Dostupni linkovi

Ganić za RSE: BiH je potreban kišobran sigurnosti


Ejup Ganić
O predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini, o tome zašto svaka partija želi samo malo vlasti i nimalo odgovornosti, za RSE govori dr Ejup Ganić, naučnik, profesor i bivši političar.

RSE: Za koji dan birači u Bosni i Hercegovini odlučuju o političkom vrhu države, entiteta, kantona. Kako vidite sadašnju političku scenu? Mogu li izbori donijeti željene promjene?

Ganić: Ta scena je još komplikovanija, u odnosu na vrijeme kada je krenula ova izborna kampanja. Kada prolazite ulicama i dok pratite debate, nameće se utisak da će svi dobro proći, osim naroda. Svi će ponešto dobiti, ali će država i dalje ostati sa jednom tromom i neefikasnom administracijom, podeljenom, bez kvoruma i konsenzusa.

RSE: Vidi se da nema novih političkih programa, nema novih ideja. Satanizacija "drugog" je glavno sredstvo političke borbe. Šta bi mogla biti reakcija biračkog tijela?

Ganić: Biračko tijelo zbunjeno. Nema nekog logičkog razmišljanja. Da su male stranke međusobno napravile neki savez, da budu neka krupna cjelina, mogle bi uzeti 20 posto glasova biračkog tijela. Veće stranke takođe izbjegavaju neku koaliciju. Imam utisak da se svako boji da dobije više od 20 procenata. Kada bi imale puno mjesta u Parlamentu, imale bi i veliku odgovornost.

Za sada su se svi ključni ljudi političkih stranaka smjestili u Parlament, od kantona, entiteta, do države. Na izbornim listama su svi važniji političari iz svih stranaka, prvih desetak ljudi. Oni će sigurno proći u tim parlamentima. Oni su pobjednici već sada. Sama činjenica da oni nemaju većinu, ih ne brine. Sada je jako popularno reći da je narod kriv jer za njih nije dovoljno glasao jer kada bi imali potpunu većinu, ovu zemlju bi doveli u red.
Politika se vodi kao jedan stabilan biznis. Svako ima svoju televiziju, svoju novinu, svoje novinare. Puno smo podijeljeni u svim segmentima. Nisu to samo podjele između dva entiteta, već je podjela prisutna na svim nivoima.

Nema adekvatne supervizije međunarodne zajednice, u smislu podučavanja, kako da se promijeni nešto u glasanju, kako da se organiziraju političke stranke. Na televiziji svako dobije isto vrijeme - i onaj ko je sićušan i onaj ko nije. S druge strane, država finansira stranke. To je na neki način jedan stabilan biznis. Svako ima svoju televiziju, svoju novinu, svoje novinare. Puno smo podijeljeni u svim segmentima. Nisu to samo podjele između dva entiteta, već je podjela prisutna na svim nivoima.

RSE: Znači, svako će dobiti svoj mali dio kolača koji se zove vlast?

Ganić:
Apsolutno, dobiće onaj dio kolača koji čini neku privilegiju, a pri tome neće dobiti neku odgovornost jer ne može nikakvu reformu progurati, čak i ako ima dobru ideju. To će biti neke mučne koalicije.

Sigurnost može pokrenuti ekonomiju

RSE: Da li mislite da bi ulazak BiH u NATO mogao imati neke pozitivne efekte?

Ganić: Mogao bi iz prostog razloga što eliminiše opciju sukoba, a u tom slučaju 50 posto političkih aktera automatski nestaje sa scene, pogotovo oni koji prijete i koriste teške riječi. Onda bi bila ključna samo ekonomija.

Međunarodna zajednica neće da napravi potez koji bi značio promjenu. Bosna i Hercegovina je kao pacijent kome treba dati samo tabletu da ga smiri, da ga više ne bude strah, a oni mu daju hiljadu infuzija ali ne i onu tabletu koja mu garantuje sigurnost, da su doktori oko njega i da je sve uredu, da mu neće ništa napraviti.
Pošto je pitanje sigurnosti, osnova za sve druge akcije ulazak u NATO bi jednačinu Bosne i Hercegovine sveo na jednu nepoznatu, a to je kako pokrenuti ekonomiju.

Prosto je nevjerovatno da niko nema vremena da suštinski pogleda "pacijenta". Međunarodnu zajednicu tu ima na stotine projekata, na stotine prodavaca, nakupaca, na stotine seminara, na stotine konferencija. Pošto je pitanje sigurnosti, osnova za sve druge akcije ulazak u NATO bi jednačinu Bosne i Hercegovine sveo na jednu nepoznatu, a to je kako pokrenuti ekonomiju. Mislim da bi neko trebao više politički da se angažuje za to. Bosna nema jedan glas, kada je u pitanju angažovanje oko ulaska u NATO. Mi smo zbog toga stalno u jednom tranzitnom stanju. Mislim da je to najkraći put za stabilnost.

RSE: Da li je po Vašem mišljenju bila opravdana zabrana ulaska generalu Morillonu u Srebrenicu?

Ganić: Koliko ga se sjećam u toku rata, on je bio dobronamjeran. Bio je dio jedne mašinerije koja nije bila dovoljno iskrena, niti efikasna. On nije čovijek koji bi lako spavao ako bi znao da neko ubija djecu, žene i civile. Želio sam da on u miru obavi tu svoju posjetu. Tu je bilo puno grešaka u koracima. Neki mediji su njega unaprijed osudili, a drugi su počeli da prave pompu od te posjete. Onda su dosla pitanja - da li on trebao da dođe tamo, kada je i šta uradio, šta nije uradio. Ja sam njega doživio kao umjerenu, dobronamjernu ličnost. To ne važi za politiku njegove zemlje i za politiku međunarodne zajednice.

Rekonstrukcija početka rata u londonskoj sudnici

RSE: Vi ste u londonskoj sudnici dobili veliku bitku. Praktično je rekonstruisan početak rata. Mediji su se u toku suđenja više bavili nagađanjima i navijanjem, nego činjenicama koje su tamo utvrđene. Kakve pravne posljedice može imati to što je Srbija zvanično dala kvalifikaciju rata u Bosni i Hercegovini kao međunarodnog sukoba?
Ejup Ganić

Ganić: Mi želimo dobre odnose sa Srbijom. Trenutno je Srbija glavni problem u regionu. Ona je još uvijek jaka, nezadovoljna svim ishodima. Nama je ta dokumentacija iz Londona, kao izjašnjavanje Srbije da je to bio međunarodni oružani sukob na teritoriji Bosne i Hercegovine, u kojem je Srbija zemlja učesnica, važan papir. Važan je na neki način za generacije koje dolaze, da znaju da nismo otišli da ratujemo na teritoriju Srbije, već smo ovdje napadnuti.

Mi bismo željeli da ta odluka posluži ka usmjeravanju nekih naših budućih dogovora. Oni bi trebali da predlože neke kompenzacije rodbini civila koji su poginuli, trebali bi da naprave par koraka prema Bosni i Hercegovini. Ironija ovoga je što mi nikada nismo bili neprijatelji, niti smo napadali tu zemlju, niti smo osporavali bilo šta u Srbiji. Srbija je ratovala sa Hrvatskom i sa Kosovom. Bosna i Hercegovina pripada i srpskom narodu. Ne možete svoju kuću osvajati na novo.

Moj proces u Londonu je podsjetio i na besmislenost te agresije na Bosnu i Hercegovinu. Vratio je vjeru ljudima da sud može doneti ispravnu odluku. Nadam se da će Srbija sada malo ozbiljnije pristupiti našim odnosima.

RSE: Ilija Jurišić je više puta spominjan u Londonu kao primjer politički motivisanog procesa. Na koji način Iliji Jurišiću može pomoći to što je izgovoreno i utvrđeno u londonskoj sudnici?

Ganić:
Mislim da će suđenje u Beogradu imati neku novu dimenziju zbog osnovnog dokumenta, na osnovu kojeg je i Jurišić postavljen na optuženičku klupu. To je famozni sporazum o povlačenju vojske, koji je navodno potpisan, a koji je izmišljen. Mislim da će taj dokument, koji smo dostavili, pomoći mnogo Jurišiću. Sam dokument da je Srbija priznala da je bila učesnik u ratu u Bosni i Hercegovini, olakšava koncept odbrane jer je na taj način JNA bila legitimna meta, i u Sarajevu i u Tuzli.

Mi očekujemo da će Srbija izaći kao pobednik u slučaju Jurišića ako prizna da je sud do sada pravio greške i da ona, na putu za evropske integracije, ispravlja te greške. U tom smislu, očekujem da će Jurišić praktično biti oslobođen. On ima svu dokumentaciju. Tog čovjeka je nemoguće osuditi.

*****
Dr Ejup Ganić bio je i naš online gost, a odgovore na vaša pitanja možete pronaći OVDJE.

Biserko: Presuda Jurišiću utemeljena na lažnim činjenicama

Biserko: Presuda Jurišiću utemeljena na lažnim činjenicama

Zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije Milan Petrović izjavio je u petak u postupku protiv Ilije Jurišića u predmetu Tuzlanska kolona da ne postoji pisani sporazum bivše SFRJ i BiH o mirnom povlačenju kolone JNA iz Tuzle 1992. godine.

No, kazao je da su postojali službeni kontakti predstavnika SFRJ i BiH i da je postojala suglasnost o mirnom povlačenju tadašnje JNA iz Tuzle.

U izjavi za radio Slobodna Evropa, predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko, kazala je kako su svjedoci koji su svjedočili prethodna dva dana u ponovljenom pretresu u slučaju Ilije Jurišića jasno pokazali da je beogradska presuda bila utemeljena na lažnim činjenicama.

Ilija Jurišić osuđen je u prvostupanjskom postupku na 12 godina zatvora za napad na kolonu JNA u Tuzli 1992.

Slučaj Ganić

Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.

Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.

Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)

Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.

Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.

Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.

Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.

Sve o slučaju Ganić:

Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
  • Slika 16x9

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

XS
SM
MD
LG