Dostupni linkovi

Inzko Vijeću sigurnosti: BiH u jednoj od najvećih kriza nakon rata


Valentin Inzko, visoki predstavnik Bosne i Hercegovine u EU, Sarajevo, 01. januar 2010.
Visoki predstavnik za BiH Valentin Incko izjavio je u ponedjeljak pred Vijećem sigurnosti UN u New Yorku da se BiH suočava sa jednom od najtežih političkih kriza od kraja rata 1995. godine i da će upotrijebiti svoje ovlasti ako Republika Srpska ne povuče odluku o referendumu o državnom pravosuđu.

Predstavljajući šestomjesečni izvještaj o situaciji u BiH, Inzko je rekao da su "vlasti Republike Srpske nastavile da se zalažu za raspad zemlje, institucije na državnom nivou su pod političkim, institucionalnim i ekonomskim pritiskom, i više od sedam mjeseci nakon izbora formiranje novih vlasti još uvijek nije na vidiku".

Visoki predstavnik je rekao da je "u ovoj već teškoj atmosferi, Narodna skupština RS donijela zaključke i odluku da održi referendum posebno ciljajući državne pravosudne institucije kao i mandat visokog predstavnika".

"Održavanje referenduma o ovlastima visokog predstavnika i o njegovim odlukama bi predstavljalo ozbiljnu povredu ustavnog okvira BiH i međuranordnoih obaveza zemlje," rekao je austrijski diplomata.

"Očekujem od vlasti Republike Srpske da u narednim danima proglase nevažećim usvojene zaključke i odluke o referenumu. Ako se ovo ne desi, imajući u vidu moje ovlasti da podržim mirovni proces, neću imati drugog izbora nego da odbacim zaključke i odluku o referendumu," rekao je on.

"Takav referendum bi na izvjestan način doveo u pitanje autoritet Vijeća sigurnosti UN i njegove rezolucije," rekao je visoki predstavnik.

"Brza cesta" do Evrope

Uoči podnošenja izvještaja u UN-u o stanju u BiH, Inzko je dao interview Nikoli Krastevu, dopisniku Radija Slobodna Evropa u New Yorku.

"Nakon dvije godine obavljanja posla visokog predstavnika mogu slobodno reći da poznajem i zemlju i njene političare. Milorad Dodik jedno govori, a drugo radi. Vrijeme je da se zaustavi njegovo rastakanje Bosne i Hercegovine," kaže austrijski diplomata.

Na pitanje kakvu reakciju očekuje od Rusije, Inzko kaže:


"Mislim da će biti kritični prema mom izvještaju, očekujem da im se neće svidjeti. Ne znam što će to konkretno biti, ali očekujem kritike u svakom slučaju.

Međutim, očekujem podršku svih ostalih članica. To je naprosto već tradicija. Svi će me podržati: Britanci, Amerikanci, sve zemlje Evropske unije... Kina, koja me uvijek podržava, baš kao i zemlje poput Vijetnama, ili afričke države. Sve su to zemlje koje su vrlo osjetljive na pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta."

Upitan da li je moguće moguće obnavljanje konflikta, visoki predstavnik je odgovorio:


"Ne, ne vjerujem u to. Ima ljudi koji pominju mirni razlaz, ali ja mislim da su to samo „puste želje“. Kao prvo, nikada ne bismo podržali cijepanje Bosne, kao drugo, mislim da je to ionalo nemoguće uraditi mirno. Da je to bilo moguće, bilo bi se tako desilo 1992., odnosno 1995.godine u Daytonu.Upravo zbog toga i svijet, ali i bosanski susjedi – Hrvatska i Srbija- podržavaju jedinstvenu BiH. Uostalom u pitanju su međunarodne granice koje nisu mjenjane više od 200 godina. Nemam dojam da Beograd u ovom trenutku jako podržava Dodika, konstatuje dopisnik iz Brusselsa i pita se – znate li mu on stoji iza leđa?"

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), 29. decembar 2010.
O uticaju Srbije na krizu u BiH, Inzko kaže:

"Beograd je uvijek podržavao bh suverenost i teritorijalni integritet zemlje, jer su logično pravili paralele sa sopstvenim teritorijalnim integritetom. Ovoga puta sam dobio poruku srbijanskih političara, čak i građana Republike srpske, da je Dodik otišao predaleko s pitanjem referenduma. Niko naravno ne spori pravo entitetu da ima referendum, Švicarci ga imaju gotovo svakih mjesec dana, ali to mora biti o pitanjima iz entitetske nadležnosti."

