Komisija za prevenciju torture Savjeta Evrope je napravila izvještaje, koji će biti javni, gdje će se fino vidjeti da je prostor u zatvoru prenatrpan, da uslovi života nisu dobri, da se ne dozvoljava fizičko kretanje zatvorenika, kaže za RSE Boris Raonić, programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava i koordinator Škole demokratskog rukovođenja.
Raonić: Akcija se jedino može nazvati torturom i to torturom najgoreg mogućeg oblika, koju sprovodi više lica nad jednom osobom koja ne pruža otpor i koja se nalazi vezana na zemlji.
Raonić: Poruka je višestruka. Prva poruka je da se određenim državnim organima ne može vjerovati, jer su uhvaćeni u laži. Na taj način se to kod nas tumači i u medijima. Oni su tvrdili da nije bilo torture, a svi koji su pogledali snimak su mogli da vide da tortura postoji.
Druga poruka koja se šalje je da tortura u Crnoj Gori i dalje itekako postoji, iako je ona bila dobro sakrivena. Konačno se ona može vidjeti tamo gdje je najsakrivenija, a to je nad licima koja su lišena slobode.
Javno mnijenje u Crnoj Gori i dalje ne može da shvati da ta lica i dalje imaju ljudska prava, da su ta lica i dalje ljudi, jednino što su oni, zbog određenih djela koja su počinili, lišeni slobode. Na žalost, u ovom slučaju, ne samo država, nego čak ni javno mnijenje, nije toliki veliki partner da ukaže na ovaj veoma ozbiljan problem, o kome će se tek u Crnoj Gori razgovarati jer su u toku razne misije Evropske unije i Evropske komisije koja provjerava kakvo je stanje u Crnoj Gori u oblasti ljudskih prava. To je jedan od ključnih aspekata na našem putu u Evropsku uniju. Ovakvi primjeri neće doprinijeti da taj put bude brz, a ni takvo ponašanje državnih organa neće pospješiti taj put.
Raonić: U zatvoru ima 20 mjera prinude, koju službenici mogu da sprovode nad zatvorenicima. Ni jedna od tih mjera ne može da govori o tome da se oni mogu batinati, čak se i ne mogu batinati u trenutku kada su vezani, kada su na zemlji i kada ne pružaju apsolutno nikakav otpor.
Raonić: Ona više nisu pod velom tajnih, jer na sreću imamo sasvim dovoljno informacija unutar zatvora, tako da smo došli do kvalitetnih informacija sa kojima smo upoznali međunarodnu javnost, koja se već počela obraćati pismima našem premijeru i našem ministru pravde sa zahtjevom da se ta situacija popravi, onako kako se popravila situacija kada je u pitanju policijska tortura u Crnoj Gori, koja je bila na zabrinjavajućem nivou, a koja je već na dobrom nivou u Crnoj Gori.
Zatvor u Spužu, Foto: Savo Prelević
U zatvoru se, recimo, zabranjuje izlazak na ispite određenoj djevojci koja je imala saobraćajnu nesreću i zbog toga je spriječena da se školuje, iako je prethodna uprava to dozvoljavala. Sada joj se ne dozvoljava pravo na obrazovanje.
Komisija za prevenciju torture Savjeta Evrope je napravila izvještaje, koji će biti javni, gdje će se fino vidjeti da je prostor u zatvoru prenatrpan, da uslovi života nisu dobri, da se ne dozvoljava fizičko kretanje zatvorenika. Imamo ograničenu komunikaciju sa onima koji imaju pravo na tu komunikaciju. Zbilja postoje brojni propusti koji se tiču Zavoda za izvršavanje krivičnih sankcija (ZIKS), a oni su i na organizacijskom nivou. Imamo informaciju da veliki broj lica, sa svojom stručnom spremom, ne mogu da zadovolje pozicije koje imaju.
Raonić: Da se oslanjamo samo na neke prethodne informacije o radu ombudsmana, mi bi smo bili veoma zabrinuti. U periodu smjene ombudsmana, zatvorenike, koji su prebijeni prošle godine, posjetila je zamjenica ombudsmana, koja je u svom izvještaju rekla u kakvom se stanju nalaze zatvorenici koji su prebijeni.
Nova informacija govori da će oni ponovo pokrenuti tu istragu. Ubijeđen sam da oni neće imati nikakvog drugog rješenja za ovu situaciju, osim da kažu da je ovdje drastično povrijeđeno ljudsko pravo ljudi koji su lišeni slobode. Zamjenica ombudsmana je već posjetila te ljude i već je svjedočila o žestokim povredama koje su oni pretrpjeli.
Imamo svjedočenje naše advokatice, koja je tri dana poslije bila u zatvoru i koja zastupa te žrtve. Imamo svjedočanstvo nekih ljudi koji rade u zatvorima i majki zatvorenika. Ono što se desilo tim ljudima, i nekim drugim koji su se u međuvremenu javili, je nešto što mora dovesti do nekih promjena u samom zatvoru.
Raonić: Ta uprava vlada u kontinuitetu od ranih devedesetih. Znamo da je isto ponašanje imala prema bivšem rukovodstvu SDA, znamo kakvo je ponašanje imala u sudstvu i izbornim komisijama, znamo kakvo je ponašanje imala kada je administrativno vodila Parlament. Sumnjamo, obzirom da znamo da je riječ o veoma moćnoj osobi u Crnoj Gori, da može doći do nekih drastičnih promjena. Svakako da moraju kao minimum urediti rad u zatvoru na način da zadovoljavaju ljudska prava.
Raonić: Ona se ne može reći generalno jer zavisi od institucije. U policiji smo imali itekako veliki problem kada je u pitanju tortura, koja je bila na više nego zabrinjavajućem nivou. U zadnjih pola godine ta situacija je veoma dobra nakon jedne kampanje koju smo zajedno sa međunarodnim organizacijama uradili.
Kada je u pitanju ZIKS, tu više nema riječi da je valjda već svima jasno kakva je situacija. Problem je i u specijalizovanim psihijatrijskim institucijama koje se bave maloljetničkom delikvencijom. Veoma brzo će biti objavljen izvještaj Savjeta Evrope i njihovog Komiteta za prevenciju torture, pa će se vidjeti da je taj problem u Crnoj Gori i dalje veoma izražen. U nekim segmentima je sve bolji, u nekim je na veoma drastičnom nivou.
Raonić: Vidjeli smo na velikom broju primjera da se stvari u Crnoj Gori poprave tek nakon drastičnog međunarodnog pritiska. Na žalost, javno mnijenje u Crnoj Gori ne postoji i ljudi u Crnoj Gori su neinformisani, tako da oni nisu spremni da izvrše pritisak. Pritisak koji dolazi iz same Evropske unije će neminovno dovesti do toga da se u Crnoj Gori počnu poštivati ljudska prava i demokratija uopšte.
RSE: Crnogorski građani su putem privatnih televizija, prije nekoliko dana, vidjeli snimak sa YouTube iz zatvora u Spužu, gdje su sigurnosne kamere zabilježile intervenciju uniformisanih lica protiv zatvorenika. Državni organi su to okvalifikovali kao intervenciju i procijenili da nije bilo prekoračenja ovlašćenja u tom slučaju, da nema osnova za službeno gonjenje tih osoba. Kako bi ste nazvali tu akciju?
Raonić: Akcija se jedino može nazvati torturom i to torturom najgoreg mogućeg oblika, koju sprovodi više lica nad jednom osobom koja ne pruža otpor i koja se nalazi vezana na zemlji.
RSE: Kakvu poruku država šalje narodu kada za prebijanje zatvorenika kaže da je to bila nužna obrana službenika u vršenju njihovog posla? Na snimku se vidi kako 13 uniformisanih osoba brutalno rukama, nogama i pendrecima tuku pritvorenike koji ne pružaju otpor.
Raonić: Poruka je višestruka. Prva poruka je da se određenim državnim organima ne može vjerovati, jer su uhvaćeni u laži. Na taj način se to kod nas tumači i u medijima. Oni su tvrdili da nije bilo torture, a svi koji su pogledali snimak su mogli da vide da tortura postoji.
Druga poruka koja se šalje je da tortura u Crnoj Gori i dalje itekako postoji, iako je ona bila dobro sakrivena. Konačno se ona može vidjeti tamo gdje je najsakrivenija, a to je nad licima koja su lišena slobode.
"Javno mnijenje u Crnoj Gori i dalje ne može da shvati da ta lica i dalje imaju ljudska prava, da su ta lica i dalje ljudi, jednino što su oni, zbog određenih djela koja su počinili, lišeni slobode."
Drastično povrijeđeno ljudsko pravo
RSE: Kako to nadležni mjere nivo batina koje neko dobije i kako procjenjuju da li je neki službenik prekoračio svoja ovlašćenja?
Raonić: U zatvoru ima 20 mjera prinude, koju službenici mogu da sprovode nad zatvorenicima. Ni jedna od tih mjera ne može da govori o tome da se oni mogu batinati, čak se i ne mogu batinati u trenutku kada su vezani, kada su na zemlji i kada ne pružaju apsolutno nikakav otpor.
RSE: Kazali ste da su neka od prava zatvorenika ugrožena. Čini se da je ono što se događa iza rešetaka i zida ZIKS-a pod velom tajne za širu javnost. Koja su sve to prava, po Vašim informacijama, uskraćena zatvorenicima?
Raonić: Ona više nisu pod velom tajnih, jer na sreću imamo sasvim dovoljno informacija unutar zatvora, tako da smo došli do kvalitetnih informacija sa kojima smo upoznali međunarodnu javnost, koja se već počela obraćati pismima našem premijeru i našem ministru pravde sa zahtjevom da se ta situacija popravi, onako kako se popravila situacija kada je u pitanju policijska tortura u Crnoj Gori, koja je bila na zabrinjavajućem nivou, a koja je već na dobrom nivou u Crnoj Gori.
U zatvoru se, recimo, zabranjuje izlazak na ispite određenoj djevojci koja je imala saobraćajnu nesreću i zbog toga je spriječena da se školuje, iako je prethodna uprava to dozvoljavala. Sada joj se ne dozvoljava pravo na obrazovanje.
Komisija za prevenciju torture Savjeta Evrope je napravila izvještaje, koji će biti javni, gdje će se fino vidjeti da je prostor u zatvoru prenatrpan, da uslovi života nisu dobri, da se ne dozvoljava fizičko kretanje zatvorenika. Imamo ograničenu komunikaciju sa onima koji imaju pravo na tu komunikaciju. Zbilja postoje brojni propusti koji se tiču Zavoda za izvršavanje krivičnih sankcija (ZIKS), a oni su i na organizacijskom nivou. Imamo informaciju da veliki broj lica, sa svojom stručnom spremom, ne mogu da zadovolje pozicije koje imaju.
RSE: Kancelarija ombudsmana zatražila je od uprave ZIKS-a da joj dostave autentičan snimak događaja iz oktobra prošle godine. Koliko je po Vama ombudsman u stanju da tu stvar izgura do kraja, budući da prethodni, pored nekih dobrih inicijativa, najčešće nije uspijevao da u potpunosti zaštiti prava onih koji su mu se obraćali za pomoć? Kakav epilog očekujete povodom ovog njihovog zahtjeva?
Raonić: Da se oslanjamo samo na neke prethodne informacije o radu ombudsmana, mi bi smo bili veoma zabrinuti. U periodu smjene ombudsmana, zatvorenike, koji su prebijeni prošle godine, posjetila je zamjenica ombudsmana, koja je u svom izvještaju rekla u kakvom se stanju nalaze zatvorenici koji su prebijeni.
"Ono što se desilo tim ljudima, i nekim drugim koji su se u međuvremenu javili, je nešto što mora dovesti do nekih promjena u samom zatvoru."
Imamo svjedočenje naše advokatice, koja je tri dana poslije bila u zatvoru i koja zastupa te žrtve. Imamo svjedočanstvo nekih ljudi koji rade u zatvorima i majki zatvorenika. Ono što se desilo tim ljudima, i nekim drugim koji su se u međuvremenu javili, je nešto što mora dovesti do nekih promjena u samom zatvoru.
Pritisak
RSE: Da li će po Vama doći do smjene uprave ZIKS-a - što ste i tražili?
Raonić: Ta uprava vlada u kontinuitetu od ranih devedesetih. Znamo da je isto ponašanje imala prema bivšem rukovodstvu SDA, znamo kakvo je ponašanje imala u sudstvu i izbornim komisijama, znamo kakvo je ponašanje imala kada je administrativno vodila Parlament. Sumnjamo, obzirom da znamo da je riječ o veoma moćnoj osobi u Crnoj Gori, da može doći do nekih drastičnih promjena. Svakako da moraju kao minimum urediti rad u zatvoru na način da zadovoljavaju ljudska prava.
RSE: Možete li dati generalnu ocjenu o nivou torture u Crnoj Gori u zatvorima, pa i na ulici?
Raonić: Ona se ne može reći generalno jer zavisi od institucije. U policiji smo imali itekako veliki problem kada je u pitanju tortura, koja je bila na više nego zabrinjavajućem nivou. U zadnjih pola godine ta situacija je veoma dobra nakon jedne kampanje koju smo zajedno sa međunarodnim organizacijama uradili.
"Pritisak koji dolazi iz same Evropske unije će neminovno dovesti do toga da se u Crnoj Gori počnu poštivati ljudska prava i demokratija uopšte."
Kada je u pitanju ZIKS, tu više nema riječi da je valjda već svima jasno kakva je situacija. Problem je i u specijalizovanim psihijatrijskim institucijama koje se bave maloljetničkom delikvencijom. Veoma brzo će biti objavljen izvještaj Savjeta Evrope i njihovog Komiteta za prevenciju torture, pa će se vidjeti da je taj problem u Crnoj Gori i dalje veoma izražen. U nekim segmentima je sve bolji, u nekim je na veoma drastičnom nivou.
RSE: Da li će po Vama crnogorske institucije biti u poziciji da se otvoreno kritikuju zbog sporog napretka? Tu mislim i na put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Koliko će sve to uticati da se stvari u vezi sa torturom poprave?
Raonić: Vidjeli smo na velikom broju primjera da se stvari u Crnoj Gori poprave tek nakon drastičnog međunarodnog pritiska. Na žalost, javno mnijenje u Crnoj Gori ne postoji i ljudi u Crnoj Gori su neinformisani, tako da oni nisu spremni da izvrše pritisak. Pritisak koji dolazi iz same Evropske unije će neminovno dovesti do toga da se u Crnoj Gori počnu poštivati ljudska prava i demokratija uopšte.
