Dostupni linkovi

Imamović: Ne postoji opasnost od inflacije


Liberty intervju: Fahira Imamović
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:57 0:00

Gost Liberty magazina je Fahira Imamović, viceguverner Centralne banke BiH. Razgovarala: Žana Kovačević

Iako je konvertibilna marka kao zvanična valuta BiH vezana za euro, koji je zbog krize u Grčkoj u padu, za sada kurs bosanskohercegovačke valute ostaje stabilan.

BiH sa 5,5 milijardi eura spada u grupu srednje zaduženih zemalja i uspijeva servisirati svoj dug. Ipak, rast dolara mogao bi povećati ukupno zaduženje jer je trećina državnog duga upravo u ovoj valuti, kaže u razgovoru za RSE viceguverner Centralne banke BiH Feriha Imamović.

RSE: Gospođo Imamović, da krenemo s aktuelnom krizom u Grčkoj. Može li pad eura koji je uzrokovan ovom krizom utjecati na kurs konvertibilne marke koja je vezana za euro?

Imamović: Činjenica je da zbog posljednjih dešavanja u eurozoni dolazi do pritiska na euro od strane drugih valuta, kao što su švajcarski franak i američki dolar. Taj pritisak zajedno nosi KM sa eurom. Nema nikakvih naznaka, niti potrebe za pomjeranjem nominalnog kursa između eura i KM. BiH obavlja svoju međunarodnu trgovinsku razmjenu sa zemljama EU i susjednim zemljama plaćanjem u eurima, tako da ni sa te strane ne postoji opasnost od eventualnih inflatornih jačih dešavanja.

RSE: Vanjski dug BiH, prema posljednjim podacima, prešao je 5,5 milijardi KM. Ima li mjesta zabrinutosti da, možda, za godinu ili dvije nećemo biti u stanju da ga otplaćujemo?

Problemi u budućnosti - nije u pitanju samo naša ekonomija nego i ekonomija u okruženju. Jednostavno rast ekonomije i razvoj će prvenstveno zavisiti od rasta i napretka u realnome sektoru.
Imamović:
Mora se uzeti u obzir da je to dug koji dospijeva u jednom dužem vremenskom periodu. Ima zaduženja koja su strukturirana na 10, na 20, na 30 godina. Naša prosječna godišnja rata sad će iznositi negdje oko 324 miliona. Moramo voditi računa da u strukturi vanjskog duga utiču, pored eura, i druge valute. Tu je najznačjniji uticaj dolara, da je negdje oko jedna trećina duga u dolaru, tako da pomjeranje kursa dolara može uticati na izmjene tog definisanog, planiranog zaduženja od 324 miliona maraka. Međutim, u suštini BiH je u kategoriji srednje zaduženih zemalja i do sada nikada nije imala problema sa otplatom vanjskog duga. To su jedni od prioriteta u plaćanju, i to na osnovu prikupljenih prihoda od Uprave za indirektno oporezivanje. Kada se prenose sredstva na trezorski račun, prvenstveno se podmiruju obaveze u spoljnjem dugu. A problemi u budućnosti - nije u pitanju samo naša ekonomija nego i ekonomija u okruženju. Jednostavno rast ekonomije i razvoj će prvenstveno zavisiti od rasta i napretka u realnome sektoru.

Depoziti stanovništva postepeno rastu

RSE: Kako vi predviđate kretanja ne svjetskoj sceni? Došlo je do pomjeranja odnosa dolar - euro, dakle dolar je rastao, euro je padao, vezana je bila cijena nafte. Hoće li se ovaj trend nastaviti, hoće li dolar rasti, euro padati?

Imamović: Postoje naznake da će dolar rasti do nekog nivoa od 1,8 prema KM. Međutim, analitičari ipak prognoziraju, a to će sigurno zavisiti mnogo i od politike federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država.

RSE: Imate li podatke koliko se depoziti građana u bh. bankama i šta ti podaci govore - da li se vratilo povjerenje stanovništva u banke na području BiH?

Imamović:
Što se tiče kompletne depozitne mase u BiH, ona iznosi 12,3 milijarde KM. Ako se pogleda struktura depozita, onda zaista u nominalnom iznosu najviše iznos nose depoziti stanovništva - i oni su iznosili pet milijardi i 892 miliona. Činjenica je da depoziti stanovništva postepeno rastu, i to od perioda kraja 2008. godine, koji je bio jedan izuzetno težak period za komercijalne banke kad je došlo do izuzetno velikog i naglog povlačenja štednih depozita građana iz banaka u relativno kratkom periodu. Međutim, od početka 2009. godine nivo depozita u komercijalnim bankama se postepeno povećava.

RSE: Iz tog perioda vučemo još uvijek visoke kamate na kredite u BiH. Kakve su vam procjene - hoće li u narednom periodu i tu možda biti nekih pomjeranja naniže?

Imamović: Sada je situacija takva da se negdje kreću, govorimo o dugoročnim kreditima, oko osam posto. Ukoliko su banke u stanju da od domaćih kompanija obezbijede adekvatnu akumulaciju, biće odmah u situaciji da manje povlače sredstava iz inostranstva, što će, naravno, reducirati kamatne stope.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG