Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ališković: Izvozni pokazatelji za BiH konačno optimistični


Liberty intervju: Enes Ališković
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:04 0:00
BiH u 2010. godini bilježi za 30 posto veći izvoz nego u istom periodu prošle godine. Uz izvoznu strategiju i bolju saradnju sa susjedima u pojedinim sektorima, poput autoindustrije, rezultati bi mogli biti još bolji, kaže direktor Agencije za promociju izvoza BiH (EPA) Enes Ališković.

RSE: BiH protekle dvije decenije ima problem sa vanjskotrgovinskim deficitom, ali u protekle dvije godine izvoz je smanjen isto kao i uvoz zbog ekonomske krize u svijetu. Kakve su tendencije u ovoj godini?

Ališković: Kada gledamo u prva četiri mjeseca ove godine, možemo kazati da su usitinu prvi puta ti pokazatelji optimistični. Izvoz je za prva četiri mjeseca 2010. godine porastao za cijelih 30 posto, što je čak i veći nego onaj iznos koji je bio 2008. prije početka krize. Uvoz je trenutno, u poređenju sa proteklom godinom, na nuli - nema ni porasta, niti nekog velikog smanjenja. Ukoliko se nastavi ovakav trenda, naravno da će to doprinijeti još većem smanjenju deficita, boljoj pokrivenosti, jer za ova četiri mjeseca pokrivenost uvoza i izvoza je iznosila 58,5 posto, što je prvi put na takoj visokoj razini.

RSE: Koji su to sektori koje bismo trebali favorizirati? Šta je to naša prednost u odnosu na druge?

Ališković: Prema mom mišljenju, jednostavno se i u razmjeni ističu oni sektori koji sada već izvoze najviše na tržišta EU, a to je metaloprerađivački sektor u širem smislu riječi, uključujući svu metalnu proizvodnju, procesuiranje metala, sve proizvode od metala, metalne konstrukcije, autoindustriju i proizvodnju
Smatramo da sada treba posvetiti posebnu pažnju zemljama EU koje su postale nove članice, znači tom dijelu istočne Evrope, da tu postoji dodatni prostor za prodiranje na to tržište, uključujući i Ukrajinu.
mašina. To je jedan od najjačih sekora u BiH, za koji možemo kazati da ima integrirani lanac proizvodnje - od sirovine do finalnog proizvoda.

RSE: Imate li neki konkretan primjer u kojoj bismo to industriji mi mogli napraviti korak i približiti se, na primer, Srbiji i Sloveniji u regionu?

Ališković: Prije svega, i Srbija ima, također, veliki vanjskotrgovinski deficit, skoro veći nego BiH, ali naravno da u regionu kao jedna od najvećih zemalja ima sa susjedima pozitivniju trgovinsku bilancu. Naše šanse na srbijanskom tržištu se odnose upravo u ova dva sektora u velikoj mjeri - to je metaloprerađivački sektor, i naročito vjerujem u šansu da će sa početkom proizvodnje FIAT-a u Kragujevcu veliki dio auto komponenti i metalnog sektora BiH, za koji realno imamo i šanse i kapacitete i konkurentnost, pospješiti da naš izvoz ka Srbiji se poveća i da dođe do uravnoteženije vanjskotrgovinske razmjene.

RSE: Koja su to tržišta na koja bi se BiH trebala fokusirati?

Ališković: To je tržište EU, to je tržište regiona i to je tržište sjeverne Afrike. 56 posto naše razmjene ukupne se dešava za prva četiri mjeseca sa zemljama EU. Mi smatramo da sada treba posvetiti posebnu pažnju zemljama EU koje su postale nove članice, znači tom dijelu istočne Evrope, da tu postoji dodatni prostor za prodiranje na to tržište, uključujući i Ukrajinu i eventualno barem dijelove Rusije, i da je, naravno, potrebno uložiti dodatne napore, jer i vidimo da nam izvoz raste, i ka zemljama iz CEFTE, naročito prema Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji - da bi te pozitivne pomake trebalo iskoristiti. Ja se nadam da će kroz izvoznu strategiju, koja treba da se počne raditi najesen, biti definirani i ta tržišta i sektori kako bi se ono malo sredstava što ima usmjerilo u pravom smislu da bi se postigli bolji učinci.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG