Dostupni linkovi

Halilović: Vlast u BiH je dijasporu pustila niz vodu


Građani BiH se masovno asimiliraju u strana društva: Haris Halilović

Prema zvaničnim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u inostranstvu živi preko milion i šesto hiljada građana porijeklom iz BiH. Zajedno s potomcima, odnosno drugom i trećom generacijom, ovaj broj dostiže dva miliona ljudi. Međutim, asimilacija je uzela maha, mladi rođeni širom svijeta gube vezu sa Bosnom i Hercegovinom, a država ne čini gotovo ništa da se u dijaspori sačuva maternji jezik i kultura domovine. O tome govori Haris Halilović, inicijator projekta očuvanja jezika i identiteta bh. građana u Saveznoj republici Njemačkoj i potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.

RSE: BiH ima tri i po miliona stanovnika, a izvan granica živi dva miliona ljudi. Kakve su šanse da se matica i njena dijaspora jednom „susretnu“, odnosno kakav je odnos bh. države prema dijaspori kao izuzetnom potencijalu u svakom smislu?

Halilović: Taj odnos je svakako daleko od zadovoljavajućeg. Moglo bi se kraće i jednostavnije reći: maćehinski. Ljudi koji žive širom svijeta, pušteni su niz vodu. Država Bosna i Hercegovina zaista iz nerazumljivih razloga, premalo brige i pažnje posvećuje za dva miliona svojih građana koji su, kako neki ljudi vole reći, još uvijek netaknuto blago Bosne i Hercegovine, zapravo zlatni rudnik koji bi mogao puno toga učiniti za Bosnu i Hercegovinu.

BiH je, ako ne prva, onda među prvim zemljama u Evropi po broju onih koji su zemlju napustili (na fotografiji ulice Banjaluke)
BiH je, ako ne prva, onda među prvim zemljama u Evropi po broju onih koji su zemlju napustili (na fotografiji ulice Banjaluke)


RSE: Ne treba zanemariti činjenicu da bh. građani koji žive vani, šalju u zemlju godišnje više od tri miljarde KM ili više od milijardu eura, putem novčanih doznaka, a procjenjuje se da isto toliko novca dođe neformalnim putevima. Da li to govori, pored ostalog, o njihovoj dobroj integraciji?

Halilović: Nama prija to da kažu da smo mi, da je dijaspora Bosne i Hercegovine, još uvijek najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu. Mislim da su Bosanci i Hercegovici, koji žive širom svijeta, dobro integrisani u strana društva, posebno mlađe generacije koje su tamo završile školovanje, koji danas rade od mjesta kasira u običnim prodavnicama, velikim tržnim centrima, ali i do rukovodioca, šefova velikih svjetskih kompanija, integrisani dobro čak i u politički sistem stranih zemalja, tako da imamo mlade ljude porijeklom uz Bosne i Hercegovine koji su i ministri u nekim od zemalja Evropske unije. Naravno, imamo mlade ljude koji rade kao inženjeri, menadžeri u velikim firmama, primjera radi, u Njemačkoj Mercedes, Boš i razne druge kompanije.

RSE: Odavde su u izbjeglištvo otišli mladi ljudi, otišla su djeca, koja danas imaju svoju djecu. Kako sačuvati njihov odnos prema matici zemlji?

Halilović: Radeći dugo godina u SR Njemačkoj, došli smo zaista do jednog frapantnog podatka, više činjenice, da ćemo se mi iz Bosne i Hercegovine pogubiti po tuđem svijetu. Neke činjenice i podaci govore da se u više od 60 procenata naših familija tamo gdje žive više ne priča bosanski, srpski niti hrvatski jezik, nego da je jezik komunikacije njemački, engleski, švedski i razni drugi jezici.

Radeći kao generalni konzul Bosne i Hercegovine u Štutgartu, 2008. godine u SR Njemačkoj je bilo šest dopunskih škola Bosne i Hercegovine. Sa jednom grupom aktivista BiH, intenzivirao sam projekat očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH kroz dopunske škole Bosne i Hercegovine i kulturne djelatnosti i uspjeli smo sačuvati tih šest dopunskih škola Bosne i Hercegovine, ali i napraviti novih 31, tako da danas samo u SR Njemačkoj imamo 47 dopunskih škola BiH, dakle, 47 mjesta u kojima djeca građana iz BiH imaju priliku da jednom sedmično pohađaju nastavu na maternjem jeziku. Nastava se odvija po planu, programu i udžbeniku Ministarstva civilnih poslova BiH. Osim udžbenika, pomoć države je u ovom području potpuno izostala, dok Hrvatska i Srbija izdvajaju velika novčana sredstva za dopunske škole i očuvanje identiteta svojih građana.

Magazin "Plima" za bh. dijasporu
Magazin "Plima" za bh. dijasporu


Što se tiče projekta dopunskih škola BiH i kulturne djelatnosti koji smo pokrenuli, veoma sam zadovoljan jer je to trenutno najveći projekat u cijeloj bh. dijaspori. Samo u SR Njemačkoj okuplja oko 6.000 naših građana – učenike, djecu, njihove roditelje, nastavnike, razne kulturne radnike. Imamo lobistički logistički centar od više od 400 ljudi, među kojima su fakultetski obrazovani, uglavnom mladih ljudi, djeca školskog uzrasta.

RSE: Gube li se veze s domovinom, posebno među mladima?

Halilović: Nažalost, obraća se malo pažnje i asimilacija jednostavno „uzima“ naše ljude. Odvija se jedna zaista tragična situacija kada su u pitanju građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Oni se masovno asimiliraju u strana društva. Mi više ne možemo pričati o strahu od asimilacije. Asimilacija u strana društva građana BiH posljednjih dvadeset i nešto godina uveliko je u toku, posebno mladih i djece. Bojim se da će to u nekom skorijem vremenu zaista imati negativne posljedice za Bosnu i Hercegovinu, jer po meni i ljudima koji su aktivisti u dopunskim školama, očuvanje materinjeg jezika i identiteta građana Bosne i Hercegovine, ma kako se oni zvali i kojim konfesijama pripadali, posljednji je bedem protiv te asimilacije.

RSE: Ljudi su masovno otišli ili tražili spas za sebe i porodice tokom ratnih godina. Ali i sada, takođe odlaze.

Halilović: Svakodnevno srećem mlade, obrazovane ljude koji su došli u potrazi za boljom budućnosti i nalaženjem posla u SR Njemačkoj i mogu Vam reći da budem tužan u tim susretima, jer i tako obrazovani, za početak traže poslove daleko od njihovog obrazovnog nivoa. Zapravo, većina njih je prinuđena raditi neke pomoćne poslove dok se vremenom ne snađu. Nevjerovatno je to da oni koji vladaju dešavanjima u Bosni i Hercegovini, šute na činjenicu da mladi ljudi odlaze, jer je poznato da su ljudi najveće bogatstvo svake zemlje. Zar treba puno razmišljati da bi se došlo do zaključka zbog čega je SR Njemačkoj, primjera radi, stalo do mladih, obrazovanih ljudi, zbog čega toliko puno ulažu u mlade ljude?

RSE: Vijeće ministara BiH je tek nedavno usvojilo dokument „Politika o saradnji s iseljeništvom“. A proteklo je mnogo godina od odlaska u izbjeglištvo bh. građana....

Halilović: Da, usvaja se nakon 20 i više godina od masovnog odlaska u izbjeglištvo. Kasno dolazi ovaj dokument, ali i to je bolje nego da država nema nikakav pravno uređen odnos sa dijasporom. Međutim, još uvijek nema odgovora na naše najznačajnije zahtjeve, da se formira Ministarstvo za dijasporu ili da se izmijeni Izborni zakon. Ipak, ja se nadam da će taj odnos između BiH i njene dijaspore biti podignut na viši nivo. Jer BiH je, ako ne prva, onda među prvim zemljama u Evropi po broju onih koji su zemlju napustili.

* Stopa emigracije iz BiH u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji je 44,5 što BiH svrstava među zemlje s najvećim brojem iseljenika. Najviše ih živi u Hrvatskoj, zatim u Srbiji, SR Njemačkoj, Austriji, SAD, Sloveniji....

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG