Dostupni linkovi

Freizer: Federaciji BiH potrebne ozbiljne reforme


Sabine Freizer
Zaključci ministara vanjskih poslova EU o BiH, nakon zasjedanja u ponedjeljak 21. marta, za Sabinu Freizer direktoricu Međunarodne krizne grupe za Evropu su istovremeno i dobri i loši. Dobri - jer se ipak govori o BiH, loši - jer još uvijek nema konkretnog plana kako će se to EU snažnije angažovati na bh. terenu

RSE: Gotovo da je nemoguće ne složiti se sa ovom jednostavnom ocjenom Međunarodne krizne grupe. Nakon što je utihnula zahvalnost što smo, u jeku libijske krize, uopšte pomenuti među evropskim ministrima, počela su pitanja: šta smo to dobili.

Freizer: Dobili ste dobro i manje dobro. S jedne strane, mislim da su ministarski zaključci veoma dobri, a s druge, da su razočaravajući. Prije svega, treba na umu imati kontekst - to da su ministri bili u stanju sjesti i utrošiti neko vrijeme, i to u isto vrijeme dok se dešava ozbiljna kriza na Bliskom istoku. Tu činjenicu smatram veoma pozitivnom. To pokazuje da BiH jeste još uvijek visoko na agendi evropskih ministara vanjskih poslova i da su oni vrlo zabrinuti prilikama. Taj interes za BiH je veoma pozitivan. Pozitivna stvar u zaključima je i da se jasno govori da BiH ima perspektivu evropskog članstva. Ono gdje sam razočarana ministarskim zaključcima, to je da oni još uvijek ostavljaju vrlo maglovitim način na koji će EU biti prisutna u BiH. Evropska unija već godinama priča o osnaženom prisustvu u BiH, a došlo je vrijeme kada se očekuju vrlo konkretni zaključi: EU preuzima svoje obaveze i evo plana kako će to učiniti. A donijeti zaključci to ne definišu, ne govore kakve će to moći imati šef delegacije EU u BiH. I to je nezadovoljavajuće.

RSE: Među opštim porukama ministara pažnju plijeni red gdje se govori o mogućem izmještanju kancelarije Visokog predstavnika iz BiH, moguće, u Beč.
EU treba ovu tekuću godinu iskoristiti da izgradi svoje prisustvo, da ga učini kredibilnim, kako bi bila tamo kada Visoki predstavnik napusti BiH ili se potpuno ugasi njegova misija.

Freizer:
Treba imati na umu da članice Unije ne mogu ništa odlučiti kada je riječ o Visokom predstavniku. To je nešto što o čemu odlučuje Vijeće za implementaciju mira, tako da iznenađuje da su u zaključcima čak i pomenuli mogućnost da bi Visoki predstavnik mogao biti dislociran iz BiH. S druge strane, još uvijek je među evropskim članicama živa debata o slijedu poteza - da li da Visoki predstavnik prvi ode, ili da prije toga EU osnaži svoje prisustvo. Zbog toga mislim da su u tom dijelu zaključci zbrkani – zbog neslaganja među državama-članicama. S te strane je Međunarodna krizna grupa vrlo jasna: tražimo da se specijalni predstavnik i šef delegacije objedine u jednoj osobi, koja bi trebala biti imenovana što je prije moguće. Trebalo je to učiniti još prošle jeseni. Njemu treba dati vrlo jasan mandat. Čak i ako Visoki predstavnik ostane u zemlji, EU treba ovu tekuću godinu iskoristiti da izgradi svoje prisustvo, da ga učini kredibilnim, kako bi bila tamo kada Visoki predstavnik napusti BiH ili se potpuno ugasi njegova misija.

Ne treba očekivati ni štap ni mrkvu


RSE: Šta je sa sankcijama?

Freizer: Prevelik je fokus na priču o sankcijama. EU uvijek može da aktivira sankcije protiv država ili lidera koji joj nisu po volji. Vidimo to na Bjelorusiji, Uzbekistanu, Libiji. Kada članice Unije odluče da stave u pogon sankcije, one to i mogu učiniti. Vrlo često je to zabrana putovanja, zamrzavanje imovine, i takvo nešto je primjenjivo i na bh. političare, ukoliko EU zaključi da oni krše Dayton ili teritorijalni integritet BiH. Zaista mislim da o tome ne treba posebno diskutovati niti do u detalje analizirati. Međutim, ono na čemu insistira Međunarodna krizna grupa, jeste da bi šef delegacije trebao imati moć da odlučuje o tome ko će dobiti sankcije. Do sada nismo vidjeli da su države članice voljne da mu prepuste odlučivanje o tome. U svakom slučaju, ne treba očekivati da će novi šef delegacije imati u rukama snažan štap ili mrkvu.

RSE: Nezaobilazna tema ovih dana je gotovo dramatičan izbor federalne Vlade.
Federacija je sada vrlo problematična, suviše je tenzija iz prošlosti, fokusira se na probleme na državnom nivou, sa Republikom Srpskom, umjesto da rješava svoje unutrašnje.

Freizer: Trenutna situacija je vjerovatno najveća kriza do sada - veoma, veoma je ozbiljna i iznimno zabrinjavajuća. Vrlo je teško vidjeti kako će se izaći iz ovoga. Međunarodna krizna grupa je još prošle jeseni ukazala da je Federacija u krizi, da se situacija u tom dijelu države pogoršava nekoliko posljednjih godina.

Formiranje federalnih vlasti je na neki način kombinacija svih tih problema kroz koje Federacija posljednjih godina prolazi. Za to treba kriviti sve strane. Tu je i pitanje kako je Vlada formirana, da li je to učinjeno zakonski ili ne, šta čini HDZ, da li je to zakonski ili ne. Sada su sve oči uprte na Ustavni sud Federacije. Želim reći da je Federacija sada vrlo problematična, suviše je tenzija iz prošlosti, fokusira se na probleme na državnom nivou, sa Republikom Srpskom, umjesto da rješava svoje unutrašnje. Federaciji trebaju ozbiljne reforme koje će se baviti raspodjelom moći među različitim institucijama, ulogom kantona i njihovim geografskim određenjem, imajući na umu jednakost prava svih koji u njoj žive.

Na vratima Evrope


Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG