Dostupni linkovi

Branko Lukovac - teško je biti u dvojakoj ulozi


Branko Lukovac, ambasador Crne Gore u Hrvatskoj, koji je nedavno u Beogradu izjavio da je „nezavisnost Kosova neizbežna“, a potom potvrdio da to nije zvanični stav države, već njegovo lično mišljenje, u intervjuu govori o pitanju budućeg statusa Kosova, hapšenju vojnog oficira Ilije Brčića i drugim aktuelnim temama.


RSE: Gospodine Lukovac, Vaša nedavna izjava da je nezavisnost Kosova neizbježna podigla je dosta prašine. Od Vaše izjave ogradio se i crnogorski MIP, ističući da se radi o Vašem ličnom stavu, što ste i Vi potvrdili. Kako komentarišete reakcije koje su uslijedile?

LUKOVAC: Što se tog dijela moje izjave tiče, odnosno mog uvodnog izlaganja kao potpredsjednika Igmanske inicijative na njenoj XIV sesiji u Beogradu, već je sve rečeno. Meni je odista žao što sam Vladu doveo u situaciju da je neko eventualno mogao to moje mišljenje videti kao stav Vlade. U tom pogledu bilo je potrebno i sasvim je adekvatno razjašnjenje MIP-a Crne Gore. Pošto ja godinama zauzimam položaj u toj nevladinoj organizaciji, ne kao ambasador, odnosno kao predstavnik državnog organa, već u mom individualnom svojstvu, kada tamo iznosim mišljenje koje je drugačije od stava moje Vlade, ja to i lično naglasim. Ipak, priznajem, to može da se kao u ovom slučaju pogrešno interpretira. Makar da se ogradim time što ću reći da je to moje lično mišljenje, jer neko, ako hoće, može to da tumači kao neoficijelno mišljenje Vlade. Stoga sam i rekao da vjerujem da je doista teško biti u takvoj dvojakoj ulozi, do kraja dosljedan i vjerodostojan, te da ću možda sam da se odlučim kako bih to ubuduće izbjegao. Što se tiče reagovanja pojedinih parlamentarnih stranaka ono mene ne iznenađuje i ranije je u parlamentu Crne Gore pokretana inicijativa da parlament usvoji deklaraciju podrške Srbiji o Kosovu kao integralnom dijelu Srbije, to je dosljedan stav pojedinih parlamentarnih stranaka i kada je to već dospjelo u medije bilo je za očekivati da će oni tako reagovati i da će tražiti ono što su i tražili od Vlade Crne Gore, ministarstva i tako dalje, tako da ono mene nije iznenadilo.

RSE: Da li ipak imate utisak da je pitanje budućeg statusa Kosova tabu tema u regionu i da takav odnos samo pogoršava situaciju?

LUKOVAC: Što se tiče oficijelne politike vlada, a posebno vlada u regionu, ona prihvata da je dogovor svih nadležnih međunarodnih faktora u toku posrednička misija kako bi se pregovorima, odnosno neposrednim pregovorima Srbije i Kosova pružila šansa eventualnom kompromisu i takav zvaničan stav najvećeg broja zemalja i posebno vlada u regionu je potpuno razumljiv i konstruktuvan. S druge strane i sami možete da uočite da najveći zvanični, najodgovorniji zvaničnici iz Srbije i državni organi Srbije pripremaju, da tako kažem i taj plan B jer procjenjuju da je sasvim moguće da dođe do bilo unilateralnog rješenja odluke organa Kosova o proglašenju nezavisnosti ili do nekog drugog oblika kontrolisane nezavisnosti. Vidjeli smo u ova zadnja dva dana da oni na tu mogućnost kao sasvim realnu mogućnost računaju. S toga i moje iznijeto mišljenje da bi to mogao biti jedan scenario s kojim treba da se suočimo kao organizacija koja obuhvata preko stotinu nevladinih organizacija i čiji je cilj da djeluje kako bi se spriječavale krize, sukobi, kako bi se očuvali mir i stabilnost nije ništa što se izvan onoga i inače svuda, a posebno u Srbiji razgovara, procjenjuje i preduzimaju određene pripreme.

RSE: Da se vratimo na Crnu Goru. Hapšenje vojnog oficira Ilije Brčića u Italiji je i dalje jedno od glavnih tema. Crnogorski Predsjednik Filip Vujanović je i zvanično zatražio od hrvatskog kolege Mesića da se obnovljeni postupak protiv Brčića koji je u Hrvatskoj osuđen za granatiranje Splita, Brača i Šolte, vodi u Crnoj Gori i da se on brani sa slobode. Kakav je Vaš utisak? Da li Hrvatska ima dovoljno povjerenja u crnogorsko pravusuđe da učini takav ustupak?

LUKOVAC: Kao što je poznato Predsjednik Vujanović je o tom slučaju razgovarao sa Predsjednikom Hrvatske Mesićem, a on je na razgovor o toj temi pozvao i državnog odvjetnika Hrvatske Mladena Bajića. Time je pokazao razumijevanje za prijedlog Predsjednika Vujanovića da se jednom, ako i kada Brčić bude ekstradiran u Hrvatsku, njemu omogući da se obnovljen sudski postupak vodi pred sudom u Crnoj Gori uz punu saradnju sa pravosudnim organima Hrvatske, odnosno ako to ne bude moguće da se brani sa slobode uz sve potrebne garancije Crne Gore. Takvo razumijevanje je pokazatelj visokog nivoa prijateljskih odnosa dvije zemlje i duha međusobnoga razumijevanja i povjerenja. Ja bih dodao da je upravo na temelju takvog razumijevanja i povjerenja zaključen sporazum o saradnji državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske kada se radi o traganju za osumnjičenima ili počinocima i tako dalje kako bi se oni izveli pred lice pravde. Sada je u toku taj sudski postupak za Morinj, za zlostavljanja u logoru Morinj i kako će on teći biće svojevrstan test kako pred onim što je izuzetno važan izazov za Crnu Goru na njenom putu ka evropskim integracijama jer je ta oblast pravosuđa izuzetno značajna tako isto i test koliko ćemo mi opravdati povjerenje da ćemo organizovati nepristrasno, ozbiljno suđenje onima koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.

RSE: Govorite o uzajamnom povjerenju, koliko je, međutim, otežavajuća okolnost što crnogorsko pravosuđe proteklih godina nije samoinicijativno povelo istragu u vezi mnogih slučajeva iz ratnih devedesetih. Pomenuli ste slučaj Morinj. Podsjetiću Vas da je istraga oko logora Morinj, u kojem su bili zatočeni hrvatski civili, pokrenuta tek nedavno nakon urgancije hrvatskog pravosuđa?

LUKOVAC: Ona je pokrenuta u skladu sa sporazumom, prema tome čekalo se da hrvatsko tužilaštvo dostavi svu potrebnu dokumentaciju za započinjanje sudskog procesa. Doduše, bolje bi bilo da su pravosudni organi Crne Gore i samoinicijativno i prije zahtjeva i prije sporazuma i zahtjeva pravosudnih organa Hrvatske pokrenuli taj proces kao i druge procese gdje se očekuje da se Crna Gora suoči i na takav način sa svojom prošlošću. No, važno je da je ostvarena puna saradnja nadležnih pravosudnih organa dvije zemlje i da je taj proces otpočeo, očekuje se naravno i da svi oni koji se nalaze u Crnoj Gori, a za koje postoje dokazi da su involvirani u kršenja prava, zlostavljanja i tako dalje, da oni budu privedeni sudu, odnosno da ako se oni ne odazivaju sudskom pozivu da se izdaju nalozi za njihovo privođenje, potjernice tako da se taj postupak efikasno vodi. U taj sam sporazum uključujem mogućnost da ukoliko se pokaže da naši pravosudni organi ne rade to sa svom ozbiljnošću, odgovornoštu, efikasnošću da Hrvatska može tražiti da se ti procesi vode u Hrvatskoj, ali ja se iskreno nadam da ćemo mi opravdati povjerenje koje je time ukazano kako zbog dobrosusjedskih odnosa, tako isto i zbog toga što time mi pokazujemo jesmo li zreli i za sljedeći korak na putu integracija.

RSE: Slučaj Ilije Brčića je pokrenuo i druge nedoumice i sumnju u profesionalnost i ozbiljnost crnogorskih institucija i njihovih čelnika koji su dozvolili da se Brčić sa takvim bremenom rasporedi na visoku funkciju u Vojsci Crne Gore. Nadležni sada tvrde da nijesu znali da je Brčić osuđen, iako je informacija o presudi bila dostupna i na internetu, a objavila je i podgorička štampa. I hrvatski ambasador u Crnoj Gori je ustvrdio da su nadležni svo vrijeme imali tu informaciju, kako to komentarišete:

LUKOVAC: Naravno, ostaje da se uradi ono što je premijer Šturanović već pokrenuo, da se ispita kako je moguće da ni Brčić, a niti nadležni državni organi Crne Gore prilikom imenovanja na dužnosti u Vojsci Crne Gore kao i unapređivanja, postavljanja i tako dalje nijesu imali saznanja o tome da su te osobe možda bile involivirane tokom sukoba u Hrvatskoj, da su osumnjičene za zločine, optužene ili čak, kao što je slučaj sa Brčićem, pravosnažno osuđene. Kada se provjeri da li takav kriterijum, da li takav uslov uopšte postoji i da li je on poštovan jer takav propust je doveo kao posljedicu koja teško kompromituje državu već do velike štete za Crnu Goru, pošto se njeni visoki zvaničnici hapse jer su na interpolovim potijernicama, jer su osuđeni ili optuženi za ratne zločine. Tako da nezavisno od toga kako će se ovaj slučaj dalje razvijati i hoće li Brčić uspjeti da dokaže svoju nevinost, pošto je on bio pravosnažno osuđen u Hrvatskoj, očigledno je napravljen veliki propust i taj propust je doveo do velike štete po dostojanstvo i ugled Crne Gore.

RSE: Akutelna je i priča o opremi koju su jedinice Jugoslovenske Narodne Armije tokom ofanzive na Hrvatsku odnijele sa aerodroma Ćilipi i koja je završila u Crnoj Gori. Sa hrvatske strane je u nekoliko navrata saopšteno da im zastarjela oprema više nije potrebna, a kao jedan vid odštete zatražen je udio u crnogorskim aerodromima. Koliko ste Vi upoznati sa tim slučajem i kako on teče?

LUKOVAC: O tome su juče predsjednici razgovarali i medji su informisali o prilazu dvojice predsjednika takvom očekivanju. Ako mogu novopečeni crnogorski bogataši biti vlasnici desetine krupnih privrednih objekata Crne Gore isto tako može Crne Gora kao država konvertovati svoj dug prema Hrvatskoj koji bi zajedno sa Hrvatskom usaglasila u dionice aerodroma, ukoliko oni budu privatizovani. Time bi ne samo izmirila svoju obavezu, već stvorila važno i korisno partnerstvo u turističkom i saobraćajnom razvoju sa svojim najbližim susjedom. Naime, poznato je da je juče rečeno da je ta oprema koja je bila oteta, koja je bila prenijeta u Crnu Goru od strane tadašnje JNA bila predata JAT-u koji je bio i vlasnik aerodroma u Crnoj Gori i jedan dio te opreme je završio na aerodromima u Crnoj Gori i kasnije je Crna Gora otkupila aerodrome od JAT-a tako da je sada na nadležnim organima da izvedu svu evidenciju oko opreme koja je zadržana na našim aerodromima, njene vrijednosti u momentu kada je ona oteta i kako će se to nadoknaditi jer je Crna Gora u načelu prihvatila kao svoju obavezu da nadoknadi ono što je ona koristila u dosadašnjem periodu i što ona koristi sada, bez obzira što je ona te aerodrome otkupila od JAT-a.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG