Dostupni linkovi

Bugajski: Model za sever Kosova neće biti 'entitetski'


Protesti Srba u Mitrovici nakon odluke Međunarodnog suda pravde, 22. juli 2010
Protesti Srba u Mitrovici nakon odluke Međunarodnog suda pravde, 22. juli 2010
Prištinski dnevnik Koha ditore javio je da se u međunarodnim krugovima razgovara o modelu Južnog Tirola koji bi se primenio na sever Kosova sa većinskom srpskom populacijom. Taj predlog bi, prema navodima kosovskog lista, doveo do modifikacije plana Martija Ahtisarija, dajući veća finansijska ovlašćenja severnom delu Kosova pri naplati poreza. Takođe, četiri opštine u tom delu Kosova bile bi priznate kao posebna jedinica i imale bi veća ovlašćenja.

Podsetimo da je američki ambasador na Kosovu Christopher Dell pre dve nedelje novinarima u Vašingtonu rekao da je nekoliko puta čuo izjave kosovskog premijera Hashima Thaqija da je spreman da „kreativno“ razmotri načine na koje se može uvažiti specijalna priroda severa Kosova, u granicama same kosovske države.

Upitan da li Vašington stoji iza ove ideje i da li se o njoj ozbiljno razmišlja, direktor Istočnoevropskog projekta u vašingtonskom Centru za međunarodne strateške studije Janusz Bugajski u intervjuu za RSE kaže:

„Da, o tome se debatuje već neko vreme, ali iza zatvorenih vrata. Ono što stoji iza čitave ove stvari jeste činjenica da posle odluke Međunarodnog suda pravde da deklaracija nezavisnosti Kosova nije nelegalna, međunarodna zajednica, posebno Sjedinjene Države žele da robusno pokrenu stvari napred. U tom smislu nameravaju da pokažu da je i Srbija dobila nešto, da nije završila kao potpuni gubitnik. Tu treba tražiti korene inicijative da se razmotri nekakav specijalni status, šira autonomija ili veća samouprava za većinsko
Taj model za sever Kosovo neće biti ništa slično rešenju poput entiteta u BiH jer niko ne želi da ide tako daleko zbog poznatih problema koje bi takav model reprodukovao.
srpsko stanovništvo severno od Ibra – ali kakvo god rešenje bude bilo – biće u kontekstu kosovske države. To je ideja koja se razmatra i o kojoj se diskutuje, ali ne previše otvoreno. Uglavnom se o tome priča iza zatvorenih vrata, s tim što se s vremena na vreme pripusti ponešto i u javnost. Ipak, od toga ne treba gajiti prevelika očekivanja. Drugim rečima, taj model za sever Kosovo neće biti ništa slično rešenju poput entiteta u Bosni i Hercegovini jer niko ne želi da ide tako daleko zbog poznatih problema koje bi takav model reprodukovao. Poenta je u tome da se nekim kreativnijim rešenjem kosovski Srbi dodatno motivišu da žive na Kosovu tako što će im se ponuditi više samostalnosti i ovlašćenja u regionu u kojem predstavljaju većinu."

Janusz Bugajski, arhiv
RSE: Američki ambasador u Prištini Christopher Dell na brifingu u Vašingtonu pre dve nedelje pomenuo je, pored drugih, i Južni Tirol, odnosno, Alto Adiđe, kao jedan od mogućih modula za sever Kosova. Da li imate informacije da se razgovora o takvom ili sličnom modelu?

Bugajski: Da, ali razmatra se i niz modula autonomije, kvaziautonomije ili samouprave koji već funkcionišu u različtim evropskim regionima, rešenja koja nisu uvek i svugde ekskluzivno politička nego pre svega okrenuta sferama obrazovanja, jezika i kulture, prikupljanja poreza itd. Nude se u tom smislu raznorodni modeli – od finskog rešenja za Olandska ostrva, preko irskog i drugih zapadnoevropskih modela do rešenja kakvo je Južni Tirol. Dakle, ima dovoljno specifičnih modula iz kojih se može crpeti inspiracija, pod pretpostavkom, razume se, da Srbija takvo rešenje prihvati, s obzirom na to da ono neće dozvoliti povratak Kosova na status autonomne pokrajine Srbije ili podelu Kosova u kojoj bi Beograd dobio severni deo.

Samouprava unutar državne strukture


RSE: Sjedinjene Države su, dakle, zemlja koja inicira neko kreativnije rešenje za sever Kosova?

Bugajski: Sjedinjene Države su jedna od zemalja koje podstiču da se pronađe neko kreativno rešenje zato što žele da se problem Kosova, nakon odluke Međunarodnog suda pravde i septembarskog zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, definitivno, i to vrlo brzo, reši. One nastoje da se stvari pokrenu napred prema priznanjima Kosova i njegovom članstvu u međunarodnim institucijama, pa u skladu sa tim – shvataju da nešto moraju ponuditi i drugoj strani.
Ovde, međutim, govorimo o nečemu što će biti unutar državne strukture, ali što će imati dovoljan stepen samouprave, decentralizacije i autonomije, tako da će tamošnja srpska manjina imati šansu da sama upravlja svojim poslovima


RSE: Imate li bilo kakve indicije da Evropska unija prihvata takvu američku inicijativu, odnosno, da je Vašington i Brisel već razmatraju?

Bugajski
: O, da, to se razrađuje u tandemu. Osim toga, Evropskoj uniji je mnogo važnije da se taj problem reši, tako da EULEX može biti potpuno operativan na teritoriji čitavog Kosova, ali i da, u završnici, ubrza odlazak te misije, tako da Kosovo može da profunkcioniše kao samostalna država.

RSE: Da li bi takvo rešenje možda moglo da se osloni na model kakav je distrikt Brčko ili bi, pak, bilo bitno različito od njega?

Bugajski
: Mislim da bi bilo različito od tog modela zato što smo u slučaju distrikta Brčko imali međunarodnu administraciju koja je u izvesnom smislu funkcioinisala izvan državne strukture. Ovde, međutim, govorimo o nečemu što će biti unutar državne strukture, ali što će imati dovoljan stepen samouprave, decentralizacije i autonomije, tako da će tamošnja srpska manjina imati šansu da sama upravlja svojim poslovima. U tom smislu smatram da treba imati pred očima neka od već pomenutih evropskih regionalnih rešenja kako bi se našla solucija adekvatna za sever Kosova.

RSE: Imate li saznanja o tome da li bi kosovska vlada bila spremna da prihvati neko kreativnije rešenje za sever Kosova, odnosno, ako se sme li se figurativno reći, nekakav “Ahtisari plus” plan?

Bugajski: Ja procenjujem da bi ta spremnost postojala ukoliko to ne bi bio modalitet sličan bosanskim entitetima. Uostalom, i ne očekujem da će rešenje biti takvo, s obzirom da u Bosni imate, teritorijalno i demografski gledano, dve potpuno jednake jedinice koje jedna drugu mogu blokirati. Poslednje što vlada u Prištini želi jeste da dobije entitet koji je može blokirati u zakonodavnim aktivnostima i na međunarodnomm planu. Ali, ako to ne bude slučaj nego se bude radilo samo o širim ovlašćenjima u lokalnoj upravi ili čak io autonomiji, mislim da bi to moglo biti prihvatljivo za kosovsku vlast.
XS
SM
MD
LG