Po mnogim analitičarima rješenje bosanskog čvora ključno je pitanje i za Evropu u cjelini, konstatuje naš dopisnik, a visoki predstavnik u BiH, Inzko, potvrđuje i obrazlaže:

"Možda se nekom može učiniti da je u pitanju mala zemlja, ali ona je u našem dvorištu. Lijepo je angažirati se u Siriji i Afganistanu, ali ono što prvo moramo uraditi jeste počistiti u sopstvenoj avliji. A Bosna je dio našeg pokućstva. Ona je dio Evrope. I ako u EU ne želimo imati Balkan kao crnu rupu, onda valjda ne želimo ni u okviru Balkana imati neku crnu rupu. Upravo je Bosna test za cijelu Evropu, za njenu uspješnost i efikasnost u rješavanju problema. Jedina alternativa je izgradnja „brze ceste“ kojom će BiH stići do Brusselsa. Sve drugo će biti samo tapkanje u mjestu, i stagnacija što, vjerujem, niko ne želi."

Rusija podržala Dodika, SAD, Britanija i Njemačka Inzka

Rusija podržala Dodika, SAD, Britanija i Njemačka Inzka

Predstavnici SAD, Velike Britanije i Njemačke tokom rasprave u Savjetu bezbjednosti UN o situaciji u BiH u ponedjeljak podržali su rad visokog predstavnika i usprotivili se održavanju najavljenog referendum u Republici Srpskoj /RS/, dok je ruski amabasador kritikovao izvještaj Valentina Incka.

Zamjenik ambasadora SAD pri UN Rozmeri di Karlo je ocijenila da Narodna skupština RS svojim odlukama u vezi sa referedumom "fundamentalno dovodi u pitanje Dejtonski sporazum" i da će ti "koraci nazad" imati negativan uticaj, jer će RS, kako je rekla, otežati da privuče neophodne strane investicije.

SAD su izrazile punu podršku visokom predstavniku u BiH Valentinu Incku u vezi sa koracima koje bude preduzeo radi zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma i suvereniteta BiH povodom najavljenog referenduma u RS.

Ambasador Rusije pri UN Vitalij Čurkin smatra da je u Inckovom izvještaju "bilo više emocija, nego analize", te da je "neophodan objektivniji pogled" na situaciju u BiH.

On je predložio Savjetu bezbjednosti UN da razmotri pismo koje je predsjednik RS Milorad Dodik poslao generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu. Dodik je u tom pismu naveo da ocjene koje je visoki predstavnik u BiH iznio u svom izvještaju predstavljaju potpuno netačnu i iskrivljenu predstavu o legitimnim političkim aktivnostima rukovodstva RS.

Čurkin je ocijenio da upotreba bonskih ovlaštenja pojačava tenzije u BiH.

Ambasador Velike Britanije pri UN Filip Faram pozvao je Savjet bezbjednosti da ubijedi vlasti RS da povuku prijedlog o referendumu. Ako takve odluke ne bude, dodao je, Britanija će podržati svaki korak visokog predstavnika u pravcu sprovođenja Dejtonskog sporazuma.

On je rekao da je Britanija vidjela Dodikovo pismo Ban Ki Munu i da se "fundamentalno ne slaže" sa njegovim sadržajem.

Ambasador Njemačke pri UN Peter Vitig dao je punu podršku radu visokog predstavnika u BiH i ocijenio da je prijedlog o održavanju referenduma u RS "alarmantan", jer se njime potkopavaju nadležnosti OHR-a koje, kako je ocijenio, proističu iz okvira Dejtonskog sporazuma.

I Srbija i Hrvatska su tražile dozvolu da se obrate Savjetu bezbjednosti u raspravi o Bosni i Hercegovini.

Feodor Starčević, ambassador Srbije u UN-u, rekao je u ponedjeljak da Srbija ima svoje specijalne veze sa Republikom Srpskom, ali da je Beograd u potpunosti privržen Dejtonskom sporazumu kao osnovi stabilnosti u Bosni i Hercegovini, kao i garantu teritorijalnog intergriteta susjedne drzave.

Starčević je takodje dodao da ne podržava plan visokog predstavnika o suspenziji Dodika, ukoliko ne promijeni odluku o referendumu u roku od sedam dana:

"Moja zemlja je protiv nametnutih rješenja i rješenja treba da dodju od legalno izabranih predstavnika. Mi smatramo suspendovanje legalno izabranih predstavnika opasnim korakom.”

Hrvatska je podržala evropsku poziciju u odnosu na krizu u Bosni i Hercegovini. Ambasador Hrvatske Ranko Vilović izjavio je da referendum kako je predložen od strane Dodika predstavlja opasan i kontraporduktivan eksperiment:

"Mi smatramo da se ova odluka o referendumu mora povući zbog toga što ona podriva ustavnu osnovu BiH i mogla bi poništiti sve ono što je postignuto od potpisivanja Daytona do danas. Ukoliko se nastavi s planovima za provodjenje referenduma, to može dovesti do novih napetosti u BiH i u regiji."
  • 16x9 Image

    Nedim Dervišbegović

    Producent za multimediju. Studirao medije, politiku i međunarodne odnose na Američkom univerzitetu u Rimu i Londonskom univerzitetu. Bivši dugogodišnji dopisnik Reutersa iz Sarajeva.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Pogledajte komentare (26)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG