Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Specijalista kliničke psihologije Nadežda Savjak posljednjih godina radi kao voditeljka brojnih seminara o pomirenju i opraštanju u Bosni i Hercegovini. Govoreći upravo o tim temama, Savjakovu smo zamolili da, metaforički i profesionalno, da dijagnozu pacijenta zvanog Bosna i Hercegovina.

Uz napomenu da je kolektivnu dinamiku države teško svoditi na individualnu, klinički psiholog Nadežda Savjak smatra da bi Bosni i Hercegovini odgovarala analogija iz domena porodične terapije. Tu bi se onda moglo govoriti, kaže Savjak, o nekoj vrsti disfunkcionalne porodice:

„U kojoj su roditelji u hroničnom konfliktu, pritom jedan bračni partner razmišlja o razvodu kao najboljem rješenju, a drugi insistira da se brak nastavi, ali pritom očekuje da krivicu preuzme za probleme samo onaj drugi. Pritom svaki član je projektivan u tom smislu da vidi samo ono gdje onaj drugi griješi i pritom ne sagledava sopstvenu odgovornost za problem.“

Svi partneri u bh. porodici nespremni su da saslušaju i da saosjećaju. A djeca, u ovoj analogiji narod, uplašena su, pasivna i osjećaju se bespomoćnim - objašnjava Savjak:
U ovoj zemlji malo ko plače i istinski tuguje. Većina ljudi je ili uplašena ili agresivna. Znači, zaglavili su se u jednoj fazi procesa tugovanja u kome se još uvijek traži krivac za nanesni bol


„Ne vjeruju roditeljima. Jednim dijelom ih mrze, ali su im isti takvi roditelji potrebni jer ne mogu bez njih. U takvoj porodici djeca često osciliraju između neke vrste tuposti koja je nastala potiskivanjem bola i pretjeranih osjećajnih izliva kad potiskivanje popusti.“


Kolektivna traumatizacija u BiH, objašnjava klinički psiholog Nadežda Savjak, manifesituje se snažnim emocionalnim reakcijama u situacijama koje podsjećaju na originalne traume. Bijes i gorčina češći su nego tuga i strah. Druga manifestacija je emocionalna otupjelost, kao posljedica potrebe da se izbjegne suočavanje sa bolom zbog gubitaka, kaže Savjak:

„U ovoj zemlji malo ko plače i istinski tuguje. Većina ljudi je ili uplašena ili agresivna. Znači, zaglavili su se u jednoj fazi procesa tugovanja u kome se još uvijek traži krivac za nanesni bol.“

Za pomirenje potrebno prihvatanje odgovornosti


Kada govorimo o pomirenju, Savjakova naglašava da je to izuzetno složen proces čija je suština, s jedne strane, pomirenje sa samim sobom, odnosno, obnavljanje doživljaja lične i kolektivne vrijednosti. Drugi segment pomirenja, prema njenom mišljenju, čini uspostavljanje povjerenja - da „onaj drugi“ ima dobre namjere i da ima moć da ih ostvari:

„Kompetencija za pomirenje znači u osnovi mogućnost da prihvatimo i ličnu odgovornost i odgovornost svog naroda za ono što se zbivalo, za zločine koji su počinjeni onoj drugoj strani, i da eventualno dođemo do procesa opraštanja. Ali ovo je put kojim se rjeđe ide, ovo je put koji je rezervisan za rijetke, prosvijetljene i hrabre pojedince.“


Nadežda Savjak podsjeća da proces pomirenja naroda mora biti pokrenut iznutra a podržan spolja, a ne obratno, kao što je do sada rađeno. Jedna od najvećih prepreka u tom procesu u BiH je nespremnost da se sasluša i saosjeća, zaključuje Savjakova.

Na pitanje šta danas spaja suprotstavljene strane u Bosni i Hercegovini, kaže da je to patnja, ali u kojoj svi ostaju začahureni, autistični za one druge. Objašnjava da je danas u BiH teško tražiti sličnosti koje spajaju narode jer su, tokom procesa izgradnje nacionalnih identiteta, razlike etničkih skupina stavljane u prvi plan:

„Prema tome, vrlo ćete teško raditi na spajanju, na uočavanju sličnosti ako ste fokusirani na razlike. A pogledajte, i mediji i vladajuće strukture ustvari nas usmjeravaju da gledamo razlike. Dalje, projekcija sopstevnog zla u onog drugog onemogućava spajanje – jer ako sebe doživljavam kao dobrog i svoje, kako onda mogu biti slična nekom u koga sam isprojektovala sopstveno zlo i ko je pritom odgovoran za moju patnju?“


Dok god „onoga drugog“ smatramo neprijateljem, dok ga dehumanizujemo - na kolektivnom nivou teško je naći zajednički jezik, zaključuje specijalista kliničke psihologije Nadežda Savjak.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG