Dostupni linkovi

Poslanik Švedske u Evropskom parlamentu, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Jasenko Selimović poručuje bh. zvaničnicima da moraju iskoristiti priliku koju su dobili za proces integrisanja, odnosno za približavanje Evropskoj uniji. Doći će vrijeme kada „evropska vrata“ neće biti širom otvorena i tu istorijsku šansu ne treba propustiti, kaže Selimović

RSE: Kako ocjenjujete odnos zvaničnog Brisela prema BiH ali i bh. zvaničnika prema datoj prilici za približavanje EU?

Selimović: Što se tiče Brisela postoji velika volja da se zemlje Balkana - među njima je BiH, približe EU, da se završi proces integrisanja. Balkanske zemlje su na različitim stupnjevima pridruženja, nisu isto odmakle u tom procesu, ali EU želi da se ubrza njihovo približavanje. S druge strane vidim da se proces u BiH odvija sporo i želio bih da upozorim sve odgovorne u toj državi da ne propuste priliku. Doći će vrijeme kada vrata EU za BiH neće biti tako otvorena, kad se neće puno čekati i željeti da ova zemlja ispuni svoje obaveze za prijem. Ovo se ne smije propustiti i treba učiniti sve što je moguće da BiH dođe bliže EU ili da završi proces pridruživanja.

RSE: Vidite li sporost u provođenju predviđenih reformi u procesu pridruživanja?

Selimović: Vidim tu sporost u provođenju reformi, očito je da one nemaju tempo koji bi Brisel želio. Izdvojiću jedan primjer. Prosto je nevjerovatno da još uvijek ne funkcionira Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (zajedničko tijelo Evropkskog parlamenta i parlamentarne skupštine BiH). To je strašno...Mi kao Evropski Parlament nemamo zvaničnog partnera iz BiH s kojim bi razgovarali. Odbor je zvanično uspostavljen prije dvije godine, ali još uvijek ne funkcionira.

Od novembra 2015. kada je uspostavljen, do danas, nije usvojen Poslovnik o radu i to je jako teško objasniti mojim kolegama u Evropskom parlamentu. Kako objasniti da je BiH jedina zemlja u procesu pridruživanja u kojoj to tijelo nije počelo raditi, nakon što je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

RSE: Pojavio se poblem načina glasanja odnosno odlučivanja u odboru kojeg čine poslanici Evropskog parlamenta i Parlamenta BiH. Želi se prenijeti tzv. entitetsko, odnosno etničko glasanje iz bh. skupštine u ovo zajedničko tijelo. Kako Vi vidite taj, vještački nametnut problem?

Selimović: Očito ne funkcioniše država, koja je zakočena etničkim, nacionalnim i drugim preprekama. Vidim taj pokušaj da se entitetski način glasanja prenese u Brisel, što se neće nikad dozvoliti, zato što Brisel neće da bude neefikasan. Bosna i Hercegovina se mora prilagoditi pravilima koja postoje u Evropi, ako želi u evropsku zajednicu naroda. A, ne obratno.

Pravila entitetskog principa odlučivanja Brisel neće nikada prihvatiti. Jedino što može je da kaže: "Dobro, onda nećemo da vas priključujemo, nećemo da širimo Uniju vašim prijemom". Jer, Evropska unija puno više treba Bosni i Hercegovini, nego što Briselu treba Bosna i Hercegovina. To moramo da shvatimo. Ne smiju se postojeće šanse propuštati.

Zastava Evropske unije, Sarajevo
Zastava Evropske unije, Sarajevo

Želim podsjetiti da postoje zemlje u Evropi i izvan Evrope koje su do sada mogle da se razviju, mogle su da budu bogate zemlje. One su skoro sve šanse za to propustile jer su bile zakočene nekim svojim unutrašnjim konfliktima, nisu mogle da se dogovore i time su propustile vozove koji su išli prema nekom boljem životu. Ja bih ovom uporedbom sa tim zemljama najsnažnije upozorio sve odgovorne u Bosni i Hercegovini da ne dozvole istu sudbinu za svoju zemlju.

Njoj se ukazala prilika, dobila je šansu, vrata su joj otvorena da se integriše, kao i cijeli Balkan. Zemlje koje rade na ispunjavanju uslova, biće primljene, ja sam sto posto siguran. A one koje ne rade i ne sprovode reforme, neće doći nigdje. Ne smije se ta šansa propustiti. Ne smije se dozvoliti da ljudi budu siromašni, da nemaju stupanj razvoja koji zaslužuju, da nemaju pravnu državu – zato što se lideri ne mogu dogovoriti oko reformi koje se od njih traže. To stvarno nije kako treba.

RSE: Kako vidite probleme koji su se javili oko odgovora na Upitnik Evropske komisije, prije svega na kašnjenje u odnosu na date rokove?

Selimović: Koliko ja shvatam, pitanje Upitnika nije pitanje nacionalnih ili etničkih svađa nego kapaciteta BiH kao države da odgovori na nešto što je opširno. U Briselu se znalo da će to biti težak zadatak a sada se ipak moraju uvjeriti da BiH to može uraditi. Mislim da je potrebna pomoć Brisela da se izgrade kapaciteti koji su neophodni BiH. Borio sam se da se ta pomoć poveća i mislim da će se to ostvariti. Ali, očekuje se da jedna država koja pretenduje da bude članica EU, dokaže da može odgovoriti na postavljene uslove.

Što se tiče parlamentarnog odbora, o kojem sam ranije govorio, to je čisto pitanje nesposobnosti i nespremnosti da se postigne dogovor. A ta nesposobnost škodi samo BiH a nikako Briselu. I to se mora što prije riješiti.

RSE: Ima li BiH alternativu članstvu u EU?

Selimović: Apsolutno nema. Inače, može se i ovoj državi desiti isto što i zemljama oko Kaspijskog mora. Svi pričaju kako su te zemlje mogle biti bogate, razvijene, sjajne. Ali nisu. BiH može biti važna članica EU, može biti most između Balkana i Rusije na jednoj i islamskih zemalja na drugoj strani. BiH ima poziciju koja joj može dati veoma važnu ulogu. I to se ne bi smjelo proćerdati. Inače, moglo bi doći vrijeme da se u BiH govori „Eh, gdje smo mogli biti!“. I ne treba to dozvoliti.

Vrata EU nikada nisu bila tako širom otvorena kao sada. Ali se mora raditi. A ne radi se ni dovoljno, ni brzo. Svi u Briselu znaju da je BiH komplikovana zemlja, ali se očekuje da i takva komplikovana zemlja može riješiti svoje probleme. Od bh. zvaničnika se traži da se dogovore. Ima i drugih zemalja koje su komplikovane i etnički raznovrsne ali pokazuju da se preuzete obaveze mogu ostavriti.

Očito, odgovorni u BiH ne rade dovoljno kako bi se proces približavanja ubrzao i neophodne reforme ostvarile.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG