Dostupni linkovi

Sarajevski dani poezije - reprezentativan bh. pogled u svijet


Plakat za 50. Dane poezije u Sarajevu
Počinje višednevna kulturna manifestacija „Sarajevski dani poezije”. Po 50. put u glavnom gradu će se okupiti stvaraoci iz čitavog svijeta, ljudi koji žive za, i od lijepe riječi, pišući je ili tumačeći je. Ovo je najstarija smotra ovakve vrste u BiH i među najuglednijim kulturnim manifestacijama u ovoj zemlji, ali i u regionu. O svečanostima, koje će trajati sve do 18. maja, razgovaram sa prvim čovjekom organizacije, uglednim pjesnikom, Hadžemom Hajdarevićem.

RSE: Svečanost riječi po 50. put. Veliki datum podrazumijeva velike obaveze ljudi koji su se uhvatili u koštac sa organizacijom. Da li ste spremni?

Hajdarević: Spremni smo. Moramo biti spremni. „Sarajevski dani poezije” se tradicionalno održavaju sredinom maja svake godine. Programski savjet kontinuirano radi tokom čitave godine, tako da moramo biti spremni.

RSE: Ko sve dolazi, odakle?

Hajdarević: Sarajevski dani poezije svečano se otvaraju 11. maja. Mjesto otvaranja je atrij Zemaljskog muzeja. To je malo posebno zbog simbolike među stećcima unutar same bosanske povijesti. A doći će pjesnici iz 30-tak zemalja, iz svih zemalja regije, iz Rusije, SAD-a, Maroka, Sudana. Doći će jedna grupa pjesnika iz Turske jer ove godine predstavljamo savremeno tursko pjesništvo. Doći će iz Mađarske, Švedske, Austrije, Švicarske, Francuske. U svakom slučaju, Sarajevski dani poezije i ove godine biće reprezentativan bosanski pogled u svijet.
Zemaljski muzej u Sarajevu, foto: Midhat Poturović

RSE: Meni se barem čini da je zaista najznačajniji događaj uručenje nagrade Bosanski stećak.

Hajdarević: Programski savjet je odlučio, a Upravni odbor Društva pisaca, kao utemeljitelj manifestacije, prihvatio da ovogodišnji laureat Bosanskog stećka bude veliki američki pjesnik srpskog porijekla, Charles Simić, jedan od najvećih pjesnik današnjice. On dolazi u Sarajevo 10. maja i biće sa nama do pred sami kraj manifestacije.
RSE: Dani se zovu sarajevski, ali mogli bismo ih komotno zvati i bosansko-hercegovački jer održavaju se u nekoliko gradova, ne samo u glavnom.

Hajdarević: Mi se trudimo da oni upravo u svom imenu budu sarajevski, a da budu bosansko-hercegovački iz osnovnog razloga, što smo mi prostor pokidanih kulturnih i svih mogućih veza, pa nam je važno da nekako, bar poezijom, prošivamo te prostore koji međusobno trpe taj nesretni politički kontekst.

Tako će pjesničke večeri biti održane i u Sarajevu i u Konjicu, Goraždu, Brčkom, Banja Luci, Mostaru. Mnoge smo te pjesničke večeri organizovali u saradnji sa lokalnim, bilo kulturnim zajednicama, bilo određenim manifestacijama, poput recimo Mostarskog proljeća u Mostaru.

Haotično vrijeme

RSE: Uz pjesničke večeri predviđeno je i niz drugih manifestacija koje bi trebale da privuku pažnju, ne samo kulturne javnosti.

Hajdarević: Nama je vrlo bitno da je ove godine 50. godišnjica kako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost, tako da će biti organizovan poseban program. Slovo o Andriću će imati Ivan Lovrenović.

Predviđena je velika izložba vezana za pjesničko djelo i život jednog od utemeljitelja Sarajevskih dana poezije, Izeta Sarajlića.

Bit će izložba velikog, jednog od najvećih, slikara, ne samo Bosne, nego i ovih prostora općenito, Halila Tikveše.

Predviđeno je više programa za djecu, više različitih književno-promotivnih svečanosti, tako da smo se trudili da i ove godine Sarajevo bude, kako to svake godine istaknemo, pjesnička prijestolnica svijeta.

RSE: Radi se zaista o ozbiljnom i obimnom projektu. Već se čuju vapaji u vezi sa zaokruživanjem onoga što se zove finansijska konstrukcija.

Hajdarević: Imate jedan problem što u ovom bosansko-hercegovačkom kontekstu, bilo na razini općina, bilo na razini kantona, bilo Federacije, bilo države, postoji jedan nevjerovatni nesrazmjer u raspodjeljivanju, i ono malo sredstava koja se dodjeljuju kulturi. Tako da su pisci i knjiga općenito u najnepovoljnijem mogućem položaju. Finansijska situacija je još uvijek jako rovita i mi se samo nadamo da će oni, koji su dali svoja obećanja, ta obećanja i ispuniti.

Tražiti sredstava za kulturu u Bosni u ovakvim kontekstima je jako teško i mučno, ali šta nam drugo preostaje. Na kraju krajeva, to nam je sekundarni problem. Nama je primarni problem da programi, koje smo planirali, budu kvalitetno urađeni, da sve bude na nivou i ranijih Sarajevskih dana poezije, mada se mi trudimo da svaki Sarajevski dani poezije budu bolji od prethodnih.

RSE: Meni je poznata ta situacija u vezi sa finansijama, ali nikako mi neće u glavu činjenica da baš nema ni za ovakve jubileje, za ove iznimne situacije.

Hajdarević: Meni je jako neugodno iznositi neke parametre, ali ako mi za jedan scenarij, jedne lokalne priredbe na Igmanu, damo 26.000 sa kantonalnog nivoa, a za čitavu manifestaciju damo 20.000, onda znamo kakvi su omjeri, kakvi su aršini i ko sve određuje puteve novca. To su jednostavno nesretne stvari.

Na kraju krajeva, problem je i u piscima, u kulturnim radnicima, u njihovoj nedovoljnoj involviranosti i bučnosti i galami da se stvari konačno moraju postaviti na svoje pravo mjesto i da se zna gdje je šta, koliko je šta, kakvo je šta. Ovako je to jedno haotično vrijeme, haotična situacija, gdje upravo sitnošićarđijske svijesti u tim nesretnim okolnostima najbolje i prođu.

Bosna je otvorena za sve

RSE: Da li su ove bukove glave uopšte svjesne šta znači 50. izdanje jedne ovakve kulturne manifestacije?

Hajdarević: To je sad pitanje svih pitanja. Ove godine ćemo objaviti i knjigu dobitnika Bosanskog stećka, Charlesa Simića. Pored te knjige objavit ćemo knjigu jednog ranijeg dobitnika, velikog čovjeka, velikog prijatelja Sarajeva i Bosne, velikog pisca i profesora, Borisa Novaka. Pripremili smo i svojevrsnu monografiju 50. godina Sarajevskih dana poezije, zatim katalog vezan za izložbu pjesnika Izeta Sarajlića i slikara Halila Tikveše. Sve su to naravno krupni brojevi i nadam se da ćemo isplivati.

RSE: Da, ali 50 izdanja Sarajevskih dana, mislio sam da će barem ovaj put proći bez problema?!

Hajdarević: Ni jedne godine nije prošlo bez problema, ali opet, hvala Bogu, ima razumijevanja i kanton i ministar Ivica Šarić. On je zaista čovjek na svom mjestu, pa i ovaj mladi federalni ministar Kaplan. Još mnogi ljudi imaju nekog razumijevanja, pogotovo kad je u pitanju gradonačelnik Sarajeva, koji je zapravo Prvi prijatelj Sarajevskih dana poezije.
Jednostavno, u odsustvu sistema, moramo se snalaziti kako znamo i umijemo, a da opet sve bude i transparentno i normalno i uspješno.

Postoje neka razumijevanja, samo je čitav problem što mi nemamo odgovarajućeg sistema. Sistem ne funkcionira i sve se svodi na personalna poznanstva, na lične molbe. Jednostavno, u odsustvu sistema, moramo se snalaziti kako znamo i umijemo, a da opet sve bude i transparentno i normalno i uspješno.

RSE: Ima li uopšte izgleda da Sarajevski dani povrate onomadni ugled sa ovakvim kulturnim, ne samo kulturnim, možda nekulturnim, neodgovornim vlastima?

Hajdarević: Oni su na neki način već povratili. Mi smo u posljednjih desetak godina imali pjesnike iz gotovo svih zemalja svijeta - od Kine, Japana, Australije, Novog Zelanda, Južne Amerike, Sjedinjenih Država, svih evropskih zemalja. Osobito vodimo računa o regionalnoj saradnji.

Problem je u tome što Bosna jeste uvijek otvorena za sve, ali je pitanje koliko su drugi otvoreni za Bosnu. Nemamo mi uopće poziva iz Srbije ili iz Hrvatske, Makedonije, Crne Gore ili iz Slovenije, možda iz Slovenije u tom smislu i ponajviše, da bosansko-hercegovački pisci sudjeluju u onoj mjeri, u kojoj pisci iz ovih drugih zemalja sudjeluju u BiH. Naravno, to je naš usud i mi uopće, da bismo preživjeli, moramo biti takvi.

RSE: Ali i to je još jedna obaveza više za sve ljude koji bi trebali da vode kulturnu politiku.

Hajdarević: Nisam spomenuo još neke programe. Biće organiziran jedan okrugli stol. Nešto manje od naučnog skupa, a nešto više od okruglog stola, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, o poeziji u posljednjih 20 godina, pošto je poezija na neki način i suodgovorna za mnoge nevolje i nesreće na balkanskim prostorima, pošto su mnogi pjesnici bili nacionalistički ostrašćeni. U isto vrijeme, poezija je i mogućnost neke kolektivne kulturne psihoterapije. Ono što posebno ističem ovdje je da će biti iznesen književni portret jednog od najvećih pjesnika ovih prostora, Marka Vešovića. Jako mi je bitno da Marko bude primarno čitan kao pjesnik, a ne kao kroničar zbivanja na način kako on vidi stvarnost i sve ono što se događa u BiH.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG