Dostupni linkovi

Specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Incko i šef Delegacije Evropske komisije Dimitris Kurkulas u Sarajevu su izjavili da Evropa istinski želi pomoći BiH i njenim građanima da se što brže integrišu u Evropsku zajednicu. Takođe u četvrtak predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću javno su uručeni zaključci i preporuke 10 javnih debata nevladinih organizacija na kojim se razgovaralo o što bržem ulasku BiH u evropsku porodicu naroda.

Bosna i Hercegovina zaostaje sa svojim susjedima u evroatlantskim integracijama, a cijeli proces približavanja počela je sa nekoliko mjeseci zakašnjenja u odnosu na zemlje u regiji. Posljedica je to unutrašnjopolitičkih prilika, pa se tako i zadaci koje treba ispuniti na tom planu koriste u dnevno-političke svrhe.
Valentin Inzko


Međunarodna zajednica odlučna je da pomogne BiH u ubrzanju ispunjavanja uslova koje je postavila Evropska unija. Njen specijalni predstavnik u BiH Valentin Incko preporučuje da se pitanja koja se tiču evropskih integracija BiH depolitizuju i da političke partije postignu konsenzus o tome:

„Najveća želja vaših građana je liberalizacija viznog režima. To će biti jedan od naših zadataka – da se tu postigne što brži napredak, ali, naravno, ne može Evropska zajednica, ne mogu ja ili gospodin Kurkulas, da napravi neke stvari koje treba da domaći koji su odgovorni, odrade. Međutim, što je u našoj mogućnosti, mi ćemo učiniti."


Šef Misije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas ističe kako nema sumnje da će Bosna i Hercegovina ostvariti cilj i priključiti se Evropskoj uniji koja je spremna da pomogne Bosni i Hercegovini na evropskom putu:
Dimitris Kourkoulas


„Pravila kluba Evropske unije su dobro poznata. Na političarima vaše zemlje je da prihvate ta pravila i da nađu zajednički kompromis da bi se približili tom klubu. Spremni smo pomoći i finansijski u borbi protiv trenutne ekonomske krize. Budžet za ove namjene iznosi 39 miliona eura, ali u saradnji sa nekim drugim međunarodnim institucijama očekujemo da će biti povećan za narednih 250 miliona eura. Ukoliko BiH ispuni uslove koji su joj zadani, već početkom jeseni ova sredstva će biti na raspolaganju, i biće usmjerena na razvoj malih i srednjih preduzeća.“


Koliko su domaći predstavnici vlasti u BiH ozbiljni na putu prema Evropskoj uniji, najbolje ilustruje primjer da više od šest mjeseci Direkcija za evropske integracije nema direktora. Prijašnji, Osman Topčagić, razriješen je dužnosti nakon što je preuzeo funkciju ambasadora u Misiji BiH pri Evropskoj uniji u Briselu. Zbog političkih prepucavanja, novi direktor još nije izabran. Isti razlog pojavljuje se i kod popunjavanja nekih drugih državnih institucija. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić navodi zašto:
Nikola Špirić


„Činim sve što mogu, ali imam osjećaj da se u ovoj zemlji krojeni mehanizmi prvom čovjeku da može samo da zahtijeva, a ne i da odlučuje. Što se mene lično tiče, moram da kažem svoj stav za bitne agencije – radi se o tri bitne institucije. To je Direkcija za evropske integracije, Direkcija za indirektno oporezivanje, Centralna banka. Ima i drugih agencija gdje je raspisan konkurs. Sada je funkciju direktora u tim agencijama, po nacionalnosti, vršio Bošnjak. Želi se stvoriti globalna percepcija – ako i u budućnosti ne bude Bošnjak, da je to politika protiv Bošnjaka, s čime se ja apsolutno ne slažem.“

Predstavnici civilnog društva pokazuju veće interesovanje od bh. vlasti da ukažu koji bi to trebali biti prioriteti na putu prema Evropskoj uniji. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine održano deset javnih debata širom BiH, čiji je cilj doprinos dijalogu između civilnog društva i domaćih vlasti o pitanjima koja proističu iz procesa evropskih integracija. Više od 700 predstavnika nevladinih organizacija, pod pokroviteljstvom predstavnika Evropske unije u BiH, prikupilo je preporuke koje je dostavilo Vijeću ministara.

Direktorica nevladine organizacije «Vesta» iz Tuzle Amra Selesković:

„Prije svega, građani BiH se zalažu za uspostavu jedinstvenog socijalno-ekonomskog vijeća na nivou BiH, zatim, u oblasti energetike – za jedinstvenu energetsku politiku BiH. Građani BiH na ovim debatama su se jasno deklarisali za razvoj poljoprivrede, za razvoj ruralnih zajednica, da dobijemo državno ministarstvo koje će da brine o tome, da dobijemo državni fond iz kojeg će se crpiti sredstva za unapređenje poljoprivrede u BiH. Građani su takođe zabrinuti za okoliš i stoga je njihova preporuka, u svakom slučaju, da se nastavi sa aktivnostima na usvajanju državnog zakona o okolišu u BiH i usklađivanju svih postojećih zakona kako bi se obezbijedila jednakopravna zaštita okoliša u BiH.“


Nikola Špirić:

„Ja vam se zahvaljujem, vama iz nevladinog sektora, kao poziv svima da nastavimo zajedno raditi. Želim da kažem da ste zakucali na otvorena vrata, da ste dobro došli sa svim idejama i da zajednički radimo na ostvarivanju ovih ciljeva.“

Iako predstavnici vlasti u BiH gotovo svakodnevno govore kako se zalažu za brži napredak zemlje prema Evropskoj uniji, uglavnom se radi samo o verbalnim obećanjima. Posljedica toga je da će većina Bosanaca i Hercegovaca i dalje čekati vizu pred brojnim ambasadama, a zemlja ostati izolovana, ne samo na Balkanu.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG