Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Damon: EU pere ruke od BiH


Dan Damon
Dan Damon, bivši dopisnik Sky News-a iz ex Jugoslavije, a danas novinar BBC- jevog svjetskog radijskog servisa, u intervjuu za RSE kaže kako kao svjedok dešavanja 2. maja 1992. godine u Sarajevu, ne prihvata optužbe protiv Ejupa Ganića.

Za njega je rat u BiH bio agresija, a danas EU pere ruke od BiH. Tokom rata u BiH pokrivao je sve značajnije ratne zone, a svjedočio je i u Haškom tribunalu. Održava kontakte sa BiH, čije su građane na kraju iznevjerili njihovi političari.

RSE: Gospodine Damon, kakvo je vaše viđenje BiH 15 godina poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma?

Damon:
Na jednom nivou prisutna je tuga, jer su ekonomski i politički stvari manje-više zamrznute, i to je ono što me žalosti - jer ljudi su toliko toga preživjeli, i oni koji nemaju iskustvo sa tako tragičnim okolnostima, sa toliko godina patnje samo kako bi vidjeli političare koji su ih na kraju iznevjerili u pokušaju da dobiju mir. I s te strane nisam sretan, kao što nisu ni mnogi Bosanci i Hercegovci, s obzirom na stanje stvari. Ali ja dolazim tamo, imam prijatelje i dobro se zabavljam - i s te strane stvari su mnogo bolje nego što su mogle biti.

RSE: Bosna je ipak još uvijek na margini EU. Njenim građanima nije odobrena vizna liberalizacija. Mnogi će reći da je riječ o nepravednom odnosu. Smatrate li da je EU trebala na neki način da se oduži građanima BiH zato što je tokom rata prilično dugo stajala po strani?

Budućnost BiH mora biti u okviru EU, tako da granice sve manje i manje postaju važne.
Damon:
Čak je i gore, jer EU sada pere ruke od Bosne zbog političkog zastoja, malo se toga događa zbog dogovora o veoma važnim pitanjima oko državne imovine itd. S moje tačke gledišta volio bih da Bosanci dobiju mogućnost putovanja bez viza i znam da to ne bi bilo popularno sa strane cijele Evrope, a naročito Velike Britanije jer postoji zabrinutost da bi se imigracija dodala kao teret na troškove socijalnog osiguranja. Svakako, tu je i recesija i očito ljudi traže koga da okrive za teško stanje - i bojim se da imigranti sa zapadnog Balkana ovdje ne bi naišli na dobrodošlicu. Ali budućnost BiH mora biti u okviru EU, tako da granice sve manje i manje postaju važne. Ljudi imaju zajedničku historiju koja seže daleko i koja im daje dostojanstvo i to treba biti dio njihove budućnosti u Evropi kao mjestu mnogo ljudi i mnogo prilika. Ali, optimizam u ovom slučaju ne igra.

Čudovišta i napredak historije


RSE: Hapšenje bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića pokrenulo je niz pitanja - od potencijalne zloupotrebe britanskog pravosuđa u korist Srbije, do toga da se sudi braniteljima Bosne. Kakvo je vaše stanovište o tom pitanju?

Damon: Bio sam tamo 2. maja 1992. godine i znam šta se desilo. Nisam voljan da prihvatim optužbe protiv Ejupa Ganića kojeg poznajem. Nisam bio baš na tom mjestu, ali sam bio u blizini, u dijelu u kome se odigravala borba. Vjerovatno se sjećate sa snimaka onih tramvaja i ubijenih vojnika. To je bila borba. Oni su pokušavali da se infiltriraju u grad i nisu uspjeli. Ne znam šta se dešavalo u konvoju, ali sam razgovarao s onima koji su bili u njemu i mislim da je jako teško sačiniti slučaj protiv Ejupa Ganića kad je to u pitanju. Što se britanskog pravosuđa tiče, tužno je što idu kroz proces. Moraju - tako je zakon napisan. Izgleda nepravedno, jer je on zarobljan u Britaniji - hvala bogu, nije više u zatvoru, ali jeste zarobljen ovdje. I to, siguran sam, za većinu ljudi izgleda kao zloupotreba pravnog sistema i za većinu izgleda kao dimna zavjesa da skrenu pažnju s onoga šta se događalo u Hagu i suđenja Radovanu Karadžiću. Ali da na kratko odbranim i britansko pravosuđe, koje vjerovatno radi ono što treba, čak i ako je način na koji je zakon napisan tvrd, i nadamo se da će ishod biti njegova sloboda i možda čak i izvinjenje britanske vlade. To bi bilo dobro.

RSE: Tokom rata u BiH ste obišli mnoga ratom pogođena mjesta, scene kojima ste prisustvovali i o kojima ste izvještavali ostale su zapamćene. Ali ono što je činjenica jeste da ne postoji saglasnost oko karaktera rata - da li se radilo o agresiji ili građanskom ratu. Kakav je vaš stav u vezi s ovim pitanjem?

Čak i sama Srbija, vlada u Beogradu ne želi da RS nastavi ka nezavisnosti. Ali to izgleda kao preovlađujuća ambicija lidera u RS - i to je ono što koči. Naravno, ima i nacionalističke retorike i na strani Bošnjaka i to ne pomaže.
Damon:
Ako ste bili u Sarajevu, nema sumnje šta je to bilo. Bio sam tamo, ne od samog početka, jer nisam bio tamo u vrijeme kada je iz Holiday Inna pucano na one koji su protestirali za mir, ali bio sam tamo od početka aprila 1992., i očito je da je, ako koristite protivavionsko naoružanje protiv civilnog stanovništva u gradu, u dolini, to agresija. Postoje razlozi za pretpostavke kako je situacija mogla biti bolje kontrolisana i vođena na svim stranama u to vrijeme. Ali ne! Pokušala se iskoristiti situacija načina na koji je zemlja podijeljena kako bi se stanovništvo pomaklo protiv njihove volje. To je agresija i to se i dogodilo.

RSE: Rat je prestao, ali nacionalistička retorika nikada nije prestala da se koristi - i čak se i pojačala do te mjere da podsjeća na onu koja je bila prisutna 90-ih godina. Može li ovo biti opasno po BiH?

Damon:
Sve nacije imaju verziju historije koja stvara čudovišta od drugih nacija, naprimjer Englezi i Francuzi, ili recimo Velšani. Ja sam oženjen Velšankom i ako njih pitate o Englezima, vidjećete da su ih kroz historiju smatrali agresorima i čudovištima. Ali napredak historije, ukidanje granica i razvoj zajedničkih interesa učinio je da je sve to prolaznog karaktera. I mislim da na kraju to mora biti ishod i na Zapadnom Balkanu i u Bosni. Ali treba mnogo mašte od strane političara, naročito u Republici Srpskoj, i to je činjenica. Čak i sama Srbija, vlada u Beogradu ne želi da RS nastavi ka nezavisnosti. Ali to izgleda kao preovlađujuća ambicija lidera u RS - i to je ono što koči. Naravno, ima i nacionalističke retorike i na strani Bošnjaka i to ne pomaže. Dolaze izbori, ljudi se odlučuju za zapaljive izjave kako bi zadobili pažnju i glasove, tako da ni to nije pogodno vrijeme. Ali, nakon izbora stvarno vjerujem da politički lideri neće imati izbora nego da sjednu i iznađu neku vrstu zajedničke vizije budućnosti, jer bez toga biće samo stalna kriza. Pogotovo u ekonomskom smislu ne može biti dobro ni za jedan dio Zapadnog Balkana da ima ekonomiju koja ne razvija zaposlenje, kao i ambiciju za mlade.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG