Dostupni linkovi

Gost nedjeljnog intervjua Radija Slobodna Evropa je funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović, koji govori o crnogorskoj ekonomiji u uslovima ekonomske krize i zloupotrebama položaja pojedinaca iz vlasti, koji medjusobno dijele novac i privilegije, često i bez zakonskog osnova.

RSE: Gospodine Damjanoviću, tokom kampanje uoči, tek okončanih parlamentarnih izbora, Socijalistička narodna partija je uporno pozivala vladajuću Demokratsku partiju socijalista da natjera pojedince iz svojih redova, da vrate neprimjereno visoke otpremnine, koje su uzimali nakon boravka u upravnim odborima državnih preduzeća. Da li zaista vjerujete da će taj novac biti vraćen, a pojedinci snositi odgovornost, naročito imajući u vidu ocjenu Udruženja pravnika da otpremnine mogu dobiti samo stalno zaposleni koji su proglašeni tehnološkim viškom, te da su one dijeljene nezakonito?

Damjanović: Tačno je da je SNP u kampanji tražila da se, evo kako vidimo i nezakonito stečene otpremnine ili bonusi koje su uzimali neodgovorni funkcioneri u privrednim društvima gdje Crna Gora ima većinsko učešće i u javnim preduzećima. Mi smo, naime, 20. februara saznali da je Vlada usvojila izvještaj o politici naknada u kojima država ima učešće u kapitalu, javnim preduzećima i agencijama gdje je rečeno da će se u najkraćem mogućem roku preispitati ta politika u svim firmama i kao što vidimo punih dva mjeseca nakon tog usvajanja izvještaja nije se otišlo ni slovo od izvještaja. Konstatujem da država Crna Gora i Vlada Crne Gore imaju sve informacije po pitanju nezakonitih bonusa, nagrada i otpremnina i dvije stvari su potrebne da se urade po SNP-u.

Tražimo na jednoj strani da se sankcioniše sve ono što nije bilo protivzakonito, a ako je i bilo u duhu zakona da se traže moralna i politička odgovornost i pod dva tražimo da se sa ovom praksom prekine kako bi se vidjele kolike su te uštede koje budžet može da ostvari jednom redovnom politikom, politikom štednje u državnim preduzećima.
Jedna stvar da se u tom zakonskom kontekstu sankcioniše sve ono što je eventualno bilo protivzakonito, naravno, uvjek postoji i ona moralna i politička odgovornost koje je do sada najmanje bilo u Vladi i po pitanju onoga što Vlada kontroliše i kao druga stvar da se sa ovom praksom prekine. SNP hoće da zna da li se od momenta ovog izvještaja ovog izvještaja, ponavljam, 20. februara 2009. godine prekinulo sa ovom praksom, da li su održane skupštine akcionara koje su mjerodavne da odrede neki gornji limit takozvanih bonusa ili plata ili zarada za članove bordova koje su jedino i mjerodavne da i politiku tih otpremnina regulišu. Očekujemo taj izvještaj i insistiraćemo na njemu. Mislim da je i predsjednik Milić uputio dopis gospodinu potpredsjedniku Vlade Vujici Lozoviću da mu se podnese detaljan izvještaj o realizaciji, a na bazi onoga što je Vlada utvrdila prije dva mjeseca. Tražimo na jednoj strani da se sankcioniše sve ono što nije bilo protivzakonito, a ako je i bilo u duhu zakona da se traže moralna i politička odgovornost i pod dva tražimo da se sa ovom pra
ksom prekine kako bi se vidjele kolike su te uštede koje budžet može da ostvari jednom redovnom politikom, politikom štednje u državnim preduzećima.

RSE: Takozvane otpremnine su samo dio privilegija koje su pojedinci u vladajućim strukturama međusobno dodijeljivali. Ovih dana je bilo hapšenja zbog zloupotrebe službenog položaja, između ostalog, i zbog odobravanja kredita i onim pojedincima kojima to nije pripadalo. Da li smatrate da se radi o riješenosti vlasti da raščisti sa takvim ponašanjem, ili samo fingiranju borbe protiv takvih pojava?

Damjanović: SNP je uvijek isticala da što se tiče nekih krivičnih postupaka i hapšenja da je to stvar institucija ove države, a političke partije su tu da obezbijede dobar zakonski okvir da država radi svoj posao. Mogu da kažem da je ono što se desilo sad prije neki dan povodom hapšenja tri odgovorna čovjeka iz šumskog preduzeća maltene isto ono što smo imali i u nalazu Državne revizorske institucije povodom završnog budžeta gdje su iste takve djelatnosti, a to su dodjele nekih kredita stambenih, konstatovane u nizu državnih preduzeća i javnih preduzeća povodom izvještaja DRJ, čak i u nekim ministarstvima i jedino od svega je čudno što se nakon nekoliko mjeseci tog javnog saznanja poveo postupak protiv uslovno rečeno odgovornih iz jednog jedinog preduzeća. Naravno, niko nije kriv dok se to ne dokaže. SNP je zadnje što bi uradio, a to je uticao na institucije. Upravo ono što hoćemo jeste da i policija i tužilaštvo i sudovi rade svoj posao potpuno nezavisno, ali mislimo da se ovakvim nekim pojedinačnim slučajevima stvara više magla da se nešto radi, da se nešto fingira nego što se zaista vrši jedna sveobuhvatna akcija na suzbijanju i privrednog kriminala i organizovanog kriminala, a znamo da je organizovani kriminal uvijek onaj kriminal koji je negdje u dodiru najviših nosilaca vlasti i obično kriminala.

RSE: Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica je vrlo burno reagovala na ocjenu šefa Posmatračke misije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Andreasa Grosa, da crnogorsko sudstvo nije nezavisno, rekavši da Gros za takvu tvrdnju nema argumenata. Šta vi mislite?

Damjanović: Moje lično mišljenje je da postoje izvjesni pomaci u pravosuđu u smislu da se rješavaju brojni nagomilani zaostali predmeti mnogo brže nego što je to bilo do sada. Radi se o jednom trouglu institucija, policije, tužilaštva i pravosuđa u kojoj nijedna od tih institucija ne može sama da pokaže nazvisnost i ne može sama da funkcioniše ako nema podršku i ove ostale dvije institucije. Lično mislim da pravosuđe, iako je i dalje u problenmima nije možda prava adresa da se samo njemu serviraju tako loše ocjene. Naravno, zadnje što bih radio bilo bi da budem poslanik u Skupštini i nosilac zakonodavne vlasti, advokat, bilo koje druge vlasti, ali ocjenu gospođe Medenice zaista smatram kao ocjenu osobe koja je nadležna da u ima te institucije koja je potpuno nezavisna u Crnoj Gori i koja bi trebala da bude nezavisna u ime sudske vlasti odgovori na te ocjene. Ono što je još bolje od takvog možda malo žučnog odgovora jeste da gospođa Medenica prihvati ono što je objektivno u toj ocjeni gospodina Grosa i da svim silama svojim autoritetom utiče da se takve ocjene ne ponavaljaju i da se stanje u onoj grani vlasti kojom ona rukovodi poprave. Moja neka lična ocjena je da se stvari u pravosuđu, istina sporo, ali polako mijenjaju na bolje.

RSE: Sudski savjet je nedavno konstatovao ostavku sudije sa primorja, za koga je postojala dojava da je korumpiran. Međutim, za razliku od njegovog kolege u bjelopoljskom Višem sudu Arifa Spahića, koji je zbog istog djela pompezno uhapšen, on nije krivično odgovarao. O čemu se tu radi? Zanimljivo je da, iako se neprestano upire prstom u Budvu kao leglo korupcije, naročito u oblasti urbanizma, na primorju još nije bilo tako spektakularnih hapšenja kao na sjeveru. Da li su u pitanju dvostruki aršini ili nešto drugo?

Damjanović: Da, dobro ste primijetili. Imamo, na žalost, i teritorijalni aspekt takozvane borbe protiv kriminala, i njega je izgleda "mnogo više" na siromašnom sjeveru nego na bogatom jugu, uprkos tome što se na bogatom jugu u trouglu na potezu Bar Pogorica Budva gradi sto puta više nego na sjeveru, i što se realizuju projekti i investicije koje su stotinu puta jače nego investicije na sjeveru. Naravno i ono hapšenje u Bijelom Polju, opet ukazujem bez obzira šta će se utvrditi u postupku da li se radi o krivici i da li će krivica biti dokazana, jeste izvršeno na veoma spektakularan način i SNP smatra da je to bila određena vrsta predizborne poruke uoči izbora. Što se tiče dvostrukih aršina u slučaju sudstva treba dokazati svakome krivicu.

Svi dvostruki aršini ili eventualno nejednako postupanje za iste prekršioce ili za ista krivična djela na koja se sumnja, bilo to da se radi o sjeveru, jugu, da se radi o sudijama Višeg, Osnovnog, Vrhovnog suda stvorilo bi probleme u toj borbi i SNP očekuje da mač pravde reže jednako, bez obzira o kome se radi, a pogotovo kada su u pitanju najteža djela korupcije i organizovanog kriminala.
Posebno je to vrlo teško uraditi po pitanju korupcije koja je bolna u Crnoj Gori i nje ima, to se i ne krije više. Ima je i u zdravstvu i u obrazovanju i u pravosuđu, naravno, korupcija u pravosuđu je posebno opasna jer tangira stvari koje su od izuzetnog društvenog značaja po pitanju borbe protiv kriminala i eventualno nekih koncesija koje mogu eventualno kriminalci da dobiju od nosilaca sudske vlasti i jedna od ključnih politika koju ova država vodi u borbi protiv kriminala i korupcije jeste upravo suzbijanje korupcije u pravosuđu. Svi dvostruki aršini ili eventualno nejednako postupanje za iste prekršioce ili za ista krivična djela na koja se sumnja, bilo to da se radi o sjeveru, jugu, da se radi o sudijama Višeg, Osnovnog, Vrhovnog suda stvorilo bi probleme u toj borbi i SNP očekuje da mač pravde reže jednako, bez obzira o kome se radi, a pogotovo kada su u pitanju najteža djela korupcije i organizovanog kriminala.


RSE: Kriza traje već pola godine? Kako u tom kontekstu ocjenjujete postupke vlasti? Da li su, po Vašem mišljenju, mjere koje je Vlada do sada preduzela dovoljne?

Damjanović: Svjetska ekonomska kriza traje pola godine, a preduslove za ekonomsku krizu u Crnoj Gori se stvaraju već nekoliko godina i to što su se te dvije krize poklopile ne znači da Crna Gora samo pati od posljedica globalne krize. Naravno i odgovori su morali da budu pravovremeni i SNP je ukazivao da ekonomska svjetska kriza ne smije da bude alibi ovoj Vladi za sve ono loše, mada je bilo i dosta toga dobroga i nikada nijesmo krili, što je rađeno u prethodnom periodu, već upravo šansa da se Vlada odgovornim ponašanjem i dobrim socioekonomskim mjerama odnosi prema mjerama i posljedicama krize. Ono što do sada imamo od strane Vlade jeste da se pokušaj da se evidentna budžetska neusklađenost prihoda i rashoda pokuša da se nadoknadi kreditima koji bi bili uzeti od međunarodnih institucija i eventualno jakih komercijalnih kreditora i pokušaj da se ta budžetska, uslovno rečeno, rupa nadoknadi prihodima od nekih eventualnih privatizacija i resurska na primorju i dokapitalizacije. Po SNP-u tu se radi samo o parcijalnom djelovanju Vlade Crne Gore. Ono što je suštinski Vlada već tri, četiri mjeseca ne razmišlja da se pristupi u izmjenama u dijelu fiskalne politike. Da li je sada u ovom momentu kada je finansijska kriza pogodila Crnu Goru i pogodiće je sve više, primjereno da se ne razmišlja o ponovnom uvođenju progresivnog oporezivanja kako bi se oni koji imaju više više i žrtvovali i kako bi ti prihodi budžeta bili ravnomjerno raspodijeljeni. Proporcijalno oporezivanje ima smisla kada ekonomija radi normalno i kada svi segmenti od najsiromašnijeg srednjeg sloja do bogatih ostvaruju ravnomjerne prihode na način kako je to u drugim zemljama. Međutim, sada u slučaju krize kada jedan dio najbogatijih ljudi u Crnoj Gori tu krizu neće osjetiti poput onog siromašnog sloja mislim da je došlo vrijeme i za izmjenu fiskalne politike za pokušaj uvođenja oporezivanja na do sada neke stvari koje nijesu bile oporezivane od poreza na luksuz prije svega. Treba možda razmisliti i o većem obuhvatu poreskih platiša, sive ekonomije i dalje u Crnoj Gori, mjere koje su do sada isključivo nad potrebom, do sada neuspješne za novim kreditima iz inostranstva i eventualna očekivanja od nekih privatizacija a koje su i dalje u magli, jesu po SNP-u parcijalne, po meni takođe i očekujem da se pristupi i nekim suštinskim mjerama a ne samo novinskim koleracijama da je štednja u državnim preduzećima, pa štedimo deset, dvadeset posto od ugovorenih usluga i tako dalje. To je sve nedovoljno. Možda je vrijeme i da se preispita ukupna fiskalna politika u Crnoj Gori.

RSE: Da li će nova Vlada ipak morati da traži pomoć o MMF-a?

Mi znamo da su pred vratima MMF-a i Srbija i Bugarska i Hrvatska i mnoge druge zemlje jugoistične Evrope, pitanje je da li prostora ima za Crnu Goru, pitanje je želje ove Vlade da u tom aranžmanu bude, uslovno rečeno, kontrolisana u dijelu politike, javne potrošnje i politike javne administracije od MMF-a.
Damjanović:
Kada je gospodin Konrad na čelu delegacije MMF-a bio u Crnoj Gori, mislim da se radilo negdje o početku decembra, imao sam prilike kao predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet sa kolegama Zarijom Franovićem i Zarijom Pejovićem da se sastanem sa delegacijom i ja sam tada pitao da li je Vlada sa MMF-om razgovarala oko novog kreditnog aranžmana, dobio sam odgovor da o tome nije bilo ni pomena, nakon četiri mjeseca vidim da se šuška i u Vladi o tome. Moje pitanje bi bilo i pitanje SNP-a da li se možda zakašnjelo sa željom da se sklopi kreditni aranžman sa MMF-om. Mi znamo da su pred vratima MMF-a i Srbija i Bugarska i Hrvatska i mnoge druge zemlje jugoistične Evrope, pitanje je da li prostora ima za Crnu Goru, pitanje je želje ove Vlade da u tom aranžmanu bude, uslovno rečeno, kontrolisana u dijelu politike, javne potrošnje i politike javne administracije od MMF-a mogu da shvatim da Vlada to prije izbora nije htjela, sada ne vidim razloga da se ne uđe u taj aranžman i mislim da će se doći u situaciju da se mimo tog aranžmana isuviše polaže u nadu privatizacije, a ako se i te nade izjalove uz evidentno lošu turističku sezonu onda zaista očekujem da se Crna Gora ne činjenjem Vlade već najesen nađe u katastrofalnim ekonomskim problemima.

RSE: Više zemalja u regionu, među kojima je Slovenija, koja je članica Evropske unije i uređena država sa značano višim životnim standardom od crnogorskog, uvele su prodavnice za materijalno najugroženije, a pojedine države su u uvele i narodne kuhinje. U Crnoj Gori toga nema. Da li to znači da za tim ne postoji potreba, ili je to neka vrsta žmurenja pred stvarnošću i negiranje problema?

Damjanović: Naravno da u Crnoj Gori, kao mnogo manje ekonomski razvijenoj zemlji od Slovenije, postoji potreba i za tom vrstom pomoći i solidarnosti ove države se građanima. Kad je velika, ekonomski moćna Slovenija pošla putem tih mjera, otvaranja prodavnica sa jeftinom hranom i tako dalje, to bi vjerovatno bilo i poželjno u Crnoj Gori. Tim prije, Crna Gora je manje država od Slovenije, sa manjim brojem stanovnika i mislim da bi dobrim targetiranjem Vlada na veoma jednostavan način mogla da takve i slične mjere primijeni i u Crnoj Gori. Ta mimikrija da se putem nekih socijalnih naknada koje se daju po svim samo ne po socijalnim kriterijumima, sakrije realnost u Crnoj Gori ne može da zavara nikoga pa ni samu Vladu, a pogotovo ne one kojima je ta pomoć potrebna. Naravno, SNP očekuje da se konačno pristupi izradi socijalnog kartona, a na žalost čuli smo da je njegova izrada predviđena tek za 2012. godinu kako bismo zaista utvrdili socijalno stanje svake familije u Crnoj Gori, a nema nas mnogo i kako bi ova država konačno počela da se ponaša kao socijalno odgovorrna i da usmjeri pomoć tamo gdje je ona najpotrebnija. U Crnoj Gori takve pomoći zaista fali.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG