Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bogićević za RSE: Akteri rata teško mogu biti akteri mira


Bogić Bogićević: Svakodnevno skupljam snagu da izdržim ono što promijeniti ne mogu, Foto: Midhat Poturović
Hoću da vjerujem da je previše bilo i podjela i ratova u Evropi i da do podjele BiH neće doći, kaže za RSE Bogić Bogićević, član Predsjedništva nekadašnje SFRJ od 1989. do 1991. godine, sudionik je historijske sjednice Predsjedništva održane 12. marta 1991. godine kad se odlučivalo o uvođenju vanrednog stanja u bivšoj Jugoslaviji.

Na iznenađenje srpskih članova Predsjedništva, iako je Srbin, glasao je tada protiv i tako spriječio vojnu intervenciju JNA. Iz tog perioda datira njegova izjava.

„Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji.“

RSE: Gospodine Bogićeviću, vas ne treba posebno predstavljati. Bili ste u politici onda kada se politikom nije mogao baviti svako - i izašli iz politike kada ste vidjeli da je taj posao potpuno besmislen u ovoj državi. Kako se vama iz te prespektive čine današnji događaji - evo, nismo dobili bezvizni režim za razliku od naših susjeda, nismo čak postali ni članica NATO-a opet za raziliku od nekih naših susjeda?

Bogićević: Naravno, nimalo lagodno se ne osjećam i, kao što sam ovih dana već rekao, svakodnevno skupljam snagu da izdržim ono što promijeniti ne mogu. BiH formalno ne bi trebalo da je zabrinuta za budućnost ako bi se gledalo slovo Dejtona i konsenzus koji je postignut ovdje na dva pitanja. Dejton osigurava Bosni i Hercegovini suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost. A konsenzus u BiH jedino je valjda postignut na tome da su nam prioritet evropske integracije i NATO pakt. To su soliodne pretpostavke za budućnost.

Druga je stvar što i građani i narodi BiH dugo, dugo i predugo pate. Naravno, mi smo najodgovorniji za stanje ovdje jer često na izborima dajemo povjerenje onima koji su akteri rata. Akteri rata teško mogu biti akteri mira. Međutim, u konačnici ne može se amnestirati međunarodna zajednica zato što ima jasan mandat svih ovih 15 godina. Iako je neulazak u evropske integracije odgovornost BiH, sigurno da je i međunarodna zajednica zaslužna za taj status.

Dobri ekonomski programi nisu garanti opstanka države


RSE: Šta mislite koji je scenarij za BiH u budućnosti uopšte moguć?

Bogićević: Ja bih istakao dva scenarija. Jedan, koji je povoljniji i za Evropu i za nas, je da što je prije moguće Bosnu i Hercegovinu prime u nadgledano, kontrolisano, nazovite kako hoćete, članstvo u EU jer, za razliku od zemalja našeg okruženja, ovdje je međunarodna zajednica puno više prisutna i investirala je.

A s druge strane, ako se to ne dogodi - što pokazuju države koje su osnivači UN-a, nije dovoljno samo biti član UN-a - onda taj najlošiji scenario koji ja vidim, a poruke koje dobijamo ovih dana vode tom pravcu, ne isključujem varijantu, poučen iskustvima iz jugoslovenskih prilika 90-ih godina, da ta međunarodna zajednica, da taj svijet kaže: “Mi smo učinili sve što smo mogli, sve što je bilo do nas. Imamo važnije stvari u Avganistanu, Iraku, Pakistanu, Indiji i ko zna gdje i dajte molim vas da oni što su bili garanti Dejtonskog sporazuma, oni što su svjedočili Dejtonskom sporazumu i neka nova Badenterova komisija kaže sve smo učinili, vi to nećete, izvolite da se podijelite na kraju.“ Hoću da vjerujem da je previše bilo i podjela i ratova u Evropi i da do toga neće doći.

RSE: Danas ste poslovan čovjek. Sarađujete sa Slovencima. Koliko se ova tako nesigurna politička situacija u BiH održava na investiranje, odražava na te poslovne kontakte, prvenstveno sa susjedima, a onda i sa EU?

Bogićević: Ja mislim da se odražava veoma, veoma mnogo. Ja sarađujem i sa drugim državama. I problem je u tome što kapital hoće sigurnost. Kad ovdje dođe kapital nakon ovih svih privatizacija koje se moraju dogoditi, tada više nema nemira, nema rata - jer kapital štiti sebe. Siguran sam da dobri ekonomski programi nisu garanti sami po sebi opstanka države - imali smo 90-ih godina u Beogradu program koji je planetarno podržan, program Ante Markovića, ali država nije opstala. Zato ekonomija je veoma važna za zapošljavanje, bolji život, prosperitet, za povjerenje ekonomsko u regionu i svijetu, ali nije sama po sebi dovoljna za državu.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG