RSE: Gospodine Batrićeviću, kao jedan od ključnih razloga izlaska iz Pokreta za promjene, vas i vaših kolega, naveli ste da je rukovodstvo Pokreta za promjene napustilo program koji vas je okupio prije nekoliko godina. Koje su to ključne odrednice programa koje su napuštene, a kojima će se Demokratski centar vratiti?
Batrićević: Naravno da sam napustio Pokret za promjene zbog politike koja se vodila u posljednjih godinu dana. Radi se, prije svega, o skretanju partije prema narodnjačkim partijama i prema vrijednostima krajnje desnice što ni meni ni svim ljudima koji su u Demokratskom centru nije odgovaralo. Mi smo se osnovali kao Grupa za promjene, poslije kao Pokreta za promjene kao stranka koja će da bašniti politiku Demokratskog centra, politiku koja će biti dovoljno udaljena od svih ekstrema i sa lijeve i sa desne strane i mi ćemo u Demokratskom centru nastojati da takvu politiku operacionalizujemo u narednom periodu.
RSE: Prethodnih dana smo vidjeli da su vaše kolege iz Pokreta za promjene namjeravale da vas smijene u parlamentu i da vam oduzmu mandate. Kako je došlo do potpisivanja blanko ostavki, da li to predstavlja izraz nepovjerenja partije prema svojim budućim poslanicima, odnosno sumnja da će jednog dana doći do neslaganja i da će jedan dio napustiti stranku i zadržati mjesto u Skupštini?
Batrićević: Potpisivanje blanko ostavki koje je uvezeno iz Srbije od strane gospodina Nebojše Medojevića a priori jeste nepovjerenje prema kolegama s kojima ulazite u politički projekat. Naravno, to je bio samo jedan jeftini manevar da se zadnjeg dana u sazivu Skupštine uvedu četiri nezaposlena lica koji su aktivisti Pokreta za promjene i da im se omogući funkcionerski dodatak narednih dvanaest mjeseci od kojeg bi jasno dio išao njima, a dio Pokretu za promjene i na taj način bi se poboljšala nezavidna finansijska situacija Pokreta za promjene. Naravno, mi smo mogli da damo naše mandate jer to nama nije u suštini bio nikakav prioritet, mi svi živimo od drugih poslova. Profesionalci smo i bavimo se svojim strukama tako da smo mogli čak i to da im omogućimo, međutim, način na koji su to oni uradili nije bio dobar i jednostavno nijesmo iz principa htjeli da to dozvolimo. Tako da mislim da je to loš manevar koji su oni uradili ne znam iz kog razloga i mislim da nijedna stranka ne treba da popunjava blanko ostavke jer to je jednostavno izraz eklatantnog nepovjerenja prema svojim saradnicima.
RSE: Pošto zahtjev Pokreta za promjene nije prošao u Skupštini da li to znači da je potpisivanje blanko ostavki obesmišljeno kao potez kojim bi partije ubuduće zaštitile svoje mandate?
RSE: Nakon što je potpisana koaliciona povelja sa Liberalnim savezom kako teče saradnja između vaše dvije stranke. Ovo vas pitam jer smo i ranije imali određena udruživanja unutar opozicije, ali ti odnosi nijesu ni u okviru koalicije bili sjajni i to je isplivavalo u javnost nakon izbornog procesa.
Batrićević: To je bio jedan vrlo ugodan politički posao. Naravno, kada se nađu stranke koje su vrlo srodne, koje prirodno pripadaju jedna drugoj problemi oko udruživanja su zaista svedeni na minimum. Ako tu postoje sitni problemi oni su na nivou ličnih sujeta, ali to ćemo naravno zanemariti. Programi stranaka su komplementarni, ujedinjenje je prošlo relativno bezbolno i mislim da će naša saradnja u budućnosti biti sve bolja i bolja i da ćemo mi na kraju biti u jako, jako tijesnoj saradnji.
RSE: Na čemu će se zasnivati vaša kampanja, odnosno koje su to ključne teme koje će biti prioritet u obraćanju građanima?
Batrićević: Osnovne teze koje ćemo mi imati u kampanji jeste da želimo drugačiju Crnu Goru od ove koja je sada. Znači, pošteniju, pravedniju i Crnu Goru jednakih šansi za sve. Naš slogan je "Drugačije" i mi ćemo nastojati da i kampanja i program koji bude prezentiran građanima Crne Gore bude zaista drugačiji od ostalih. Biće krajnje pozitivan, krajnje alternativan, nudiće rješenja veoma realna i utemeljena i mislim da ćemo s tim zavrijediti i pažnju i poštovanje građana Crne Gore.
RSE: Da li i u kojoj mjeri vladajućoj koaliciji može štetiti ekonomska kriza koja postaje sve žešća u Crnoj Gori, odnosno postoji li mogućnost da, sa druge strane, građani ne žele promjene dok kriza traje?
RSE: Kako tumačite zainteresovanost državnog tužilaštva za autorske tekstove profesora Milana Popovića koji je u posljednjem tekstu govorio o indicijama, o povezanosti organizovanog kriminala sa premijerom Milom Đukanovićem?
Batrićević: Mi smo već izdali saopštenje. Gospodin Živković ispred koalicije Demokratskog centra i Liberalne partije je izdao saopštenje u kome kaže da podražvamo stavove uvaženog profesora Popovića, mi smo sve vrijeme, naravno u političkoj ravni, govorili veoma slične stvari, mi ga potpuno podržavamo. Bićemo uz njega ukoliko dođe do nekog procesa, ali suština je da je državni tužilac mogao mnogo prije i mnogo više puta da reaguje na očigledne primjere i kršenja ljudskih prava i primjere organizovanog kriminala i primjere korupcije i da je uvaženi profesor Popović posljednji čovjek koji je trebalo da objašnjava svoje stavove državnom tužiocu. Puno, puno ima ljudi u Crnoj Gori, posebno koji su povezani sa vladajućom strukturom koji bi morali državnom tužiocu da objašnjavaju mnogo stvari prije bilo ko od nas, a posebno profesor Popović.
RSE: Ekonomska kriza je najviše uticala na destbilizaciju velikih sistema i onih privrednih subjekata koji su se zaduživali, odnosno kako bi novcem banaka i drugih izvora ostvarili profit. To je upečatljivo u oblasti građevinarstva, bankarskog sektora, velikih privrednih sistema kao što je KAP. Da li je po vama Vlada do sada uspjela da dugove privatnih firmi prenese na građane?
Batrićević: Očigledno je intencija Vlade da dugove privatnih firmi, posebno privatnih firmi koje su bliske vladajućem režimu ili koje su čak i njihove prebaci na sve građane Crne Gore. Da li će u tom uspjeti odlučiće građani 29. marta. Situacija u Kombinatu aluminijuma je jako teška. Demokratski centra i Liberalna partija su zabrinuti za građane Crne Gore kada je Kombinat aluminijuma u pitanju, a posebno su zabrinuti za građane koji rede u Kombinatu aluminijuma, to je jako puno ljudi koji isključivo žive od toga što zarade u Kombinatu aluminijuma. Situacija je tamo jako kompleksna, mi imamo relativno zadovoljavajuće rješenje kada su Kombinat aluminijuma i kompletan reprolanac u pitanju imamo rješenja. Ta rješenja smo prezentirali posebno u posljednjih nekoliko dana više puta. Da li će država Crna Gora uvažiti naše sugestije, da li ćemo svi zajedno ozbiljno i promišljeno vidjeti koje je najbolje rješenje za KAP. To ćemo vidjeti veoma brzo, odmah poslije izbora. Ukoliko ovakva konstalacija partijskih snaga bude u Crnoj Gori nijesam siguran i nijesam ubijeđen da će Kombinat aluminijuma opstati. Mislim da svi zajedno moramo da damo odgovore na pitanje da li je Kombinat aluminijuma održiv, što ćemo da radim sa radnicima Kombinata aluminijuma, koliko radnika tamo treba da radi, da konstatujemo da Kolektivni ugovor mora da se poštuje, da vidimo kako ćemo da vratimo zaduženje KAP-a koje je 60 miliona veće nego prije preuzimanja stranog partnera, odnosno ruske M Plus Grupe, odnosno CEAK-a i što je najvažnije kako ćemo da nađemo 150 miliona eura za revitalizaciju Kombinata aluminijuma. Svi zajedno moramo ozbiljno da shvatimo tužbu koju su oni dali pred Frankfurtskim sudom, da vidim šta možemo tu da uradimo i na koji način da se odbranimo od svega toga. S obzirom da je kupoprodajni ugovor koji je potpisan 2005. potpuno netransparentno ne poštuje jer je proizvodnja smanjena ispod 50 posto mislim da bi država trebala da raskine ugovor sa ruskom kompanijom, da preuzme Kombinat aluminijuma, da se uspješno brani pred Frankfurtskim sudom i da zajedno svi nađemo rješenje kako da nađemo nedostajućih 150 miliona koji će da revitalizuju KAP i učine tu proizvodnju podnošljivom, da radnici mogu da primaju svoje plate i da imaju ustavno zagarantovano pravo na rad, na redovno primanje plata, a istovremeno da vidimo koliko tamo radnika može da radi, na koji način. Sve koji ne mogu, naravno jer ja ne mogu da kažem da će svi radnici ostati na poslu, da se po Kolektivnom ugovoru koji nije loš isplate i na zadovoljstvo i kombinata, a i tih radnika.
RSE: Vi ste nedavno saopštili da nećete ulaziti u postizbornu koaliciju sa DPS-om. Međutim, nijeste sporili mogućnost udruživanja sa opozicionim strankama ukoliko one budu osvojile dovoljan broj mandata. Ono što se postavlja kao pitaje je i dilema što dominantan dio opozicionih stranaka insistira na nekim riješenjima koja traže promjenu Ustava Crne Gore, posebno se to odnosi na pitanja državnih simbola, nacionalne identifikacije, status crkve, posebno srpske crkve. Da li ste spremni da uđete u koaliciju sa onim opozicionim strankama koje traže promjenu Ustava?
Batrićević: Naš slogan je "Ni lijevo ni desno, samo pravo". Znači, sa Demokratskom partijom socijalista nećemo ulaziti ni u kakve predizborne i postizborne koalicije, posebno sa ovakvim DPS-om i to smo više puta naglasili. Mi zaista mislimo da tamo postoji veliki broj kvalitetnih ljudi i da taj reformski potencijal najbolje može da se oslobodi na taj način što će DPS da pođe jedno vrijeme u opoziciju, a onda poslije samog pročišćenja da se ponovo vrati kao jedan respektabilan faktor na crnogorsku političku scenu. Što se opozcije tiče s njima smo spremni na saradnju, posebno na konstruktivnu saradnju izlaska iz krize i naravno svi postulati koji idu na to da građani Crne Gore žive bolje, da se ekonomska kriza relativno bezbolno prevaziđe mi smo na tu vrstu saradnja mi smo spremni. Svako preispitivanje državno pravnog statusa Crne Gore i svega onoga što je ključ u Ustavu Crne Gore, a što žele druge stranke, za nas je neprihvatljivo i nećemo po tim pitanjima sarađivati.
RSE: Da li se promijenio vaš odnos prema ulasku Crne Gore u NATO?
Batrićević: Naš odnos prema sjevernoatlantskim integracijama je potpuno jasan. Mi mislimo da Crna Gora najskuplje prolazi i najmanje je bezbjedna ukoliko je sama i bez ikakve podrške. Znači, jedan vid kolektivne bezbjednosti je neophodan za Crnu Goru jer je Crna Gora mala zemlja sa malo resursa. Što se tiče ovih konkretnih integracija i tu je naš stav potpuno jasan, mi smo za sjevernoatlantske integracije, međutim, to ne znači ništa. Mi zahtijevamo da svaki građanin Crne Gore da svoj sud o svemu tome i da na jednom poštenom i dobro organizovanom referendumu građani Crne Gore odluče na koji će način da budu integrisani, da li do nivoa Partnerstva za mir ili punopravnog članstva u NATO paktu. Kao partija, mislim lično da sve partije, posebno opozicione partije ne treba da se bave pitanjima i procesima koji su dobro uznapredovali, a na koje nemaju neki specijalni uticaj jer na tu vrstu integracija naročiti uticaj nema ni Demokratska partija socijalista. Referendum, kolektivna bezbjednost i neka građani odluče što je za njih najbolje. Mi ćemo nastojati da im objasnimo sve mane i sve prednosti tog postupka.
