Dvadeset dva muškarca iz Bosne i Hercegovine, koji su u sirijskim zatvorima bili godinama zatvoreni kao osumnjičeni militanti tzv. "Islamske države", prebačeni su u Irak gdje će biti pod istragom, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa Vrhovno sudbeno vijeće Iraka.
Iz ove pravosudne institucije, odnosno sektora Nacionalnog centra za međunarodnu pravosudnu suradnju, rečeno je da su državljani BiH u statusu "optuženih" osoba i da trenutno prolaze istražne procedure u skladu s važećim zakonima Iraka.
"Svi optuženi se trenutno nalaze u pritvoru u Centralnom zatvoru Al Karkh i prolaze kroz preliminarne istražne radnje pred nadležnim sudom, u skladu s važećim pravnim i proceduralnim okvirima", rečeno je za RSE.
Dok Irak provodi istrage, iz nadležnih bh. institucija kažu da nema zvaničnih informacija o bh. državljanima u Iraku.
RSE je nezvanično od sigurnosnog izvora saznao da je BiH obaviještena o prebacivanju državljana u Irak.
Roditelji nemaju informacije osim iz medija
Troje djece Seada Mujčinovića iz BiH je u Siriji već godinama, dvije kćerke i sin, koje je tamo odvela njegova bivša supruga. Kćerke su u kampu Roj pod kurdskom kontrolom, dok o sinu Nedimu ne zna ništa već godinama.
Kaže da je samo jednom dobio putem Crvenog križa obavijest o tome da je njegov sin, koji je odveden kao maloljetnik u Siriju, u jednom od zatvora.
"Šesti ili sedam godina ja ne znam ništa. Nikakve vijesti nema. Ne znam ni gdje je bio, ni gdje je sad, ni je li prebačen u Irak", kaže Sead i naglašava da mu je sin bio maloljetan i da nije mogao biti nikakav militant ni borac.
"On je napunio 18 godina baš tad kad su ga smjestili u taj kurdski zatvor. Kako on može biti član bilo kakve grupe ili neki terorist, to je dijete bilo", kaže ovaj otac.
Kako su bh. državljani završili u zatvorima i kampovima?
Državljani BiH u Siriju su odlazili od 2012. godine i pridruživali se različitim militantnim skupinama, ali najveći broj je bio u "Islamskoj državi". U nekim slučajevima su odlazile i cijele porodice, a u Siriji je rođen i veći broj djece čiji su roditelji iz BiH.
Grupa koja je prebačena u Irak bila je u zatvorima u sjeveroistočnoj Siriji od 2019. godine i teritorijalnog poraza "Islamske države", koju su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkom grupom.
Oni su u zatvore, koji su sve do januara 2026. bili pod kontrolom kurdske administracije, bili smješteni, jer je procijenjeno da su bili militanti "Islamske države" i sudjelovali u borbama ove grupe protiv sirijskih snaga ili pobunjeničkih grupa, kao i protiv kurdskih snaga, tokom sirijskog rata.
Više od 20 muškaraca iz BiH, kao i hiljade drugih stranaca, međutim, nisu imali suđenje sve vrijeme boravka u zatvorima.
Osim odraslih muškaraca, u zatvorske centre su odvođeni i maloljetnici. Prema informacijama Međunarodnog komiteta Crvenog križa iz 2024. godine, najmanje tri dječaka su bila u jednom takvom centru Orkeš u Siriji.
Sve trojica su izrazili želju da im se pomogne kako bi napustili ovo mjesto i vratili se u BiH. Nije poznato jesu li i oni među osobama koje su početkom 2026. prebačene u Irak.
Majka dječaka koji je u jednom ovakvom centru rekla je za RSE da nema nikakve informacije o sudbini sina, ali da se nada da nije prebačen u Irak, strahujući da će mu se tamo suditi, iako je tinejdžer.
Iračke vlasti su u februaru rekle da je 157 maloljetnika koji su prebačeni iz Sirije "izdvojeno od odraslih" i "upućeno u rehabilitacijske programe u skladu sa zakonom", kao i da će sve procedure u vezi s njima biti u skladu s propisima suda za maloljetnike.
Većina bh. državljana uhapšena je 2019. u Baguzu, na istoku Sirije, mjestu koje se smatra posljednjim uporištem grupe.
Oni su se, uglavnom, predali kurdskim snagama i međunarodnoj koaliciji predvođenoj Sjedinjenim Američkim Državama početkom 2019. godine. Muškarci su smješteni u zatvore, žene s djecom u neuvjetne kampove Al-Hol i Roj.
Zašto su prebačeni u Irak?
Početkom 2026. godine sirijske snage, pod vodstvom predsjednika Ahmeda Al-Šare koji je godinu dana ranije vlast preuzeo nakon svrgavanja režima bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, pokrenule su operaciju preuzimanja kontrole dijelova Sirije koje su dotad kontrolirale autonomne civilne i vojne kurdske vlasti.
Sirijske snage su neke dijelove zauzele već u prvim danima operacija, neki su i dalje pod kurdskom kontrolom, uz dogovoreno primirje, ali bez konačnog razrješenja situacije.
Zbog tadašnjih sigurnosnih izazova i vojnih aktivnosti u tom dijelu Sirije, kao i da bi spriječili bijeg iz ovih zatvora, američke snage su navele da su u dogovoru s vlastima u Bagdadu odlučili prebaciti zatvorenike u Irak.
Iračke institucije su objavile da je prebačeno malo više od 5.700 osoba iz sirijskih zatvora, koje dolaze iz više od 60 zemalja, uključujući 4.253 Arapa i 983 nearapa. Od toga je 467 iračkih državljana, a 3.543 sirijskih.
Pritvorenici su klasificirani pomoću baze podataka koju je Iraku dostavila međunarodna koalicija, uključujući Kanadu, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinu, Indiju, Australiju, Belgiju, Gruziju i Dansku.
Mogućnost izručenja iz Iraka u BiH
"Prerano je odlučivati u ovoj fazi", bio je odgovor iz iračkog Vrhovnog sudbenog vijeća na pitanje o mogućnosti izručenja optuženih neiračana njihovim matičnim zemljama.
"O tome će se razmatrati nakon završetka tekućih istražnih procedura i kada se za svakog optuženog pojedinačno razjasni njegov pravni status, uključujući i utvrđivanje da li djela koja im se stavljaju na teret predstavljaju krivična djela koja utiču na iračku zajednicu, u skladu s važećim iračkim zakonima i zahtjevima međunarodne pravosudne saradnje", naveli su u pisanom odgovoru za RSE.
U Iraku se primjenjuje strogi antiteroristički zakon, gdje i sama pripadnost grupi može značiti dugogodišnje kazne ili smrtnu kaznu.
Postupci su često brzi i bez adekvatnih garancija pravičnog suđenja, upozorio je
Human Rights Watch. Postoji ozbiljan rizik od torture, nepravednih presuda i kršenja osnovnih prava, uključujući mogućnost pogubljenja i prisilnih nestanaka, navedeno je iz ove organizacije.
Teroristička grupa je 2014. godine zauzela dijelove Sirije i Iraka, počinivši masakre i prisiljavajući žene i djevojčice na seksualno ropstvo.
Uz podršku snaga predvođenih SAD-om, Irak je 2017. proglasio poraz tzv. Islamske države u zemlji, a kurdske sirijske snage konačno su teritorijalno porazile skupinu u Siriji dvije godine kasnije.
Bosna i Hercegovina je dosad organizirano iz Sirije repatrirala grupu državljana krajem 2019. godine. Vraćeno je ukupno 25 državljana, među kojima je bilo sedam muškaraca, ostalo su žene i djeca.
Svi ovi muškarci su procesuirani i osuđeni na različite kazne zatvora pred Sudom BiH, zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama, odnosno terorističkim grupama u Siriji.
Poslije ove repatrijacije, BiH je kreirala planove za iduće grupe povratnika, ali sve je ostalo na tome.
Posljednje informacije koje je RSE dobio krajem 2025. godine iz sigurnosnih izvora upućivale su na mogućnost organiziranja povratka državljana u prvim mjesecima 2026. ali su zbog komplicirane situacije na terenu i sukoba u sjeveroistočnoj Siriji, planovi prolongirani.
Nadležne institucije su više puta za RSE ponovile da svi planovi za povratak državljana najprije ovise o međunarodnim partnerima BiH, koji bi pružili podršku u ovim procesima.
U Siriji i dalje ostaje oko 20 žena i više od 60 djece, koji žele da se vrate u BiH. Dok su one iz kampa Al-Hol, koji je zatvoren, "na slobodi" u Idlibu, dio Bosanki je u kampu Roj, koji i dalje kontroliraju kurdske snage.
Šta se trenutno dešava s militantima u Iraku?
Nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran 28. februara, Irak je polovinom marta upozorio da napadi dronovima u blizini aerodroma u Bagdadu ugrožavaju sigurnost zatvora u blizini u kojem se nalaze osumnjičenici "Islamske države" dovedeni iz Sirije.
Glasnogovornik Ministarstva pravosuđa Ahmed Laibi rekao je tada da su "područja oko aerodroma kod Bagdada i zatvora bila izložena ponovljenim napadima, što izaziva zabrinutost zbog utjecaja na sigurnost zatvora u kojem se nalaze visokorizični teroristi".
Riječ je napadima naoružanih skupina koje podržava Teheran, a koje kažu da svakodnevno izvode napade dronovima i raketama na američke baze u Iraku.
Irački zvaničnici su više puta rekli da je zadržavanje osumnjičenih militanata u Iraku privremeno i da zemlje trebaju repatrirati svoje državljane kojima se ne bude sudilo u toj zemlji.
Dosad su spremnost za to iskazale Rusije, Maroko i Turska.