Dostupni linkovi

Kuehs: Sva djeca Jasenovca Diane Budisavljević


Wilhelm Kuehs: Sada je pravo vrijeme da o njoj pišemo i govorimo

"Dianina lista", knjiga austrijskog pisca Wilhelma Kuehsa koja se bavi najvećom operacijom spašavanja djece u Drugom svjetskom ratu, biće predstavljena na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (22-29. oktobra). Knjiga je ranije ove godine objavljena na njemačkom jeziku.

Kako sam autor kaže, knjiga je rezultat dugogodišnjeg istraživanja herojske akcije Diane Budisavljević - spašavanje djece iz koncentracionog logora Jasenovac i sa drugih lokacija u Hrvatskoj za vrijeme režima Ante Pavelića. Uz skoro pojavljivanje prevoda Kuehsove knjige razgovaramo sa autorom.

RSE: Kako ste saznali za Dianu Budisavljević?

Kuehs: Javio mi se izdavač iz Insbruka u Austriji i pitao me da li bih pisao knjigu o Diani Budisavljević. Izdavač je imao jednu svoju knjižaru u Dianinom rodnom mjestu (Diana je rođena u Insbruku kao Diana Obexter. Godine 1917. udala se za Julija Budisavljevića, zagrebačkog liječnika koji je u to vrijeme bio na praksi u Insbruku).

Čim sam saznao o kome se radi, bio sam fasciniran (Diana je tokom Drugog svjetskog rata vodila akciju spasavanja djece iz logora Jasenovac; u njenoj evidenciji bili su podaci o 12.000 djece, a ona lično je spasila najmanje 7.500 mališana).

[Fotogalerija]

RSE: Da li ste koristili hrvatske izvore kada ste istraživali akcije Diane Budisavljević?

Kuehs: Dnevnik Diane Budisavljević koristio sam i na hrvatskom i na njemačkom. Pored toga bilo je nekoliko tekstova u magazinima u hrvatskim i srpskim medijima.

RSE: Šta znamo o austrijskom dijelu biografije Diane Budisavljević?

Kuehs: Rođena je u Insbruku, njen otac je bio bogati trgovac, njena majka je bila Amerikanka i Diana je od ranog djetinjstva govorila njemački i engleski. Odrasla je u izobilju, njen hobi je bio lov. Voljela je da sluša Wagnera (Richard) i ništa je u njenoj mladosti nije pripremilo za borbu koju će kasnije voditi i spašavati djecu iz logora tokom rata u Hrvatskoj.

RSE: Vaša knjiga "Dianas Liste" je bestseler na njemačkom govornom području. Kakve su bile reakcije u Austriji na objavljivanje biografije Diane Budisavljević?

Kuehs: Kada je knjiga objavljena bilo je dosta reakcija u Austriji. Svi koji su pročitali knjigu odmah su rekli - mi o ovome nismo ništa znali. Kako je moguće da žena koja je spasila više od 7.000 života nije poznata u Austriji?

RSE: Kako Vi kao austrijski književnik objašnjavate činjenicu da je toliko dugo nakon Drugog svjetskog rata priča o Dijani Budisavljević bila nepoznata i u Austriji i u Jugoslaviji?

Kuehs: Tu je više razloga. Jedan od njih je Dianin odnos prema Komunističkoj partiji. Ona je sarađivala s komunistima dok je spašavala djecu, ali ona se nakon rata distancirala od njihovih akcija. Oni su uzeli njenu dokumentaciju u kojoj je svako dijete imalo svoj karton. I oni su je natjerali da šuti.

U Austriji nije bilo interesa da se objavljuje neka priča o spašavanju djece iz nacistickog logora, zato što je veliki broj fašista bio na vlasti ili su bili blizu vlasti. Sada je pravo vrijeme da o njoj pišemo i govorimo.

RSE: Da li ste sreli unuku Diane Budisavljević, Silviju Sabo koja je zaslužna za objavljivanje Dianinih Dnevnika?

Kuehs: Da, sreli smo se u Insbruku. Ona mi je ustupila njemačku verziju Dianinih Dnevnika. Ona nije zadovoljna mojim opisom ustaškog režima i opisom okrutnih zločina koji su se događali u to doba. Ali ovu priču je teško ispričati bez svih tih elemenata.

Ja sam htio da pokažem širu sliku da bi se vidjela cijela akcija Diane Budisavljević. Ona je radila s komunistima, s fašistima, s katoličkim poglavarima, išla je svima koji su joj mogli pomoći da spasi djecu. Ona nije bila sama. Bila je tu cijela mreža onih koji su joj pomagali.

RSE: Da li su u Vašoj knjizi uključeni njeni Dnevnici?

Kuehs: Da, neke inserte sam naveo u mojoj knjizi. Dnevnici su mi više poslužili kao osnova za intervjue i za pronalaženje osoba koje su sudjelovale u ovoj operaciji. Morao sam dati mnogo objašnjenja kako bi čitalac u Austriji ili Njemačkoj shvatio istorijski kontekst događaja koje Diana opisuje u svojim dnevnicima. U Austriji malo ko zna ko su bile ustaše.

RSE: Da li se u Austriji čuva uspomena na Dianu Budisavljević?

Kuehs: Postoji park s njenim imenom u Beču. U Insbruku je jedno obdanište trebalo dobiti njeno ime, ali to se nije ostvarilo.

RSE: Zanimljivo je kako su ideološki sasvim različite grupe imale svoje razloge da prećutkuju Dianinu ulogu u spašavanju djece. Šta je za Vas bio najdramatičniji momenat u njenoj biografiji?

Kuehs: Za mene je najdramatičniji momenat kada Diana odlazi u koncentracioni logor Jasenovac i sastaje se sa Maksom Luburićem. U tom momentu ona zna da u svakom trenutku može umrijeti. On je jednostavno mogao ustrijeliti svakog časa. Ona mu ipak kaže: "Ja neću odavde otići bez te djece! Vi možete uraditi što god hoćete!". To je momenat nevjerovatne hrabrosti. Ona stavlja svoj život na kocku da bi spasila djecu.

"Dianina lista" biće predstavljena na sajmu u Beogradu
"Dianina lista" biće predstavljena na sajmu u Beogradu

RSE: Šta je bio najveći problem u istraživanju života Diane Budisavljević?

Kuehs: Najveći problem je to što Dianini Dnevnici, na njemačkom ili na hrvatskom, nisu kompletni. Morao sam mnogo toga istražiti da dopunim te praznine i da kompletiram priču. To je bio posao koji je trajao dvije godine.

RSE: U odnosu na broj djece koju je spasila Diana, spominju se različite brojke – 7.500, ali i više od 12.000. Koliko sam uspjela sazati, Diana je imala podatke za 12.500 djece, ali ona lično je spasila oko 7.500 djece. Da li Vi imate druge podatke?

Kuehs: To je teško pitanje. U njenom registru koji joj je bio oduzet na kraju rata, bilo je skoro 12.000 imena djece. Nisu sva djeca bila iz Jasenovca, neki su bili iz Siska ili iz tranzicionih centara. Vjerujem da je 7.500 tačan broj djece koju je ona direktno spasila od logora smrti.

  • 16x9 Image

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG