Dostupni linkovi

Lokalni izbori zagađuju noćno nebo - upozorava najpoznatiji hrvatski astronom Korado Korlević iz zvjezdarnice Višnjan u Istri, poznati hrvatski znanstvenik, koji je u posljednjih 10 godina otkrio više od 1.000 asteroida i dao golem doprinos edukaciji i popularizaciji astronomije u Hrvatskoj.

Poreč, Pula, Učka, Raša, Višnjan, od prošlog tjedna i -Zagreb - samo su neki od asteroida koji jure svemirom s hrvatskim imenima, zahvaljujući, prije svega, astronomu Koradu Korleviću i zvjezdarnici Višnjan, nedaleko Poreča, iz koje ih je dosad otkriveno oko 1.500.

"Croatia je otkrivena kao asteroid iz Hajderberga više od 100 godina. Iz Pule je otkrivena Istra, Polana i Adria. Mi iz Višnjana smo otkrili Višnjan, Poreč, Učka, Mirna, Brač, Lošinj. Ima puno toga."

Međunarodna astronomska Unija ovih je dana prihvatila prijedlog braće Aleksandra i Stefana Cikote da se jednom asteroidu nadjene ime Zagreb. Blizanci Cikota asteroid su otkrili sa zvjezdarnice La Sagra u Andaluziji, a imenom su željeli počastiti rodni grad. Strast za astronomijom i oni su, kao i mnogi, otkrili baš u Višnjanu, gdje su kao 12-godišnjaci sudjelovali u Višnjanskoj školi astronomije:

"Ekipa koja se u Višnjanu pripremala i školovala je sada otkrila preko 2.000 tijela sa zvjezdarnice La Sagra. Mario Jurić je, radeći na Prinstonu, otkrio nekoliko tisuća njih sa teleskopa u Americi."

Godišnje kroz višnjansku školu astronomije prođe oko stotinjak novih učenika, a cilj mu je povećati broj i aktivnosti za najmanje 10 do 15 puta:

Nije toliko važno pronaći još jedno nebesko tijelo, nego je važno pronaći još jedno dijete i pomoći mu da u budućnosti i ono može tražiti, ne samo nebeska tijela, već raditi taj posao koji naša generacija neće moći.
"Sada u Višnjanu, ali i kroz cijelu Hrvatsku, podižemo klubove istraživača i razne ljetne aktivnosti, ljetne škole prirodoslovlja. Nije toliko važno pronaći još jedno nebesko tijelo, nego je važno pronaći još jedno dijete i pomoći mu da u budućnosti i ono može tražiti, ne samo nebeska tijela, već raditi taj posao koji naša generacija neće moći."


Vide li i astronomi nebo kao obični promatrači i mame li i njima treperave zvijezde romantične uzdahe?

"Zviježđa su potpuno nebitna u astronomiji, nego su bitne koordinate da se nešto može naći. Svi teleskopi rade po koordinatama. Najbolje se astronomija vidi zatvorenih očiju jer se razmišlja o tome što se gleda. Astrofizika gotovo da ne treba gledanje, treba podatke. Nema one romantike da bi svi rekli uzdišemo na zvjezdano nebo. To samo u ono slobodno, amatersko vrijeme. Pravi posao je, na žalost, kao i svaki drugi posao."

I tri kometa su otkrivena iz Višnjana, dva su automatski dobila prezimena otkrivača. Jedan je Korlević-Jurić, a drugi Korlević.

Inače, kaže Korado Korlević, dok na Zemlji zadnjih dvadesetak godina uglavnom brišu njihova imena s trgova i ulica, svemirom i dalje jure asteroidi s imenom Tito, Marx, Engels, Lenjin:

"U Istočnoj Njemačkoj i Češkoj bile su specijalizirane zvjezdarnice gdje su se koristili teleskopi da se otkriju nova nebeska tijela i da se slava socijalizma i komunizma stavi na nebo. Rađeno je dosta efikasno, dok nije Međunarodna astronomska unija shvatila da ti astronomi, koji su otkrili ta tijela, nisu slobodni birati imena, već po službenoj dužnosti moraju dati ime predsjednika ili nekog od heroja. Počeli su Francuzi sa njihovim predsjednikom i kada su ostali vidjeli da je to štos, svako je to htio. Profesor Protić iz Beograda je morao dati jednom asteroidu ime Tito i nije bilo izbora."


Upravo zbog toga uvedena su nova međunarodna pravila i imena političara mogu se nadjenuti tek 100 godina nakon njihove smrti.

No, Zemlji trenutno, kaže Korlević, ne prijete bivši komunistički lideri, već ratnik iz egipatske mitologije -asteroid Apofis, gromada od 20 milijuna tona koji bi, ukoliko ga se ne skrene, mogao 13. travnja 2036. godine udariti u Zemlju, negdje između istočnog Sibira i zapadne obale Afrike:

"Priprema se sve da se vidi da li će ostati opasan jer još uvijek nemamo točnu stazu."


Ali, nikad ne bi pomislili da noćnom nebu sa Zemlje jako prijete lokalni izbori:

"Svjetlosno onečišćenje u Hrvatskoj raste geometrijskom progresijom. Godinama već za lokalne izbore dodaje se 20 posto nove ulične rasvjete za osvijetliti birače. Na osnovu satelitskih snimaka vidimo da je Hrvatska ostala bez neba. Još ima malo neba na Velebitu, na Petrovoj gori i Lastovu. Sve drugo je narandžasto nebo. To se jako vidi. Jedne noći ne vide se zvijezde, već izađemo vani i vidimo osvijetljeno sve okolo nas. I ptice pjevaju cijelu noć jer nisu shvatile da se desio poremećaj tog tipa, pijetlovi kukuriču. Bili su lokalni izbori i trebalo je uraditi taj posao."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG