Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Regionalnom saradnjom brže ka Evropi


Hidajet Biščević, foto: Midhat Poturović
Vijeće za regionalnu saradnju već dvije godine doprinosi jačanju regionalnih veza i procesu pomirenja. Ova institucija, čije je sjedište u Sarajevu, nasljednica je Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope i sastoji se od 45 zemalja, organizacija i međunarodnih finansijskih institucija.

Hidajet Biščević, prvi čovjek Vijeća, u intervjuu za naš radio govori o važnosti saradnje u regiji, posebno između zemalja koje žele da budu dio Evropske unije, ali i ocjenjuje šta moraju uraditi kako bi i postale punopravne članice.

RSE: Vijeće za regionalnu saradnju osnovano je u februaru 2008. godine kao nasljednik Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Šta je konkretno od 2008. do 2010. godine urađeno kada je u pitanju ovo Vijeće?

Biščević: U političkom pogledu, činjenica da smo osnovani kao prva autentična regionalna organizacija, rekao bih u modernoj povijesti ovog dijela Evrope, već samo po sebi, čini mi se, da je jedan uspjeh. S druge strane, usuđujem se vjerovati da smo mi svojim djelovanjem na mnogo načina pridonijeli ovome što je uvelike obilježilo upravo proteklu godinu, a to je jedan proces jačanja regionalne suradnje, jedan proces približavanja između država i naroda, proces pomirenja, proces suočavanja sa prošlošću na jedan pozitivan način i sa pogledima na budućnost. Na svojevrstan način smo stvarali atmosferu, ili barem pokušavali stvarati atmosferu, koja je pomogla da se bilateralno teška i složena bilateralna pitanja između pojedinih zemalja ovog dijela Evrope, s obzirom na nedavnu prošlost, barem uklone iz neposrednog političkog procesa – mislim pri tome na odnos Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaljeva. I, naravno, ono što se čini najvećim uspjehom, to je što smo regionalnim jačanjem suradnje pomogli i približavanju naših zemalja Evropskoj uniji.

RSE: Spomenuli ste pomirenje. Da li, prema vašoj ocjeni, postoji mogućnost da se ovakva trenutna situacija kakva jeste zadrži u narednom periodu, ako uzmemo u obzir činjenicu da, evo, Hrvatska napreduje krupnim koracima prema EU, da i ostale zemlje na neki način ispunjavaju određene uslove koje im je postavila Evropska komisija?

Biščević: Nadam se. Ima mnogo elemenata zbog čega ova nada nije samo puka nada, da će ovaj proces približavanja, uzajamnog otvaranja, razumijevanja, povjerenja, biti nastavljen u

Regionalna suradnja je jedan od uvjeta za približavanje EU, ali i suštinska potreba i država i naroda nakon svih tragedija i nemilih događaja u protekla dva desetljeća.

2011., ne samo zbog toga što su to suštinske sastavnice regionalne suradnje – bez toga nema regionalne suradnje u onom punom obliku – i ne samo zato što je regionalna suradnja jedan od uvjeta, da ne kažem preduvjeta, za približavanje Evropskoj uniji, nego zato što je to suštinska potreba i država i naroda ovih prostora nakon svih tragedija i nemilih događaja u protekla dva desetljeća. Prema tome, očekujem da 2011. bude godina daljnjeg konkretnog približavanja ovih zemalja naših prostora, imajući u vidu da će Hrvatska najvjerojatnije negdje sredinom godine, nadam se, završiti pregovore s EU. Nadam se da će nakon toga, u nekom mjerljivom, konkretnom smislu, Crna Gora biti prva sljedeće koja će učiniti korak dalje, vjerujući da će do tada ispuniti ovih sedam uvjeta koje je postavila Komisija. Očekujem određeni napredak i u jednom pragmatičnom odmjerenom dijalogu između Beograda i Prištine, što bi svakako doprinijelo popuštanju i normalizaciji odnosa u našem dijelu Evrope, i, svakako, ono najzadnje, ali možda i najvažnije, očekujem da u neku pozitivnu bilancu 2011. pridodamo i Bosnu i Hercegovinu sa njenim nemjerljivo važnim učinkom na regionalnu stabilnost i regionalnu suradnju, i sa potrebom da se ovaj dijalog koji je počeo oko političke konstitucije vlasti, pa onda dalje, i ustavnih promjena, privede kraju.

Prioritet energetska infrastruktura


RSE: Vijeće za regionalnu saradnju sastoji se od 45 zemalja i organizacija međunarodnih financijskih institucija. Usmjereno je na pet prioritetnih područja: privredni i socijalni razvoj, infrastruktura i energetika, pravosuđe i unutrašnji poslovi, sigurnosna saradnja, izgradnja ljudskih potencijala i parlamentarna saradnja. Šta je, prema vašoj ocjeni, od 2008. godine do 2010. najviše od ovih polja urađeno?

Biščević: Usuđujem se reći da smo velike iskorake učinili u području ekonomske i socijalne suradnje i u području boljeg korištenja ljudskih potencijala. Činjenica da smo mi u relativno kratkom razdoblju, godinu i po nakon osnivanja, postali ravnopravni partneri Evropske komisije. Dakle, stručnjaci Vijeća za regionalnu suradnju, zajedno sa stručnjacima Evropske komisije procjenjuju desetke i desetke projekata koji iz ovih prioritetnih područja dolaze.

Nadam se da su prošla vremena u kojima smo formirali svoje nacije i države i u kojima smo, unutar tog procesa vjerovali da postoji hrvatska struja ili srpska voda.



RSE: Nedavno ste u Sarajevu predstavili i trogodišnju strategiju djelovanja. Šta ćete u naredne tri godine uraditi kada je riječ o Vijeću za regionalnu saradnju?

Biščević: Najveći naglasak će, iz razumljivih razloga, biti na energetskoj infrastrukturnoj suradnji. To je ono što bih najviše želio da donese 2011., a to je snažnija suradnja zemalja ovog dijela Evrope, posebno ovog postjugoslavenskog prostora, u energetskoj infrastrukturnoj i transportnoj suradnji.

RSE: Može li se u narednom periodu pojačati ta privredna saradnja?

Biščević: Vremena u kojima smo formirali svoje nacije i države i u kojima smo, unutar tog procesa vjerovali da postoji hrvatska struja ili srpska voda, ta su vremena prošla, nadam se, i vjerujem da će i sa hrvatske, i sa srpske, i sa makedonske, i bosanske, i grčke, i bugarske, i moldavske strane biti prepoznato da jedino funkcionalna sektorska suradnja može pridonijeti rastu svake pojedine nacionalne ekonomije.

RSE: Nedavno ste ponovo izabrani za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju. Da li vam to imponuje i šta vi, kao generalni sekretar, konkretno možete uraditi kada je u pitanju regionalna saradnja u narednom periodu?

Biščević: Iskreno da vam kažem, to je jedan ogroman izazov, najveći izazov u mojoj profesionalnoj karijeri, bez ikakve sumnje, ali, na neki način, s obzirom na trenutne i poznate povijesne dimenzije svih odnosa u ovom dijelu Evrope, čini mi na neki način, ne mogu reći samo zadovoljstvo, nego i čast, da imam upravo tu zadaću truditi se oko jačanja regionalne suradnje i ukupnog poboljšanja, ne samo odnosa, nego i imidža ove regije uopće.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG