Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Rastoder: Odbijamo pisati istoriju po narudžbi


Šerbo Rastoder
Ove sedmice Savjet za opšte obrazovanje odlučio je da crnogorski maturanti istoriju u drugom polugođu mogu da izučavaju iz dva udžbenika - starog, koji je na uopšten način tretirao raspad Jugoslavije, i novog, u kome se detaljnije govori o tom događaju i učešću Crne Gore.

Takav 'dvoudžbenički' kompromis odbacuju autori novog udžbenika: profesori Šerbo Rastoder, Dragutin Papović i Sait Šabović. Tvrde da se politika umiješala u ono što je posao naučnika, a o svemu za RSE govori profesor Rastoder.


RSE: Vaša prva reakcija na odluku prosvjetnih vlasti, da maturanti nastave da izučavaju istoriju i po starom i po novom udžbeniku, bila je da to učenike prepušta političkim, ideološkim i drugim ubjeđenjima nastavnika, što može kod njih da stvori vrijednosnu konfuziju. Sa tim se ne slaže profesorka Jelušić, predsjednica Komisije savjeta za srednje obrazovanje, koja smatra da se time ne daje više prostora za politizaciju i ideološku obojenost nastave nego što je to bilo do sada. Šta je do konačne odluke Savjeta za opšte obrazovanje, po Vama, bilo najprihvatljivije rješenje?

RASTODER:
Ne bih ulazio u polemiku sa profesorkom Jelušić jer je ona stručna za književnost. Znam ono što se tiče istorije i što se tiče onoga što se događa oko toga. Mene iritira i zaprepašćuje to, da ni jedna činjenica, iznijeta u tom udžbeniku istorije, ne da nije sporna, nego nije ni dovedena u pitanje. Dovedena je u pitanje neka priča o Bukovici, koja je lažna, izmišljena i prosto podmetnuta. U udžbeniku istorije se ne spominje nikakvo ime koje je kasnije bilo u opticaju. Ovo kompromisno rješenje Savjeta, za svakog onog koji razumije politički kontekst i crnogorske prilike, je prevashodno jedna politička odluka. Da nije politička odluka, onda bi se vjerovatno redovnom naučnom procedurom došlo do saznanja da li su bitno povrijeđene činjenica i da li je sadržaj udžbenika u skladu sa nastavnim planom i programom. Pošto su svi ti kriteriji ispunjeni, uz one dodatne kriterije, koje propisuje Savjet Evrope o udžbenicima istorije, mislim da je ovim kompromisnim rješenjem devalvirano ono što je naučna misao, što je sloboda
Problem je u činjenici da će se sve uraditi da se iz nastavnog plana i programa izostavi lekcija o raspadu SFRJ, koja očigledno iritira sadašnji politički establišment u Crnoj Gori.
stvaralaštva i što je odgovornost autora za tekst koji su napisali.

RSE: U međuvremenu, ostalo nam je da čekamo mišljenje nove recenzentske komisije. Vi ste, kao i ostali koautori novog udžbenika istorije, najavili da nećete pristati na reviziju onoga što ste u udžbeniku iznijeli kao istorijske činjenice, bazirane na naučnoj istoriografiji. Ukoliko odluka nove recenzentske komisije bude pisanje novog udžbenika, šta će to, po vama, značiti i ko je tu pobjednik, a ko je poraženi?

RASTODER: Ne bih razmišljao o kategorijama pobjednik i poraženi jer sam od prvog dana navijao da se taj udžbenik potpuno zabrani. To je bila prva prosvjetna vlast u istoriji Crne Gore koja je zabranila jedan udžbenik. Na ovaj način, on jeste faktički zabranjen, ali formalno nije. Nova recenzentska komisija može samo dati mišljenje u odnosu na postojeći udžbenik. Mislim da u tome nije problem. Problem je u činjenici da će se sve uraditi da se iz nastavnog plana i programa izostavi lekcija o raspadu SFRJ, koja očigledno iritira sadašnji politički establišment u Crnoj Gori. Nije problem sam sadržaj i sam kontekst udžbenika, koliko činjenica da je slika u ogledalu, koja se javlja iz onoga što su određene činjenice u posljednjih 20 godina, nekoga dovoljno iziritirala da razmišlja i na ovaj način. Za to mi daje pravo činjenica da oni vraćaju u upotrebu stari udžbenik, čiji sam takođe autor, u kojem nema lekcije o raspadu Jugoslavije, ne bar na način na koji je interpretirana u novom udžbeniku.

IZA OVOGA STOJI DRŽAVNI VRH

RSE: Da li slučaj sa novim udžbenikom istorije zapravo pokazuje nespremnost za suočavanje Crne Gore sa svojom ratnom prošlošću i nespremnost njene političke elite da se pogleda u ogledalo?

RASTODER: Apsolutno, sva suština je u tome i izvan toga nije uputno razmišljati. Sva suština je u tome da su te činjenice,
Treba imati na umu da postoje dvije istorije, jedna ona koja je bila, koja je nepromjenjiva, i druga ona koja je stvar interpretacije. Obzirom da interpretacija može biti ovakva ili onakva, politička elita izgleda to razumije i želi neku svoju poželjnu istoriju.
koje su tamo iznijete, takve kakve jesu. Treba imati na umu da postoje dvije istorije, jedna ona koja je bila, koja je nepromjenjiva, i druga ona koja je stvar interpretacije. Obzirom da interpretacija može biti ovakva ili onakva, politička elita izgleda to razumije i želi neku svoju poželjnu istoriju. Mi smo odbili da pišemo istoriju po narudžbi. Mi smo napisali ono što mislimo da treba tamo da stoji, iznijeli činjenice koje smo spremni da branimo. Mi smo svoj dio posla obavili. Što se tiče vlasti, ona radi svoj posao i nemam ništa protiv toga, ali nisam spreman da pravim tu vrstu intelektualnog kompromisa, da uljepšam bilo čiju sliku, ili da pravim neku poželjnu istoriju, zavisno od političke moći koja stoji iza nje.

RSE: Ako se osvrnete, nakon dužeg perioda polemike i napada kojima ste bili izloženi iz različitih političkih i društvenih struktura, koga mislite da je najviše zaboljelo i koga je najviše iritirao prikaz najnovije crnogorske istoriografije, u kojoj se pominju i zločini etničkog čišćenja u Bukovici i pohod na Dubrovnik i uloga tadašnje i sadašnje vlasti u Miloševićevom ratnom projektu?

RASTODER: Nisam toliko naivan, a da ne pomislim da su početne inicijative potekle od doktora Šefketa Krcića, inače vrlo poznatog intelektualca, kao i doktora Stanića, prvaka jedne srpske stranke. One su bitno opredijelile sudbinu tog udžbenika. Mislim da su oni samo tu upotrijebljeni i da iza čitave hajke na udžbenik stoji aktualni vladajući vrh, koji se jasno i precizno prepoznao. Da je to tako, prije svega mi vrlo ubjedljivo govori ponašanje predsjednika Savjeta, inače pomoćnika ministra kulture i ponašanje profesorke Jelušić. Nisam više naivan, u javnom životu sam preko 20 godina, da ne bih mogao da čitam između redova. Spreman sam da tvrdim da iza ovoga stoji aktualni državni vrh.

RSE: Vi ste u jednoj od izjava ovim povodom konstatovali kako je očigledno da je ustrajavanje na odbrani istine u Crnoj Gori težak i odgovoran posao. Kako objašnjavate to što niste imali dovoljno jaku podršku akademske zajednice u Crnoj Gori?

RASTODER:
Počeo sam priču u podgoričkoj Skupštini, koja je bila potpuno suprotna od onoga što je bilo mišljenje vladajućeg establišmenta, pa i oficijalne nauke. Tada nisam imao podršku, možda ni dvojice kolega u esnafu, a da ne govorim o širokoj akademskoj zajednici. Mislim da ovo nisu pitanja gdje bi mi trebali da zahtijevamo neku masovniju podršku ili podršku širih interesnih krugova. Mislim da su ovo usko stručna pitanja. Uvjeren sam da smo mi vrlo pravilno i vrlo precizno postupili, te u tom smislu apsolutno ne iskazujem žaljenje što nemamo podršku. Možda iskazujem žaljenje na činjenicu što Crna Gora ovim pokazuje da još uvijek nije spremna da se suoči sa svojom nedavnom prošlošću, bez obzira na deklarativne izjave iz političkih, ali i akademskih krugova. Na ovaj način oni uništavaju prvu i jedinu kritičku istoriografsku školu u Crnoj Gori, koja se javila u zadnjih 100 godina. Siguran sam da će za možda neku godinu, isti ovi danas koji misle na ovaj način, ili će možda njihovi nasljednici, tražiti da se napiše jedan udžbenik istorije koji će prije svega odgovarati onome što su istorijske činjenice. Nemam dileme. Istina mora pobijediti i ne vidim da ona za bilo koga može biti sporna.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG