Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Medijske slobode treba da budu prioritet


Goran Đurović
Gost intervjua Radija Slobodna Evropa je direktor Centra za razvoj nevladinih organizacija Goran Đurović koji, izmedju ostalog, govori o medijskom javnom servisu, neslobodi medija u Crnoj Gori i nefunkcionisanju institucija sistema.
RSE: Gospodine Đuroviću, vaša upornost je konačno rezultirala uspjehom. Nakon dugotrajnog natezanja, nedavno ste izabrani za člana Savjeta medijskog javnog servisa kao predstavnik nevladinog sektora. Zašto je vaš izbor bio tako mučan? Šta cio proces i peripetije koje su pratile vaš izbor zapravo govore o crnogorskom društvu?

Đurović: Nije samo moja upornost. Mislim da je jednako važna bila upornost i nevladinih organizacija koje su četiri godine bile uz mene i uvijek mi davale podršku da se ne odustane od nečega što je principijelno insistiranje na poštovanju zakona, i mogućnostima da se glas odnosno mišljenje i stavovi nevladinih organizacija adekvatno artikulišu i tumače i predstavljaju savjet. To govori o našem društvu prije svega o skupštini i političkim strankama, koliko ustvari nijesu spremne da ono što jeste prepuštanje institucija, oslobađanje institucija od političkog i partijskog uticaja. Sve i dalje žele da imaju pod svojom kontrolom.

U jednom periodu u zadnje četiri godine slične ambicije su pokazivale neke opozicione stranke, pa su na taj način bile jednake vladajućim strankama, ali na sreću, ipak su odustale od tog scenarija, vjerovatno pod pristiskom međunarodnih organizacija i Evropske unije, naravno ali, ja bih rekao dovedeno u nezavidnu poziciju iz prostog razloga što su vidjeli da je teško da se može odlagati ono što jeste stvarno prava pobjeda i uticaj nevladinih organizacija koja je neminovnost u društvu. To nije lako prihvatiti u jednom toliko ispolitizovanom društvu u kome političke stranke vode dominantnu riječ.

RSE: Šta je vaš motiv da učstvujete u radu medijskog javnog servisa?

Đurović: Transformacija javnog servisa, odnosno RTV Crne Gore u javni servis. Motiv je da i ja i nevladine organizacije mislimo da javni servis treba da odigra svoju ulogu u društvu zbog koje je i osnovan i zbog koje građani plaćaju rad javnog servisa, a to je da informiše i edukuje građane o svim procesima, zbivanjma koji se odvijaju ne samo u našoj zemlji već i u Evropskoj uniji i svijetu - da približi građanima sve probleme koje moramo sami riješiti uz možda malu pomoć međunarodne zajednice, da otvori svoj prostor za sučeljavanje različitih mišljenja koga do sada, na žalost, nije bilo, da se ponudi sloboda građanima, odnosno, mogućnost izbora između više različitih ponuđenih, argumentovanih opcija.
Ono što je moj cilj je da se politički uticaj smanji, ili eliminiše, i da građani počnu da ostvaruju uticaj na javni servis koji bi trebalo da odgovara njihovim potrebama.

Sve to je nedostajalo javnom servisu, i to za mene jeste strašno značajan motiv, vjerujući da će na taj način posao svih nevladinih organizacija u Crnoj Gori biti mnogo lakši jer će i oni imati priliku da prezentuju svoje stavove i na taj način utiču na proces donošenja odluka jer će valjda tada građani moći da bolje čuju, razumiju ono što zastupaju nevladine organizacije u Crnoj Gori, interes da se jednostavno pomogne demokratizaciju crnogorskog društva. Javni servis je svih ovih godina bio, i dan danas je, ništa se nije promijenilo, dominantno pod uticajem političkih stranaka, odnosno, vladajućih stranaka, ili dominatno DPS-a. Ono što je moj cilj je, naravno, da se taj uticaj smanji, ili eliminiše, i da građani počnu da ostvaruju uticaj na javni servis koji bi trebalo da odgovara njihovim potrebama, i da zadovoljava njihove potrebe za informacijama i nekim novim detaljima o onome što se dešava u Crnoj Gori.

RSE: I sami ocjenjujete da je javni servis još uvijek pritisnut šakom politike. Da li je, u postojećim kadrovskim i finansijskim okvirima, moguće unaprijediti program medijskog javnog servisa, imajući taj problem u vidu, a često se može čuti da postoji i dodatni problem - novinarska autocenzura?

Đurović: Ja mislim da je to posljednje što ste pomenuli najveći problem javnog servisa, i trenutno je to nešto što sa čim se treba suočiti. Mislim da je jednostavan način borbe sa novinarskom autocenzurom, i mislim da sami novinari treba da budu zaštićeni od strane Savjeta javnog servisa. Ukoliko taj Savjet nije jedinstven u zaštiti javnog interesa i u zaštiti novinara koji profesionalno treba da rade svoj posao, novinarska autocenzura će nastaviti da postoji i da se dešava, a mi nećemo napraviti puno.

Vrlo brzo će se vidjeti spram nekih ideja koje i ja imam, a čini mi se i da će biti dobro prihvaćene od strane ostalih članova savjeta, da li smo zaista uspjeli da dobijemo nakon ovog novog zakonskog rješenja Savjet koji odslikava potrebe javnosti, ili nijesmo što je za mene važno da jeste čak i limitirajući faktor i novac koji dolazi do javnog servisa, ali duboko vjerujem da sa tim novcem, sa mnogo boljim marketingom nego što je dosada bio, sa mnogo boljim i većim uštedama i racionalnim trošenjem sredstava koje televizija već ima se može, dovođenjem nekih novih novinara, uraditi mnogo da se slika o javnom servisu i o percepciji koju građani imaju prema javnom servisu promijeni na zadovoljstvo većine.

Ofanziva protiv nezavisnih medija


RSE: U posljednje vrijeme, nezavisni mediji su zasuti sudskim presudama na njihovu štetu. Da li se radi o regularnim aktivnostima sistema, ili nekoj vrsti ofanzive uperene protiv medija koji imaju kritički odnos prema vlasti.

Đurović:
Očigledno se radi o ofanzivi protiv nezavisnih medija, onih koji pokušavaju da nadomjeste ono što bih ja volio da radi javni servis u Crnoj Gori, makar kada se radi o elektronskim medijima. Na žalost, pošto javni servis jeste pod uticajam političkih stranaka, odnosno vladajućoj ekipi, nije dovoljno što je javni servis pod kontrolom nego žele sve medije da imaju od kontrolom, i to jeste osnovni motiv za veliki presing koji se vrši nad nekoliko medija, elektronskih i štampanih u Crnoj Gori. Ja mislim da će taj posao morati da stane. Polako se povećava i neka reakcija javnog mnjenja u samoj Crnoj Gori, ali i međunarodnoj zajednici i kao i sve takvog tipa inicijative političke stranke će kupiti malo vremena, napraviće veliku štetu nezavisnim medijima spram činjenice da oni sada moraju platiti određeni novac, ali mislim da će sve to ipak u krajnjem donijeti štetu samim vladajućim političkim strankama i protiv toga nemam ništa da se ta šteta jednog dana vrati na određeni način.

RSE: Koliko kritike zaslužuju sami novinari? Zna se da se sloboda ne poklanja, već osvaja, a činjenica je da esnafska: novinarska i medijska udruženja prosto ćute na sve ove pojave.

Đurović: Ja bih to posmatrao iz još jednog ugla. Ono što mislim da je potrebno imati na umu prije nego što dođe do solidarnosti jeste jasna slika i poštovanje dogovorenih principa struke, i to je nešto što u Crnoj Gori možda treba ponovo da bude urađeno, iako postoji kodeks, iako postoji samoregulatorno tijelo. Taj razgovor o preispitivanju ili ponovnom obnavljanju nekih principa treba po mom mišljenju da bude kontinuiran proces. Ukoliko postoji jasna slika šta je profesionalno novinarstvo, šta su novinari koji na pravi način izvještavaju u skladu sa kodeksom u skladu sa principima novinarstva, onda u toj situaciji ne bi smjela da izostane solidarnost i jaka reakcija svih i novinarskih udruženja, ali i svih novinara pojedinačno jer, mislim da to danas svi znaju, da ono što je nekad bio napad na list "Dan" danas se, pored tog lista, dešava drugim medijima kao što su "Vijesti", "Monitor", "TV Vijesti"... Krajnje je vrijeme da oni to shvate i da zajedno ovu temu drže do kraja, mjesecima.
Rekao bih da malo nedostaje inventivnosti svima nama u Crnoj Gori da pokrenemo neke nove akcije, neke nove oblike reagovanja protiv onoga što jeste nasilje i tortura nad nezavisnim medijima u Crnoj Gori.

Ja mislim da sve druge teme, pa i one koje se tiču ekonomskog razvoje Crne Gore, treba na određeni način ostaviti po strani, dati prioritet jednoj temi, a to je sloboda. Medijske slobode u Crnoj Gori treba da budu proritet, i dok se ta situacija ne promijeni, napravi značajan pritisak, ne bi trebalo otvarati druge, takodje važne teme. Ne bi im trebalo posvetiti toliko pažnje. Prve strane, prvi izvještaji treba da budu posvećeni tome. Na žalost, rekao bih da malo nedostaje inventivnosti svima nama u Crnoj Gori da pokrenemo neke nove akcije, neke nove oblike reagovanja protiv onoga što jeste nasilje i tortura nad nezavisnim medijima u Crnoj Gori. Vjerujem da će ipak u nekoj komunikaciji organizacije civilnog društva i nezavisnih medija se naći neka nova energija, neki novi način otpora prema onome što se dešava.

RSE: Presude po kojoj, pored jednog opozicionog političara, kaznu treba da plati i dnevnik "Vijesti", samo zbog toga što je njegovu izjavu prenio, čini se problematična ne samo sa stručnog, pravnog aspekta, već je i u nesaglasju sa zdravim razumom. Ova presuda, ukoliko bi se dosljedno primjenjivala, praktično bi ukinula informativnu ulogu medija jer bi nemoguće bilo prenijeti bilo čiju izjavu, realizovati intervju, pa čak bi i prenos skupštinskih zasijedanja bio onemogućen, jer bi mediji odgovarali za sve izrečeno u skupštini.

Đurović: To je potpuno u fazi ludila, jer se ja kao član Savjeta, plašim šta će sjutra biti reakcija građana kada, na kraju krajeva, premijer bude dao neki intervju javnom servisu. Da li može javni servis da bude tužen, jer se vjerovatno može desiti, kao što je već i bilo u par navrata, uvredljivijih riječi na račun rada nevladinih organizacija. Zamislite kada bi sada mi, ili građani bili u situaciji da tužimo javni servis. To su već sulude situacije koje su, na žalost, u našem pravnom sistemu moguće. Ali, neko to treba da plati. Kako god, ja ponekad mislim da je najbolji komentar ćutanje na smiješne i potpuno sulude stvari koje se dešavaju u Crnoj Gori. Ćutanje u smislu da nemam reakciju na glupost koja dovode medije u poziciju da sjutra mogu slobodno da zatvore svoje prostorije, da novinare pošalju kućama i onda će vladajuće političke stranke biti srećne, a građani biti uskraćeni za ono što je sloboda, ali to je faza u kojoj se nalazimo sada kao društvo i vjerujem da ćemo je preživjeti kao što smo i sve druge i izaći odatle sa nekom novom pobjedom.

RSE: Slučaj Mugoša u kojem je, prema raspoloživim informacijama, gradonačelnik Podgorice nasrnuo na fotoreportera i novinara dnevnika "Vijesti", zbog upornog praćenja i fotografisanja gradonačelnikovog automobila parkiranog na nedozvoljenim mjestima, pokrenuo je čitav niz pitanja. Odgovor predstavnika vlasti bio je da treba pustiti institucije sistema da odrade svoj posao. Da li vas frustrira kada se o institucijama sistema govori na takav način? Kao da one zaslužuju najveće povjerenje.

Đurović:
Ja frustraciju doživljavam periodično zadnjih dvadeset godina zbog mnogo čega što se dešava u Crnoj Gori, pa i funkcionisanja institucija. Ali, ovdje je otvoreno niz pitanja. Prvo i osnovno pitanje je - odakle pravo gradonačelniku da krši zakon, i da se parkira na mjestu koje nije dozvoljeno i predviđeno za parkiranje. Na taj način, on šalje poruku građanima da za njega zakon ne važi. To je možda i osnovno pitanje. Samo ta činjenica je dovoljna da gradonačelnik više nema povjerenje građana, jer je on u odnosu na njih izdignut na nekoj novoj poziciji.

Druga stvar je da su ljudi radili svoj posao i upravo u želji da skrenu pažnju javnosti na ono što je nezakonito ponašanje gradonačelnika dobili batine. Da stvar bude gora, tu nije bilo bilo kakvih provokacija ili bilo čega što bi trebalo da bude, makar na određeni način, u ljudskom smislu prihvaćen ili shvaćen od šire javnosti da je bio povod za reakciju gradonačelnika, ljudi su dobili batine i onda se želi nešto prepustiti organima koji su iks puta pokazali kako se ponašaju u situacijama kada se radi o visokim funkcionerima Demokratske partije socijalista. Ja ne vjerujem da će organi uraditi svoj dio posla. U ovom procesu desiće se ono što smo i do sada imali više puta priliku da vidimo, da će sve institucije koje treba na određeni način da tretiraju ovaj problem od policije, pravosudnih organa, pa i tu je nesretna Ljekarska komora, koja će učestvovati i na svoj način u ovom procesu. Svi će dati svoj doprinos da ovo bude još jedan skandal u Crnoj Gori koji će svima nama, a građanima najviše, štete nanijeti, jer će vjerovatno neko ko ipak prati, ne samo odozgo, nego i iz Evropske unije, ocijeniti da mi nijesmo baš zemlja koja se približava na valjan način Evropskoj unij, gdje će možda takvi poduhvati kao što su napad na medije takvo ponašanje predstavnika vlasti biti kočnica za dobijanje statusa zemlje kandidata, a ne kako će ubuduće htjeti da prikažu opet da je to neka opozicija, ili ludaci iz nevladinih organizacija u Crnoj Gori.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG