Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bh. svakodnevica kao epska fantastika


"Izgubljeni svijet Bosane" govori o jednoj epskoj fantastici, koja na satiričan način, prikazuje svijet u kojem živimo: Mile Mićić

Mile Mićić je diplomirani arhitekta, koji je rođen i živi u Mrkonjić Gradu, ali je veliki dio svoga života proveo u Banjaluci. Ovaj mladi kreativac bavi se 3D modeliranjem i digitalnom ilustracijom. Sve je počelo kada je sam sebi, prije nekoliko godina, postavio crtački izazov u kojem je 365 dana, svaki dan, radio po jedan crtež, koji je objavljivao na svojoj Fejsbuk stranici „Čupkavi problemi“.

Trenutno radi na novom projektu, digitalnom stripu o „Izgubljenom svijetu Bosane“ u kojem se, iz ugla epske fantastike, na satiričan način, osvrće na život i dešavanja u Bosni i Hercegovini.

RSE: O čemu govori „Izgubljeni svijet Bosane“?

Mićić: "Izgubljeni svijet Bosane" govori o jednoj epskoj fantastici, koja na satiričan način, prikazuje svijet u kojem živimo, konkretno, život u Bosni i Hercegovini. To bi trebao da bude komičan osvrt na sva dešavanja iz današnjice.

Korijeni toga svijeta su iz srednjovjekovne Bosne, pa onda Bosne iz XVIII vijeka i današnja dešavanja. Suština je da vlada Visoki vođa, koji drži pod svojom vlasti tri kralja u mjestu gdje vladaju tri božanstva među tri naroda sa tri različite boje. U Bosni se nalazi živalj, koji je nekada bio jedan narod, ali se, zbog određenih okolnosti podijelio na tri dijela, tri boje i tri Boga. Kraljevi su tu pro forme radi. Oni odgovaraju visokom vođi, koji je samo marioneta, nečega mnogo višeg.

Pokušavam, koliko je to moguće, da izostavim politiku, mada, sav svijet u kojem živimo je poprilično politički orjentisan, ali, koliko je to moguće, pokušavam se kloniti politike i političkih dešavanja. Volio bih da to sve zaokružim na neki zanimljiv način, prije svega komičan, gdje bi ljudi mogli da prepoznaju ta dešavanja, ali da to ne budu direktno spojeno sa konkretnim političkim likom ili konkretnim političkim dešavanjima.

Detalj iz stripa
Detalj iz stripa

Osnovna postavka svijeta, su slične stvari, sa određenim odstupanjima. To je ujedno i svijet mašte. Postavka je uglavnom srednjovjekovna ili malo kasniji period, ali pored vas može da proleti neko auto. Strip neće biti u potpunoj mjeri logičan, jer će se dešavati čudne stvari, kao životinje koje pričaju. Postojati će i televizija, koja se neće zvati tako. Televizija sama po sebi širi jako mnogo propagande i poruka, zbog kojih se, po mom mišljenju, narod ponaša na način na koji se ponaša. Da nema televizije, sve bi bilo OK. Ovako, pogledaš televiziju i misliš da će sutra pući rat. U Bosanu ću pokušati da ubacim samu ulogu televizije, zbog koje se narod Bosane osjeća nešto slično kao mi danas.

RSE: Odakle crpite inspiraciju za likove?

Mićić: Dovoljno je da se osvrnete oko sebe i naći ćete toliko konačnih ljudi, situacija, stvari i dešavanja. Tu su neki ljudi koje poznajem lično, moje komšije, pa i neke slavne ličnosti koje su popularne u našoj zemlji. Ima i potpuno izmišljenih likova.

Bosana bi trebala da funkcioniše kao priča koja neće imati konkretno jednog lika, već će, čitalac ili korisnik, da prati priče određenih likova i da prati njihove živote. Jedan od bitnih likova je klinac koji dolazi sa druge planete i upada u taj svijet koji je u rasulu i haosu. Ne razumije šta se dešava oko njega. Čitaoci će prvenstveno da prate njegovu priču, pa onda priču ostalih, koji tu treba da se nađu.

RSE: Kakve poruke želite da pošaljete svojim stripom?

Mićić: Priča prati likove koji bi na kraju trebali da otjeraju mržnju, da se pokuša dokazati besmislenost mržnje koja nam je data na ovim prostorima. Naivno mislim da potičemo od jednog naroda. Podijelili smo se zbog likova koji imaju potrebu da se obogate i da svoju ideologiju provukao kroz naš narod. Nastalo je to što je nastalo 90-ih, pa na ovamo. I dan danas nikako ne prestaje. Stripom pokušavam bar malo da umanjim te tenzije i da dokažem da možda može drugačije, u inat dijagnozama.

U redu je da predstavnici i jednog i drugog i trećeg naroda veličaju svoje nacionalne stvari, ali ako nemate ljudi, koji će tu da ostanu, nećete imati ni državu, ni jezik, ni narod. Veliki broj mojih prijatelja, poznanika, sa kojim sam išao na fakultet, su jako talentovani i mogu da pruže mnogo toga, ali odlučuju da odu odavde. Ne znam u kojem pravcu idemo. Jedino mogu da se nadam nečemu boljem.

RSE: Većina nas je navikla na stripove u tradicionalnoj formi. Možete li nam pojasniti po čemu se razlikuje digitalni strip i kako on nastaje?

Mićić: Postoje dva vida prikazivanja. Jedan od njih je WEB strip, gdje pratite stranicu po stranicu, kako je autor objavljuje. Dostupan je besplatno, online. Dok pratite stranicu po stranicu, možete da uđete u kontakt sa likovima i sa autorom, da razmijenite svoje mišljenje o tome.

Drugi je kada se strip uradi i plasira se poput aplikacije. Taj strip može da se 'skine' putem tableta ili putem mobitela. U tom stripu imate potpuno drugačije doživljaje jer to je ujedno i animacija, gdje se svaka kockica može pomjerati. Kako pomjerate tablet, ili vaš telefon, svaka sličica se pomjera. Možete da zumirate sličicu, možete da se vratite.

Ulazimo u digitalno doba i mnogo stvari, koje je poznato svijetu, nama je strano. Možda treba da unesemo malo novine i kod nas.

RSE: Da li je "Izgubljeni svijet Bosane" priča koja će imati svoj kraj i kakav će on biti?

Priča prati likove koji bi na kraju trebali da otjeraju mržnju
Priča prati likove koji bi na kraju trebali da otjeraju mržnju

Mićić: Bar prva saga "Izgubljenog svijeta Bosane" bi trebala da ima kraj. Zamislio sam da se završava sa znakom pitanja, da se korisnik upita da li, kako i u kom pravcu ova naša priča teče. Svijet Bosane, nakon završene prve sage, ima veliki potencijal za mnogo drugih priča i avantura.

Još uvijek radim na tome. Radim još uvijek na digitalnom stripu. I aplikacija i sam WEB zahtjevaju dodatne stvari. Aplikacija zahtjeva rad programera, a WEB stranica zahtjeva WEB dizajnera. Tu sam u par navrata imao negativnih iskustava. Za sada radim obični strip, koji bi možda mogao da izađe u štampanom izdanju.

Postoji još jedna priča, koja je sada u toku. Ako sve krene kako treba, mogla bi da zablista na neki potpuno drugačiji način.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Prije uključenja u tim Radija Slobodna Evropa radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG