Gost intervjua Radija Slobodna Evropa je poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević, koji govori o aktuelnim ekonomsko-socijalnim pitanjima, i odnosima unutar vladajuće koalicije.
Konjević: Da preciziramo. Smanjen je fond zarada, nijesu smanjenje plate državnim službenicima i namještenicima, i to objašnjenje je dobijeno od strane ministra finansija. Predsjednik Krivokapić je svakako izrazio svoje uvjerenje, a to uvjerenje jeste i SDP-a, da su određeni segmenti u državi, a tiču se same štednje mogle da budu snažnije i mi smo insistirali da samo ne na troškovnoj, odnosno na rashodnoj strani budžeta treba da pravimo određene korekcije, nego treba i na prihodnoj strani budžeta da pravimo određene korekcije i mi smo, kao što ste imali priliku da vidite tokom rasprave o rebalansu budžeta za 2009. godinu, niz mjera ilil neke od mjera već predložili u formi amandmana, znači već smo predložili dodatne uštede kod pojedinih potrošačkih jedinica za koje upravo danas na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije vođena diskusija o tome i mislim da će se napravilit dodatne uštete koje će biti transferisane ka Zavodu za zapošljavanje za rješavanje socijalnih potreba.
Takođe, dali smo amandman na Zakon o akcizama tako što smo podržali predlog Vlade da se na prihodnoj strani dođe do uvećanje prihoda kroz povećanje akciza na naftu i naftine derivate. Amandman SDP-a je bio primjena Zakona za povećanje akciza vezano za duvan i alkohol ne ide od 1.januara 2010. godine, nego da njegova primjena počne od 30. septembra 2009. godine. Pokušali smo u onome što je bila mjera mogućeg da u ovom trenutku reagujemo. Takođe, inicijativa SDP-a na Odboru za budžet i finansije prihvaćena je i mi smo predložili da skupština prilikom usvajanja rebalansa budžeta usvoji zaključak kojim će pozvati regulatorne agencije čiji je osnivač skupština da redukuju svoje troškove shodno onome što je redukcija troškova koju je napravilo Ministarstvo finansija prema potrošačkim jedinicama i svakako da smanje primanja u savjetima, odnosno upravnim odborima regulatornih agencija.
Mi smo, uz ove mjere koje smo predložili u ovih nekoliko dana, najavili niz mjera koje ćemo na jesen predložiti. Neke od tih mjera su već promovisane, to znači porez na luksuz i da objedinim to kroz jednu rečenicu sve ono što bi na neki način označavalo ključnu poruku koju je predsjednik Krivokapić uputio to je da krizu moramo svi ravnomjerno podnijeti. Oni koji imaju više moraju na neki način više doprinijeti da kroz krizu lakše prođemo, a moramo zaštiti kroz mjere ekonomske politke i države one najugroženije slojeve koje će kriza najviše pogoditi. Kada govorimo o potencijalnom smanjenju plata, još jednom da ponovim, u ovom trenutku nema smanjenja plata u državnoj upravi, smanjen je fond za bruto zarade, ali smo rekli, možda je najbolje kroz primjer, ako sekretarica ili neki namještenik u Skupštini Crne Gore ima platu od 150 ili 200 eura smanjenje te plate za nas nije prihvatljivo iz razloga što je to zaista ogroman udar na budžet tih ljudi koji rade u državnoj administraciji, koji rade vrlo odgovaran posao i u tom momentu ćemo, ako dođe do toga, svakako razgovarati sa odgovornim ljudima koji se bave ovim poslovima i svakako uticati na tok smanjenja na taj način ne dođe jer ne možemo dozvoliti da teret krize skroz prebacimo na ljude koji sa socijalnog aspekta nemaju zadovoljavajući položaj.
Za one strukture društva koji imaju platu koja je znatno veća od tih plata možemo razmišljati, ukoliko bude potrebe za tim, da se izvrši određena redukcija plata jer, razumjećemo i u okolnom zemljama su te mjere već sprovedene u cilju smanjenja troškova države ili se pripremaju da budu. Ja mislim da je to jedan dinamičan proces koji, ne bih se usuđivao da kažem da li će do njega doći ili ne, ima najava da polako izlazimo iz krize koja je zahvatila cijeli svijet, ali to su dinamične stvari i procjene se vrlo brzo mijenjaju, tako da su ovo neki od principa koje ćemo zastupati ukoliko dođe do toga.
Konjević: Crna Gora će raspolagati tim resursom. Socijaldemokratska partija je bila protiv prodaje termoelektrane i ta privatizacija nije realizovana. Mi projekat koji predvodi ili vodi potpredsjednik Vlade ili potpredsjednik SDP-a profesor Lazović jeste bio dokapitalizacija Elektroprivrede zbog globalne krize koje je uslovila određene promjene na tržištu. Taj projekat dokapitalizacije je modifikovan tako što će jedan dio država od svog vlasništva da proda i taj novac će ići u budžet a drugi dio će ići za dokapitalizaciju za nove investicije koje su potrebne Elektroprivredi Crne Gore. Nakon ovog procesa koji se precizno zove dokapitalizacija i djelimična prodaja država ostaje većinski vlasnik Elektroprivrede tako da će Crna Gora moći da upravlja tim svojim resursom i u narednom periodu. Elektroprivredi su potrebni strateški partneri ne samo u smislu da kroz dokapitalizaciju unesu svjež kapital nego i u smislu novih znanja i tehnologija koje će obezbijediti da Elektroprivreda eliminiše sve ono što jesu negativne posljedice u njenom poslovanju, kroz tehničke i komercijalne gubitke, kroz povećanja naplata, smanjenje tehničkih gubitaka i kroz jednu racionalizaciju i osavremenjavanje njenih poslova.
Konjević: Predlaganje generalnog sekretara je u isključivoj nadležnosti predsjednika Skupštine. Predsjednik Skupštine predlaže generalnog sekretara i poslanici se izjašnjavaju o tom predlogu. Ne bih komentarisao nešto što je u isključivoj nadležnosti predsjednika Skupštine. Za očekivati je da će predsjednik Skupštine dati predllog i ja očekujem podršku poslanika u tom smislu. Što se tiče gledanja na poziciju generalnog sekretara u preporukama međunarodnih insitiucija NDA-ja koji dosta sarađuje sa crnogorskim parlamentom je da funkcija generalnog sekretara treba da bude što je moguće u većoj mjeri profesionalizovana s aspekta njegove političke nezavinosti, odnosno neutralnosti. Mandat generalnog sekretara traje četiri godine i on nije vezan ni za mandat poslanika ni za mandat predsjednika skupštine. SDP smatra da u ovoj fazi razvoja i reformi koje su napravljene i u društvu i u Skupštini Crne Gore je vrijeme da dobijemo čovjeka koji će pravashodno moći da odgovori i onome što su ključne obaveze u crnogorskom parlamentu u narednom periodu a to je uloga skupštine u procesu evropskih integracija i za očekivati je da će predsjednik parlamenta učiniti predlog koji će ispunjavati te kriterijume.
Konjević: Svaka koalicija počiva na principu zajedništva i različitosti. U mnogim stvarima sa Demokratskom partijom socijalista mi imamo zajednične stavove ili isto gledanje na određene stvari, takođe, oko nekih stvari imamo različita gledanja, ali koalicije su kao i u životu tako i u politici traže se najbolja rješenja ili određena rješenja koja će zadovoljiti ili biti najmanji zajednički sadržalac za konstituente koalicije, ali rekao bih da je ta koalicija Crnoj Gori donijela nešto što je ključno, prije tri godine smo obnovili nezavisnost i svakako sve one razlike koje se dešavaju i prije i nakon toga su posljedica da imamo dva zrela politička subjekta na crnogorskoj sceni i da kroz određene razlike dolazimo do određenih rješenja. Ne bi bilo dobro da na političkom životu imamo svi identična mišljenja o svim stvarima. Ta razlika u politici je nešto što motiviše sve nas da dolazimo do rješenja koja će na kraju biti bolja.
Konjević: Tu privilegiju prema važećim zakonima imaju i ministri. To nije privilegija poslanika. SDP je predložio na Admnistrativnom odboru, šef poslaničke grupe Sociljaldemokratske partije gospodin Banović je prije desetak dana predložio da upravo zbog iracionalizacije troškova i davanja dobrog primjera svi oni javni funkcioneri koji su tretirani Zakonom o zaradama državnih i javnih funkcionera da im se smanji koeficijent i da dođe do jedne korekcije plata na niže. Prema tome, što se tiče Socialdemokratske partije mi smo to učinjeli i o tome je bilo razgovora na plenarnom zasijedanju i skupštine je takođe i SDP je kroz amandmane na rebalans budžeta takođe predloži da se materijalni troškovi skupštine, nekih 100 hiljada eura, se smanji i drugim potrošačkim jedinicama usmjeri ka prema Zavodu za zapošljavanje za socijalne transfere, tako da se nijesam prepoznao u tom dijelu kritike koju je iznio premijer Đukanović, ali mislim da je ona generalno za sve nas koji se bavimo politikom, koji obavljamo odgovorne državne funkcije zaista bila na mjestu i mislim da ćemo sve te stvari koje je pokrenuo SDP i na koje je ukazao premijer Đukanović svakako uraditi. Svako treba da mjere racionalizacije, skrećenje troškova i privilegije usmjeri prema onim institucijama kojima rukovodi. Mi u parlamentu smo pokrenuli inicijative i očekujem da će i od strane Vlade u pojedinim institucijama i ministarstvima takođe doći do te racionalizacije.
Konjević: Ja sam siguran da će Crna Gora uspjeti da se izbori sa tim poslom odgovaranja. To je nešto što je najveći izazov za crnogorsku administraciju i uopšte za crnogorsko društvo, kada kažem crnogorsko društvo mislim na sve segmente tog društva, od političkih partija, državnih institucija ili državnih institucija, medija, civilnog društva. Svi moramo da se posvetimo i da damo svoj doprinos onome što jeste kvalitetan odgovor na upitnik koji nam je proslijeđen. Procjene su da ćemo negdje do kraja godine ili kraja mjeseca novembra biti u mogućnosti da na jedan kvalitetan način odgovorimo na tih dvije hljada pitanja koje smo dobili. Najvažniji je kvalitet tih odgovora, da što je moguće manje bude nejasnoća koje bi izazvale neka dopunska pitanja i svakako da će ta pitanja biti putokaz na neki način da izvršimo dodatne korekcije ili dodatne reforme u onim sektorima na koje se ukaže kroz pitanja da eventualno sami uvidimo da nijesu napravljene dovoljne promjene koje se od nas očekuju. Veliki je izazov pred Crnom Gorom, kao društvom. Taj proces ne smijemo posmatrati partijski ili uskostranački, ne smijemo ga posmatrati kao vlast i opozicija. Moramo ga posmatrati kao zajednički, integrisati što je moguće veći broj ljudi koji su stručni za određen oblasti da bismo kao društvo, kao cjelina dali kvalitetne odgovore i što je najvažnije moguće prije zavrijedili da budemo i u narednoj fazi evropskih integracija.
Konjević: Dijelim to mišljenje. To je najteže učinjeti. To je prosto jedna potreba da kroz usvajanje određenih evropskih vrijednosti vidimo koje sve promjene moramo i mi sami da sprovedemo. Prosto moramo da se mijenjamo, moramo da se mijenjamo kao pojedinci i kao društvo. Dosta je određenih stereotipa i različitih shvatanja određenih stari, ali prosto ćemo kroz taj najteži proces mentalne transformacije u smislu poimanja određenih stvari najlakše doći do nečega što jeste sadržalac evropskih vrijednosti koji treba da usvajamo. Taj proces nije lak. Živjeti u jedom dužem vremenskom intervalu u jednom sistemu koji je bio daleko od onoga koji su bili sistemi razvijenih demokratije, sada Evropske unije, je nešto što će biti bolan i težak proces, ali na tom procesu moramo da idemo naprijed i moramo svi kao pojedinci i kao građani svakodnevno davati primjere da možemo da se mijenjamo i da naše navike, naša različita poimanja kao bi ovo društvo nakon određenog vremenskog intervala bilo u Evropskoj uniji i u potpunosti usvojilo ono što jesu standardi i vrijednosti Evropske unije. U Crnoj Gori mi često u SDP-u umijemo da kažemo da podjela traje oko shvatanja i poimanja evropskih vrijednosti. Mi smo na referendumu imali razliku upravo oko toga. Ključna stvar su bile evropske vrijednosti. Vidim raspoloženje u opoziciji koje je značajno promijenjeno u zadnje tri godine da je i opozicija kada se to tiče evroatlantskih integracija značajno je revidirala neke svoje stavove i očekujem da zajednički doprinesemo kao društvo da neke stvari mijenjamo. To ne mogu da rade političke partije, pojedinačno.To moramo da radimo kao sistem, kao cjelina. Svakako, svako od nas pojedinačno treba da da svoj doprinos.
RSE: Gospodine Konjeviću, šef vaše partije gospodin Ranko Krivokapić se nedavno vrlo kritički izrazio o Vladinim mjerama štednje, jer se nije zahvatilo od bogatih, već su se plate smanjile državnim službenicima. Da li je to bila samo javno izrečena primjedba, ili će SDP insistirati da se teret krize značajnije prebaci na one koji imaju najviše?
Konjević: Da preciziramo. Smanjen je fond zarada, nijesu smanjenje plate državnim službenicima i namještenicima, i to objašnjenje je dobijeno od strane ministra finansija. Predsjednik Krivokapić je svakako izrazio svoje uvjerenje, a to uvjerenje jeste i SDP-a, da su određeni segmenti u državi, a tiču se same štednje mogle da budu snažnije i mi smo insistirali da samo ne na troškovnoj, odnosno na rashodnoj strani budžeta treba da pravimo određene korekcije, nego treba i na prihodnoj strani budžeta da pravimo određene korekcije i mi smo, kao što ste imali priliku da vidite tokom rasprave o rebalansu budžeta za 2009. godinu, niz mjera ilil neke od mjera već predložili u formi amandmana, znači već smo predložili dodatne uštede kod pojedinih potrošačkih jedinica za koje upravo danas na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije vođena diskusija o tome i mislim da će se napravilit dodatne uštete koje će biti transferisane ka Zavodu za zapošljavanje za rješavanje socijalnih potreba.
Takođe, dali smo amandman na Zakon o akcizama tako što smo podržali predlog Vlade da se na prihodnoj strani dođe do uvećanje prihoda kroz povećanje akciza na naftu i naftine derivate. Amandman SDP-a je bio primjena Zakona za povećanje akciza vezano za duvan i alkohol ne ide od 1.januara 2010. godine, nego da njegova primjena počne od 30. septembra 2009. godine. Pokušali smo u onome što je bila mjera mogućeg da u ovom trenutku reagujemo. Takođe, inicijativa SDP-a na Odboru za budžet i finansije prihvaćena je i mi smo predložili da skupština prilikom usvajanja rebalansa budžeta usvoji zaključak kojim će pozvati regulatorne agencije čiji je osnivač skupština da redukuju svoje troškove shodno onome što je redukcija troškova koju je napravilo Ministarstvo finansija prema potrošačkim jedinicama i svakako da smanje primanja u savjetima, odnosno upravnim odborima regulatornih agencija.
Mi smo, uz ove mjere koje smo predložili u ovih nekoliko dana, najavili niz mjera koje ćemo na jesen predložiti. Neke od tih mjera su već promovisane, to znači porez na luksuz i da objedinim to kroz jednu rečenicu sve ono što bi na neki način označavalo ključnu poruku koju je predsjednik Krivokapić uputio to je da krizu moramo svi ravnomjerno podnijeti. Oni koji imaju više moraju na neki način više doprinijeti da kroz krizu lakše prođemo, a moramo zaštiti kroz mjere ekonomske politke i države one najugroženije slojeve koje će kriza najviše pogoditi. Kada govorimo o potencijalnom smanjenju plata, još jednom da ponovim, u ovom trenutku nema smanjenja plata u državnoj upravi, smanjen je fond za bruto zarade, ali smo rekli, možda je najbolje kroz primjer, ako sekretarica ili neki namještenik u Skupštini Crne Gore ima platu od 150 ili 200 eura smanjenje te plate za nas nije prihvatljivo iz razloga što je to zaista ogroman udar na budžet tih ljudi koji rade u državnoj administraciji, koji rade vrlo odgovaran posao i u tom momentu ćemo, ako dođe do toga, svakako razgovarati sa odgovornim ljudima koji se bave ovim poslovima i svakako uticati na tok smanjenja na taj način ne dođe jer ne možemo dozvoliti da teret krize skroz prebacimo na ljude koji sa socijalnog aspekta nemaju zadovoljavajući položaj.
Za one strukture društva koji imaju platu koja je znatno veća od tih plata možemo razmišljati, ukoliko bude potrebe za tim, da se izvrši određena redukcija plata jer, razumjećemo i u okolnom zemljama su te mjere već sprovedene u cilju smanjenja troškova države ili se pripremaju da budu. Ja mislim da je to jedan dinamičan proces koji, ne bih se usuđivao da kažem da li će do njega doći ili ne, ima najava da polako izlazimo iz krize koja je zahvatila cijeli svijet, ali to su dinamične stvari i procjene se vrlo brzo mijenjaju, tako da su ovo neki od principa koje ćemo zastupati ukoliko dođe do toga.
RSE: Vaša partija je, čini se, nevoljno pristala na dokapitalizaciju i djelimičnu privatizaciju Elektroprivrede, odnosno mogućnost da Crna Gora više ne raspolaže tim svojim strateški važnim resursom.
Konjević: Crna Gora će raspolagati tim resursom. Socijaldemokratska partija je bila protiv prodaje termoelektrane i ta privatizacija nije realizovana. Mi projekat koji predvodi ili vodi potpredsjednik Vlade ili potpredsjednik SDP-a profesor Lazović jeste bio dokapitalizacija Elektroprivrede zbog globalne krize koje je uslovila određene promjene na tržištu. Taj projekat dokapitalizacije je modifikovan tako što će jedan dio država od svog vlasništva da proda i taj novac će ići u budžet a drugi dio će ići za dokapitalizaciju za nove investicije koje su potrebne Elektroprivredi Crne Gore. Nakon ovog procesa koji se precizno zove dokapitalizacija i djelimična prodaja država ostaje većinski vlasnik Elektroprivrede tako da će Crna Gora moći da upravlja tim svojim resursom i u narednom periodu. Elektroprivredi su potrebni strateški partneri ne samo u smislu da kroz dokapitalizaciju unesu svjež kapital nego i u smislu novih znanja i tehnologija koje će obezbijediti da Elektroprivreda eliminiše sve ono što jesu negativne posljedice u njenom poslovanju, kroz tehničke i komercijalne gubitke, kroz povećanja naplata, smanjenje tehničkih gubitaka i kroz jednu racionalizaciju i osavremenjavanje njenih poslova.
Razlika u politici nas motiviše
RSE: Na privatizaciju Elektroprivrede i elektroenergetskih resursa nijeste imali isto gledište sa koalicionim partnerom. Takođe imate i različito gledište u vezi izbora generalnog sekretara Skupštine. Razlike su i u temeljnom shvatanju ove funkcije. Kako će se ovaj problem riješiti i da li će se na to još dugo čekati?
Konjević: Predlaganje generalnog sekretara je u isključivoj nadležnosti predsjednika Skupštine. Predsjednik Skupštine predlaže generalnog sekretara i poslanici se izjašnjavaju o tom predlogu. Ne bih komentarisao nešto što je u isključivoj nadležnosti predsjednika Skupštine. Za očekivati je da će predsjednik Skupštine dati predllog i ja očekujem podršku poslanika u tom smislu. Što se tiče gledanja na poziciju generalnog sekretara u preporukama međunarodnih insitiucija NDA-ja koji dosta sarađuje sa crnogorskim parlamentom je da funkcija generalnog sekretara treba da bude što je moguće u većoj mjeri profesionalizovana s aspekta njegove političke nezavinosti, odnosno neutralnosti. Mandat generalnog sekretara traje četiri godine i on nije vezan ni za mandat poslanika ni za mandat predsjednika skupštine. SDP smatra da u ovoj fazi razvoja i reformi koje su napravljene i u društvu i u Skupštini Crne Gore je vrijeme da dobijemo čovjeka koji će pravashodno moći da odgovori i onome što su ključne obaveze u crnogorskom parlamentu u narednom periodu a to je uloga skupštine u procesu evropskih integracija i za očekivati je da će predsjednik parlamenta učiniti predlog koji će ispunjavati te kriterijume.
RSE: Čini se da unutar koalicije postoji jedan čitav niz otvorenih pitanja. Kako koalicija uopšte opstaje? Da li postoje značajnije pukotine u tom partnerstvu, s ozbirom na brojne tačke na koje ne gledate istovjetno?
Ne bi bilo dobro da na političkom životu imamo svi identična mišljenja o svim stvarima. Ta razlika u politici je nešto što motiviše sve nas da dolazimo do rješenja koja će na kraju biti bolja.
RSE: Vratimo se socijalno-ekonomskim temama. Premijer Đukanović je tokom nedavnog premijerskog sata ukazao poslanicima da bi zbog zalaganja za štednju novca i brige za najsiromašnije, trebalo da preispitaju svoje plate i privilegije poput one o odlasku u penziju poslije svega dva mandata?
Konjević: Tu privilegiju prema važećim zakonima imaju i ministri. To nije privilegija poslanika. SDP je predložio na Admnistrativnom odboru, šef poslaničke grupe Sociljaldemokratske partije gospodin Banović je prije desetak dana predložio da upravo zbog iracionalizacije troškova i davanja dobrog primjera svi oni javni funkcioneri koji su tretirani Zakonom o zaradama državnih i javnih funkcionera da im se smanji koeficijent i da dođe do jedne korekcije plata na niže. Prema tome, što se tiče Socialdemokratske partije mi smo to učinjeli i o tome je bilo razgovora na plenarnom zasijedanju i skupštine je takođe i SDP je kroz amandmane na rebalans budžeta takođe predloži da se materijalni troškovi skupštine, nekih 100 hiljada eura, se smanji i drugim potrošačkim jedinicama usmjeri ka prema Zavodu za zapošljavanje za socijalne transfere, tako da se nijesam prepoznao u tom dijelu kritike koju je iznio premijer Đukanović, ali mislim da je ona generalno za sve nas koji se bavimo politikom, koji obavljamo odgovorne državne funkcije zaista bila na mjestu i mislim da ćemo sve te stvari koje je pokrenuo SDP i na koje je ukazao premijer Đukanović svakako uraditi. Svako treba da mjere racionalizacije, skrećenje troškova i privilegije usmjeri prema onim institucijama kojima rukovodi. Mi u parlamentu smo pokrenuli inicijative i očekujem da će i od strane Vlade u pojedinim institucijama i ministarstvima takođe doći do te racionalizacije.
Moramo se mijenjati
RSE. Upitnik Evropske komisije je prije nekoliko dana stigao u Crnu Goru. Umjesto očekivanih više od četiri hiljade pitanja stiglo je upola manje. Da li će Crna Gora uspjeti da se izbori sa tim poslom, odnosno šta će biti najveći izazovi u tom procesu odgovaranja?
RSE: U domaćoj javnosti se može čuti ocjena da najveći problem Crne Gore nijesu administrativni kapaciteti već prije svega mentalno kulturološki, civilizacijski nivo koji nije evropski. Da li će Crnoj Gori od svih reformi zapravo biti najteža ta, reforma svijesti?
Konjević: Dijelim to mišljenje. To je najteže učinjeti. To je prosto jedna potreba da kroz usvajanje određenih evropskih vrijednosti vidimo koje sve promjene moramo i mi sami da sprovedemo. Prosto moramo da se mijenjamo, moramo da se mijenjamo kao pojedinci i kao društvo. Dosta je određenih stereotipa i različitih shvatanja određenih stari, ali prosto ćemo kroz taj najteži proces mentalne transformacije u smislu poimanja određenih stvari najlakše doći do nečega što jeste sadržalac evropskih vrijednosti koji treba da usvajamo. Taj proces nije lak. Živjeti u jedom dužem vremenskom intervalu u jednom sistemu koji je bio daleko od onoga koji su bili sistemi razvijenih demokratije, sada Evropske unije, je nešto što će biti bolan i težak proces, ali na tom procesu moramo da idemo naprijed i moramo svi kao pojedinci i kao građani svakodnevno davati primjere da možemo da se mijenjamo i da naše navike, naša različita poimanja kao bi ovo društvo nakon određenog vremenskog intervala bilo u Evropskoj uniji i u potpunosti usvojilo ono što jesu standardi i vrijednosti Evropske unije. U Crnoj Gori mi često u SDP-u umijemo da kažemo da podjela traje oko shvatanja i poimanja evropskih vrijednosti. Mi smo na referendumu imali razliku upravo oko toga. Ključna stvar su bile evropske vrijednosti. Vidim raspoloženje u opoziciji koje je značajno promijenjeno u zadnje tri godine da je i opozicija kada se to tiče evroatlantskih integracija značajno je revidirala neke svoje stavove i očekujem da zajednički doprinesemo kao društvo da neke stvari mijenjamo. To ne mogu da rade političke partije, pojedinačno.To moramo da radimo kao sistem, kao cjelina. Svakako, svako od nas pojedinačno treba da da svoj doprinos.
