Dostupni linkovi

Ministar odbrane Crne Gore: Članstvo u NATO nije protiv Rusije


Članstvo Crne Gore u NATO paktu apsolutno nije usmjereno protiv Rusije, niti protiv bilo kog ruskog građanina: Predrag Bošković

Donošenje odluke u Skupštini Crne Gore o pristupanju NATO savezu aktuelizuje više pitanja na spoljnom planu od odnosa sa zvaničnom Moskvom koja se tome žestoko protivila, do odnosa sa susjedima čije su političke elite i građani dominantno protiv NATO-a. Na unutrašnjem planu najčešće se postavlja pitanje da li će crnogorski budžet moći da isprati sve predstojeće obaveze države prema Alijansi te da li bi u budućnosti neka nova vlast mogla da povuče ovu odluku. To su i neka od pitanja na koja za Radio Slobodna Evropa odgovara ministar vojni Predrag Bošković.

RSE: Nakon što je i Skupština Crne Gore donijela odluku o pristupanju NATO savezu, kada se može očekivati konačna i formalna odluka vrha alijanse, kojom će se NATO proširiti na 29. članicu?

Bošković: Formalno je potrebno da svih 28 članica završe kompletnu proceduru. Ostala je Španija koja bi, prema našim informacijama, to trebalo da završi u prvoj dekadi maja. Nakon toga da se svi ratifikovani protokoli deponuju u Vašington, koji je depozitar svih tih protikola, i na kraju dolazi naš. Kada usvojeni Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora bude u Vašingtonu, taj dan se smatra i zavničnim pristupanjem Crne Gore NATO paktu. Mi računamo da to do kraja maja, eventualno u prvoj nedjelji juna, bude završeno.

RSE: Koliko je Vojska Crne Gore spremna da odgovori novim obavezama u okviru NATO saveza i koje su to ključne obaveze i izazovi pred sistemom odbrane i Ministarstvom?

Američki senator Džon Mekejn sa oficirima Vojske Crne Gore koji su učestvovali u misiji u Avganistanu
Američki senator Džon Mekejn sa oficirima Vojske Crne Gore koji su učestvovali u misiji u Avganistanu


Bošković: Vojska Crne Gore je svakako spremna, jer mi ni ovu pozivnicu ne bi dobili da vojska Crne Gore i kompletan bezbjednosni sektor nije izvršio značajne reforme u svom biću. Te reforme traju od 2006 godine. I ne samo kada je bezbjednosni sektor u pitanju, već i kad je u pitanju vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Sve su to aktivnosti na kojima smo predano radili i zaslužili ovaj poziv. Što se same Vojske tiče, ona prati veličinu jedne države. Naravno, u poređenju sa nekim vojskama, naša je minimalna. Ali mi u NATO savezu imamo i vojske koje su manje, ili čak imamo države koje nemaju svoje oružane snage. Siguran sam da će Vojska dati nemjerljiv doprinos u odnosu na kapacitete, kao što je do sada davala kroz učešće u raznim misijama, iako nismo bili punopravna članica; doprinos kada je u pitanju NATO i kada su u pitanju Evropska unija i Ujedinjene nacije.

RSE: Takođe jedno od otvorenih pitanja je i da li će crnogorski budžet moći da isprati sve predstojeće obaveze države prema Alijansi?

Bošković: Upravo kontrateza tome jeste da će nas članstvo u NATO mnogo manje koštati nego da sami razvijamo oružane snage. Bitno je da je budžet ove godine značajno povećan, da ćemo mi ispoštovati ono što je doneseno na Samitu u Velsu, dva odsto BDP se izdvaja za oružane snage. Ali najvažnije je da članarina od 450.000 eura godišnje koja se uplaćuje u NATO budžet, košta svakog građanina 72 centa. Benefit koji se dobijaju za jedan takav iznos je zaista ogroman.

RSE: Jedan dio političkih snaga u Crnoj Gori je iskazao nezadovoljstvo zbog priključenja Crne Gore alijansi. Između, ostalog najavljuju da ta odluka može biti povučena kada se stvori nova parlamentarna većina koju će činiti upravo protivnici NATO saveza. Koliko je to po vama realno?

Bošković: Mislim da je vrlo malo realno. Oni su najavljivali da će revidirati referendum (o nezavisnosti) nakon preuzimanja vlasti u Crnoj Gori. Ipak da bi preuzeli vlast nije dovoljna ulica. Potrebno je ubijediti narod da je, ono što oni zagovaraju i predstavljaju, dobro za građane Crne Gore. Građani Crne Gore prepoznaju u kontinuitetu da princip podjela, princip insistiranja na 27. izbornoj jedinici Srbije, nije imao prolaz u Crnoj Gori i siguran sam da i u narednom periodu neće imati ni zavrijediti većinu u Crnoj Gori i po tom pitanju smo potpuno mirni.

RSE: Sa aspekta spoljne politike, put Crne Gore prema NATO savezu je pratilo permanentno nezadovoljstvo zvanične Moskve? U međuvremenu su bilateralni odnosi pali na niži nivo. Na koji će način formalno članstvo Crne Gore u NATO uticati na odnose Crne Gore i Rusije?

Bošković: Moram prije svega istaći da članstvo Crne Gore u NATO paktu apsolutno nije usmjereno protiv Rusije, niti protiv bilo kog ruskog građanina. Ono je prije svega okrenuto osnovnim interesima crnogorskog društva, a to je da Crna Gora obezbijedi dugoročnu stabilnost i bezbjednost. A kada je u pitanju region, da pokrenemo čitav region da kroz ove integracije bude stabilan i bezbjedan. Ono što se dešava upravo u našem okruženju, ovih dana u Makedoniji, kao što su tenzije u BiH itd. nam govore da smo u pravu i da samim tim ovo članstvo svi treba da doživljavaju kao promociju mira i stabilnosti na veoma turbulentnom regionu Zapadnog Balkana.

RSE: Kako će članstvo Crne Gore u NATO uticati na odnose sa onim zemljama regiona, čije se političke elite i građani dominantno protive članstvu u NATO?

Bošković: Mi sa Srbijom imamo zaista veoma dobre odnose. Mislim da od nezavisnosti, ali i mnogo ranije, nismo imali bolje odnose nego što je to sad. Izjave koje dolaze iz zvanične Srbije su zaista takve. Imali smo izjavu srpskog ministra odbrane, mog kolege gospodina Đorđevića koji kaže da Srbija želi da ostane neutralna, ali da je stvar Crne Gore spoljnopolitičko opredjeljenje. Mislim da to nije iznenađenje ni za kog, pa ni za Moskvu ni za Beograd, niti za bilo koju državu bilo regiona i dalje. Jer smo mi 2006. godine, donoseći Deklaraciju o nezavisnosti upisali da imamo dva spoljnopolitička prioriteta. Jedan je članstvo u Evropskoj uniji, a drugi je članstvo u NATO. Prvi cilj smo ispunili i nadamo se da ćemo u bliskoj budućnosti i ovaj drugi.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG