Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Muk: SDP treba pokazati više političke odlučnosti


Stevo Muk, Foto: Savo Prelević
Glavne događaje ove sedmice za RSE komentariše dugogodišnji nevladin aktivista iz crnogorskog Instituta Alternativa Stevo Muk.

O epilogu podgoričkih izbora, gdje gradonačelnik Miomir Mugoša nije obezbijedio apsolutnu vlast i gdje su tas na vagi njegovi dosadašnji koalicioni partneri iz SDP-a, Muk kaže:

"Ne bih tome pridavao bilo kakav poseban značaj. I po svemu onome što je rečeno nakon izbora, od strane najviših rukovodstava DPS-a i SDP-a, vrlo je izvjesna njihova koalicija u lokalnom Parlamentu. To znači da će te dvije partije činiti parlamentarnu većinu i da će izabrati svog predsjednika Skupštine i druge funkcionere. Do isteka mandata aktualnog gradonačelnika Mugoše, ostalo je još 1,5 godina. Mislim da je u krajnjem neodgovorno spekulisati šta će se sve u međuvremenu događati."

RSE: Da li to znači da se ne slažete sa onima koji misle da je odlazak Mugoše definitivan i da više nije upitan?

MUK: Pripadam onima koji smatraju da treba sačekati i da iz ove pozicije, godinu i pol dana prije isteka njegovog mandata, svi komentari su na nivou špekulacija. Danas ne vidim u realnim političkim odnosima između DPS-a i SDP-a bitnijih naznaka, koje mogu u krajnjem da dovedu u pitanje odluku DPS-a. Ne znamo da li u DPS-u zaista postoje unutrašnja trvenja, mimoilaženja i podjele, o kojima se špekuliše u javnosti, i da li postoje pripreme unutar DPS-a, i jednih i drugih i trećih, za eventualni Đukanovićev odlazak. Pripadam onima koji nisu tako sigurni da će Đukanović brzo da ode sa političke scene. Možda mu generalno ne vjerujem, pa mu ne vjerujem ni u tom dijelu.
Volio bih da SDP pokaže mnogo više snage i političke odlučnosti, posebno kada je u pitanju organizovani kriminal i korupcija. Mislim da je to do sada bilo prilično mlako, da je često bilo tek da bi se naglasila neka razlika između DPS-a i SDP-a, ali da suštinski SDP nije dovela u pitanje odgovornost ključnih ljudi


RSE: Kakav god bio podgorički epilog, da li će postizborno samopouzdanje Socijaldemokrata rezultirati nekim njihovim robusnijim nastupom i većim zahtjevima prema DPS-u, kada je riječ o dinamici reformi i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?

MUK: SDP je dokazala da može samostalno da opstane na političkoj sceni, ali njen rad, ni u Podgorici, nije tako spektakularan da bi joj u bitnom otvorio neke puteve na lokalnom, a pogotovo ne na nacionalnom nivou, za neko snažnije djelovanje u tom smislu. Vjerujem da SDP neće ulaziti u avanture koje bi mogle da ugroze njen status, pozicije i pcrrivilegije na nacionalnom nivou. Mislim da će na takav scenario Crna Gora još dugo čekati. Volio bih da SDP pokaže mnogo više snage i političke odlučnosti, posebno kada je u pitanju organizovani kriminal i korupcija. Mislim da je to do sada bilo prilično mlako, da je često bilo tek da bi se naglasila neka razlika između DPS-a i SDP-a, ali da suštinski SDP nije dovela u pitanje odgovornost ključnih ljudi u institucijama, koje su neposredno zadužene za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je pitanje na kojem možemo da testiramo stvarnu odlučnost i političku volju SDP-a.

RSE: Ovu sedmicu označile su i godišnjice dva važna događaja. U Herceg Novom je obilježeno 18 godina od deportacije bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore. Država je tu posredno priznala odgovornost van sudskim poravnanjem sa porodicama žrtava. Znamo da je u toku sudski proces protiv funkcionera i činovnika tadašnje policije, za šta je krunski svjedok Slobodan Pejović, koji je prvi hrabro progovorio o tome zločinu. Dokle je na tom primjeru, crnogorska država, po Vama, pokazala volju da se suoči sa krivicom i personalizuje je?

MUK: Mislim da je generalno odnos vlasti prema suočavanju sa prošlošću takav da je ograničen prošlošću same vlasti. U Crnoj Gori nije prekinut kontinuitet vlasti. Današnji predsjednik Vlade, bio je predsjednik Vlade i u vrijeme deportacije. Mislim da je to ključni limitirajući faktor da se vlast drugačije ponese prema tim pitanjima. U suštini, vlast radi samo onoliko koliko mora, da bi, s jedne strane, pokazala državama u regionu da nešto radi na tom pitanju, a da bi, s druge strane, umirila i na neki način minimilizovala inicijative koje dolaze od pojedinaca iz struktura civilnog društva i medija. Čini mi se da je suočavanje sa prošlošću, propitivanje odgovornosti na svim nivoima za ono što se dešavalo ratnih devedesetih, posebno kada je u pitanju Crna Gora, koncept koji je uvijek u Crnoj Gori bio manjinski. U Crnoj Gori ima tek nekoliko nevladinih organizacija, tek par medija, nekoliko pojedinaca, koji se u stvari bave tim pitanjem. To su isti ljudi i iste strukture u kontinuitetu, koje pokušavaju da zadrže vatru sjećanja na sve te stvari koje su nam se događale. Mislim da je velika većina u Crnoj Gori, na svim nivoima, a posebno na političkom nivou, apsolutno nespremna da onako iskreno pogleda u ono što se tada dešavalo, a posebno ne da utvrdi odgovornost i samog Đukanovića, koji je u tom periodu bio predsjednik Vlade. Sve ono što čujem da se događa na tim suđenjima je pokušaj da se odgovornost za deportaciju prenese na pokojnog ministra Bulatovića, što ne bi bio dobar put. To nije put ka saznavanju cijele istine, ka kažnjavanju svih koji su odgovorni.

RSE: Bližu prošlost Crne Gore je obilježilo ubistvo glavnog urednika lista Dan, Duška Jovanovića. Obilježena je šesta godišnjica, a još ne znamo ko su nalogodavci i naručioci ubistva. Sve je ostalo samo na Damiru Mandiću, koji se nalazi u zatvoru, poslije niza obrta u sudskim procesima. Protiv njega, čuli smo najnoviju izjavu direktora policije, Veselina Veljovića, ima novih operativnih saznaja ali nedovoljnih da bi se pokrenuo postupak protiv novih lica. Koliko Vama sve to zvuči uvjerljivo?

MUK: To mi ne zvuči ni najmanje uvjerljivo jer mislim da je direktor policije i ranije, povodom ranijih godišnjica ubistva Duška Jovanovića, i u slični prilikama kada se ta tema otvarala, dao slične izjave. Ništa se u međuvremenu nije desilo što bi moglo da nas uvjeri da je policija napravila neki bitan korak u rasvjetljavanju motiva, prikupljanju dokaza i stvaranju pretpostavki za dalje procesuiranje saučesnika i nalogodavca ubistva Duška Jovanovića. Kako vrijeme prolazi, mislim da su šanse da se to stvarno desi sve manje. Mislim da su posljedice tog čina, a posebno činjenice da nema nalogodavca i saučesnika u zatvoru, vrlo snažan metod pritiska. To se na medijskoj sceni osjeća i to je bio najbolji prilog jednoj autocenzuri i jednom zatvaranju medijske scene. Kasnije su uslijedila i brojna podsjećanja urednika i novinara, kroz niz napada i na Jovanovića, Stojovića i druge, kao i na brojne aktiviste nevladinih organizacija. Mislim da je sve to bio prilog izgradnji jednog duha koji je protivan slobodi izražavanja, pisanja i govora.

*****
Pročitajte i ovo
Nalogodavci ubistva Duška Jovanovića i dalje nepoznati

Crna Gora pokazala spremnost u suočavanju s prošlošću

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG