Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Radulović: Očekujemo navalu turista u špicu sezone


Budva, avgust 2009. Foto: Savo Prelević
Predsezonu ne tumačim kao nešto značajno lošu i može se popraviti do kraja godine, ali bitno je da 2010. godine prikupimo što više novca, da bismo se spremili za 2011. godinu, koja će, po meni, biti mnogo teža nego ova, naglašava Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars.

RSE: Glavna turistička sezona u Crnoj Gori približava se svom špicu. Kakve se generalne ocjene već mogu izreći? Da li je ova sezona podbacila, odnosno da li je lošija od prethodne?

Radulović: Na to pitanje ću moći odgovoriti negdje 25. avgusta. Predsezona jeste imala neki mali pad, nekih osam posto, ali to se moglo predvidjeti, obzirom na svjetsko prvenstvo. Ljudi obično vole da sjede kući pred televizorom, u svojoj fotelji, i da posmatraju sportske događaje. Nakon toga kreće prava sezona.

Sudeći po zadnja dva dana, mislim da će špica sezone biti dosta usilovno dramatična, jer očekujemo jednu veliku invaziju gostiju. Zadnja dva dana Budva je bukvalno zatrpana.

RSE: Da li će to popraviti utisak, obzirom na loš rezultat u predsezoni?

Radulović:
Ne bih rekao da je rezultat loš jer pad od osam posto nije loše, obzirom na globalnu svjetsku krizu. Druge destinacije prolaze još dramatičniji i teži put. Tamo je pad do 25 posto. Ni predsezonu ne tumačim kao nešto značajno lošu. Ona se može popraviti do kraja godine. Bitno je da 2010. godine prikupimo što više novca, da bismo se spremili za 2011. godinu, koja će, po meni, biti mnogo teža nego ova godina.

RSE: Koliko je kampanja Crnogorske turističke organizacije i turističkog udruženja, koja je promovisala niske cijene u malim hotelima i privatnom smještaju, a za koju ste Vi primijetili da je istorijska, po svojim dugoročnim učincima u poboljšanju konkurentnosti crnogorskog turizma, dala rezultate? Kakve je imala efekte u dosadašnjom dijelu sezone?

Radulović: Obzirom da smo cijeli projekt pokrenuli poslije Beogradskog sajma, početkom marta mjeseca, ona teško može da da optimalne rezultate. Ona je već sada postala istorijska po nekoliko aspekata. Ovo je prvi i pravi javno privatni projekt koji je urađen u Crnoj Gori, a možda i šire. Radila ga je Nacionalna turistička organizacija i CTU, kao cehovska nevladina organizacija. Uspjeli smo da napravimo jedan model, za koji sam siguran da će u narednom periodu drugi da izučavaju i da nas kopiraju. Marketinški je to nemjerljivo. Ne znam koji novac smo trebali da potrošimo da bismo postigli ovaj efekt koji smo postigli. Kompletan region smo okrenuli na nas. Svi su obratili pažnju i svi pokušavaju da dođu do toga šta to Crnogorci rade?
Naš osnovni proizvod, najmasovniji i najjači potencijal, imamo u privatnom smještaju.

Crna Gora ima 300.000 kreveta u privatnom smještaju, ali svega 60.000 registrovanih, i nekih 13 posto u hotelskom smještaju. Naš osnovni proizvod, najmasovniji i najjači potencijal, imamo u privatnom smještaju. Mi smo ga na ovaj način prezentovali, doveli smo do toga da je to zaživjelo, da već radi. Projekt je već u funkciji. Danas, možete da dođete na bilo koji crnogorski granični prelaz i u bilo koji biro Nacionalne turističke organizacije u Crnoj Gori i van nje, i da napravite listing svih kapaciteta u privatnom smještaju koji su u tom trenutku slobodni u svim gradovima Crne Gore, da napravite rezervaciju i dobijete vaučere. Na osnovu tog vaučera možete da putujete mirni u Crnu Goru jer će vas čekati zakupljeni prostor po dogovorenoj cijeni. Ovaj projekt će tek iduće godine da da rezultate. Ove godine dao je rezultate u predsezoni, ali više na sjeveru, nego na primorju.

Montenegro airlines mora da mijenja poslovnu filozofiju


RSE: Vi ste prepoznati kao neko ko bez ustezanja kritički govori o propustima, kada je riječ o crnogorskoj turističkoj ponudi. Najsvježiji je primjer Vaše prozivanje turističke inspekcije koja dopušta poplavu štandova na šetalištima u Budvi i Bečićima, što je neprimjereno visoko kvalitetnom turizmu, kao i Vaša opaska o haotičnoj slici nelegalnih objekata na udarnim mjestima. Nema se, makar za sada, utisak da su to čuli oni koji bi trebali da reaguju.

Radulović:
Ti koji treba da reaguju čuli su itekako jer sam član koordinacionog tijela za praćenje turističkih sezona kojim predsjedava premijer. I na zadnjem koordinacionom tijelu, koji je bio 7. jula, pokrenuo sam to kao problem. Tada je donešena odluka da se u roku od tri dana objedini svih 11 inspekcija. U Crnoj Gori postoji 11 inspekcija - od komunalne, sanitarne, ekološke, turističke policije i tako dalje. Svaki radi za sebe, a niko ne radi svoj posao do kraja. Često im se ingerencije prepliću. Da bi napravili to što efikasnijim, odlučeno je na tom koordinacionom tijelu da se svih 11 inspekcija objedini i da krenu u zajedničku kontrolu, da ne bi bilo preplitanja.
Budva

Nemam podatke da li su krenuli ili nisu, ali fakat je da se ništa ne mijenja, da je stanje na ulicama haotično, da je gore nego prošle godine. Putujem mnogo i pokušavam da se sjetim još neke destinacije koja ima sličnu prezentaciju svog turističkog proizvoda. Nema je.

RSE: Šta još uočavate kao glavne nedostatke? Da li je to opet produžena građevinska sezona, buka, prašina, loša infrastruktura, nedovoljno kvalitetna usluga?

Radulović: S tim ocjenama se ne slažem. To što je produžena građevinska sezona, to nije problem i to niti jednog gosta neće da odbije koji je krenuo prema Crnoj Gori. To nije u tolikoj mjeri prisutno da bi to moglo tako da se okarakteriše.

U zadnjih 10-tak godina se više uradilo na putevima u Crnoj Gori nego u zadnjih 40 godina. Danas na dionici Budva - Podgorica skoro svaka uzbrdica, ili svako usko grlo, već ima tri trake. U ovim kriznim vremenima, ne znam odakle taj novac, ali se stvarno puno po tom pitanju radi. Sa Skadarskog jezera obezbjeđeno je cijelo primorje vodom i voda više nikada neće biti problem u Crnoj Gori. Trebalo nam je 40 godina da to uradimo, ali smo uradili.

Svake godine, u sivoj zoni, kada su turistički proizvodi u pitanju, ova država gubi 70 miliona eura jer ne može da naplati ono što joj pripada.

Svake godine, u sivoj zoni, kada su turistički proizvodi u pitanju, ova država gubi 70 miliona eura jer ne može da naplati ono što joj pripada. Prošle godine je zvanično bilo 520 miliona eura prometa u turizmu Crne Gore. Kažem da je 350 miliona u sivoj zoni, koje niko nije, ni oporezovao, niti mogao da dođe da ih oporezuje. Mi svake godine gubimo te pare jer nismo efikasni, niti nam inspekcije ne rade dobro, a pri tome se stvara haos, jedna jako ružna slika.

U tom haosu je ležište i žarište sive ekonomije. Tu nema nikakve kontrole i nikakvog reda. Tu ne postoje fiskalni računi, tu ne postoji ništa. Postoji samo da se brzo zaradi novac od 15. juna do 1. septembra, onda se to sve zatvori i zimi se radi nešto drugo. To nisu turistički radnici, to nisu ljudi koji mogu da daju kvalitetan turistički proizvod.

RSE: I ranije ste potencirali kako je najveći problem crnogorskog turizma skup avio prevoz. Niskobudžetne kompanije traže subvencije od države, dok Montenegro airlines i dalje uživa monopolski položaj. Ima li najava da će tu doći do promjene, kao i svuda u okruženju, jer je to prije svega u interesu kompletne turističke privrede?

Radulović:
Ima. Radi se po tom pitanju. Definitivno limitirajući faktor razvoja crnogorskog turizma je avio saobraćaj. Nama nedostaju i dobri hoteli, najmanje njih 15-tak. Da imamo te hotele, ne bismo tu krizu na ovaj način osjetili.

Montenegro airlines mora da mijenja svoju poslovnu filozofiju. On ne može po istim principima razvijati strategiju poslovanja kao Lufthansa ili British Airlines. On je i formiran kao potpora turizma Crne Gore. On mora da radi, i kao regularni prevoznik, i kao čarter kompanija, i kao niskobudžetna kompanija. On to do sada nije uradio.

Siguran sam da će u narednom periodu, još ove zime, neka od niskobudžetnih kompanija poletjeti prema Crnoj Gori. Stvaraju se za to uslovi.

*****
Mogli bi vas zanimati i ovi tekstovi:

Nenezić: Crna Gora mora da bude za svačiji džep

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG