedna grupa kurdskih izbjeglica tvrdi da se "sprema za rat", za svaki slučaj, prema riječima fotografa koji je posjetio jedno uporište iranskih Kurda.

Fotoreporteru Sedatu Suni 12. marta je dopušten pristup planinskoj bazi organizacije Komala – Reformska frakcija, naoružane političke organizacije iranskih Kurda sa sjedištem u sjeveroistočnom dijelu Iraka, koja je nedavno bila meta iranskih napada dronovima.

Ova naoružana grupa dio je saveza iranskih kurdskih političkih partija koji je formiran neposredno prije pokretanja američko-izraelske vojne operacije 28. februara.

Savez traži samoupravni region unutar Irana, sličan današnjem poluautonomnom Iračkom Kurdistanu u Iraku.

"Oni ovaj rat vide kao priliku", rekao je fotograf za Radio Slobodna Evropa, dodajući da borci insistiraju kako ne čekaju zeleno svjetlo SAD-a da se uključe u sukob u Iranu. "Kažu da mogu sami donositi svoje odluke."

Portparol Komale poručio je da bi borci mogli "započeti oslobađanje" u kurdskom regionu Irana, pod uslovom da Sjedinjene Države obećaju podršku.

Kurdi su etnička grupa od oko 30 do 40 miliona ljudi koji uglavnom žive u planinskim područjima koja se prostiru kroz dijelove Irana, Iraka, Sirije i Turske.

Ova većinski sunitska muslimanska zajednica jedna je od najvećih etničkih grupa na svijetu bez vlastite države.

Iranski Kurdi uglavnom žive duž zapadne granice zemlje i čine oko 10 posto iranske populacije od približno 92 miliona stanovnika.

Odnosi Kurda s Teheranom napeti su još od vremena ubrzo nakon Islamske revolucije 1979. godine, kada su nove vlasti pokrenule masovna ubistva Kurda, koji su smatrani prijetnjom teritorijalnom integritetu Irana.

Danas, kažu posmatrači, potencijalno uključivanje Kurda u aktuelni rat u Iranu nosi brojne komplikacije.

Kamran Matin, stručnjak za Iran na Univerzitetu Sussex, kaže da kurdske grupe u egzilu uživaju široku podršku u iranskim kurdskim područjima, ali smatra da bi samo određeni skup uslova mogao otvoriti vrata iranskim Kurdima - i onima u zemlji i onima u egzilu - da se otvoreno uključe u rat protiv Islamske Republike.

Prvo, kaže Matin, snage iranskog režima morale bi biti "značajno oslabljene u iranskom Kurdistanu".

Osim toga, kurdske grupe bi trebale "jasnu američku obavezu dugoročne vojne i političke podrške, uključujući uspostavljanje zone zabrane letova iznad iranskog Kurdistana".

Takođe bi, kaže on, bio potreban američki garant podrške kurdskim pravima u budućem Iranu.

Takav nivo američke posvećenosti zasad se čini malo vjerovatnim.

Nakon izvještaja da CIA naoružava kurdske grupe u susjednom Iraku, Trump je 5. marta izjavio da bi "bio potpuno za to" ako bi iranski Kurdi pokrenuli ustanak.

Kasnije je ublažio tu izjavu, rekavši novinarima da je isključio mogućnost uključivanja Kurda, uz obrazloženje: "Ne želimo rat učiniti još složenijim nego što već jeste".

Fotograf Suna ističe da među borcima koje je posjetio postoji veliko simpatiziranje prema Sjedinjenim Državama, a neki od njih na uniformama nose američke zastave.

U iračkom Kurdistanu vlasti su odbacile ideju da se irački Kurdi uključe u rat u Iranu.

Kubad Talabani, zamjenik premijera Iračkog Kurdistana, nedavno je novinarima rekao: "Mi nismo plaćenici".

U poruci koja je očigledno bila upućena iranskim kurdskim militantnim grupama u Iraku, regionalna vlada Kurdistana naglasila je i da se "iračka teritorija ne smije koristiti kao polazište za napade na susjedne zemlje".

S druge strane, Teheran je zaprijetio da će, u slučaju bilo kakvog upada kurdskih boraca s teritorije Iraka, "sve objekte Iračkog Kurdistana... široko gađati".