Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Paočić: Nije vrijeme za copy-paste generaciju


"Pisanje projekata je posao budućnosti", ističe Almir Paočić.

Jedan od osnivača Centra za obrazovanje i edukaciju (CEO) iz Tuzle, Almir Paočić, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori o tome kako sačiniti poslovni projekat i osnovati malo ili srednje preduzeće, kako poštovati tržišne kriterije, donijeti odluku čime se baviti i, na kraju, opstati na domaćem ili stranom tržištu.

Kad bi se više pažnje davalo "malom biznisu" manje ljudi, pretežno mladih, bi napuštalo Bosnu i Hercegovinu, ocjenjuje Paočić.

RSE: Zbog čega je u sadašnjem vremenu potrebno savladati vještinu pisanja projekta i uspješno ga voditi do krajnje tačke (njegovog ostvarivanja)?

Paočić: Pisanje projekata je posao budućnosti. Ono što trebaju da znaju svi mladi građani Bosne i Hercegovine, ali i generalno populacija u BiH, jeste da će se u nekom narednom periodu veliki dio poslova obavljati putem projekta.

Bosni i Hercegovini, kao državi, dostupni su mnogi fondovi. Ono što treba posebno da se naglasi jeste da će ti fondovi, približavanjem Evropskoj uniji, postajati sve izdašniji.

Osnova pisanja projektnih prijedloga je nešto što bi, prema mom mišljenju, trebalo uvesti u redovni obrazovni program, jer na taj način omogućavamo da se neke stvari u Bosni i Hercegovini riješe na pozitivni način, da se nađu finansijska sredstva.

Međutim, veliki broj aplikanata često nema uspjeha na tim projektima upravo zbog toga što ne poštuju određena pravila koja donator postavlja. Trebamo da znamo da donator ne ispunjava želje nego rješava probleme.

U tom kontekstu, kada nekim projektom želimo da apliciramo prema nekom donatoru, moramo da riješimo problem onako kako ga vidi taj donator. Tu se javljaju određene nedoumice kod aplikanata, jer oni imaju svoje želje, svoje potrebe dok donator ima svoje prioritete. I zbog tih stvari, projekti iz Bosne i Hercegovine imaju malu prolaznost kod evropskih fondova.

Još jednom da naglasim: pisanje projektnih prijedloga je posao budućnosti i ja bih zaista usmjerio sve mlade ljude da što više uče o toj oblasti.

RSE: Vi ste jedan od osnivača centra CEO iz Tuzle. Koliko iz iskustva rada u ovom centru možete reći, da li su mladi spremni da svoju poslovnu ideju pretvore u realnost?

Paočić: Ne volim da generalizujem stvari, ali se zaista u malom postotku mladi odlučuju na pokretanje vlastitog poslovnog poduhvata, iz raznih razloga. Prema jednom od naših istraživanja zaključili smo da je mala zainteresovanost mladih zbog određenih priča kojima ih bombarduju sa svih strana, od porodice, obrazovnog sistema, medija i tako dalje.

Mladi koji žele da osnuju vlastiti poslovni poduhvat prije svega moraju da imaju svoj cilj, svoju viziju, da dobro istraže tržište, da sagledaju sve mogućnosti kako oni vlastitim doprinosom mogu da razviju taj biznis.

I, ono što je najbitnije, bez obzira da li oni razvijali vlastiti poslovni poduhvat ili radili za nekog poslodavca, treba da znaju da se svakim danom, svakim satom moraju usavršavati i u svojoj oblasti, djelatnosti kojom će se baviti.

Upravo zbog tih stvari, možda zbog našeg mentaliteta ili nečeg drugog, mladi više žele da rade za poznatog poslodavca nego da razvijaju vlastiti poslovni poduhvat. Razvijanje vlastitog poslovnog poduhvata je mukotrpan proces, ali, vi znate za koga radite, šta radite i to je jedini posao gdje možete biti nagrađeni u pravom omjeru u odnosu na ono koliko vi uložite.

Mladi koji žele da osnuju vlastiti poslovni poduhvat prije svega moraju da imaju svoj cilj, kaže Paočić
Mladi koji žele da osnuju vlastiti poslovni poduhvat prije svega moraju da imaju svoj cilj, kaže Paočić

RSE: Obično bh. građani, ne samo mladi, kažu da žele pokrenuti vlastiti posao, ali da ne znaju šta bi prošlo na tržištu. Postoji li mjesto gdje bi se takve informacije dobile i šta je najvažnije za samostalno istraživanje?

Paočić: Što se tiče trendovskih djelatnosti, ako tako mogu da kažem, ključ je istraživanje tržišta. Istraživanje tržišta nije nikakva skupa i komplikovana procedura. Evo, i ovim putem – mlade koji žele da osnuju vlastiti poslovni poduhvat usmjeravam na određene biltene koje izdaju statistički zavodi, gdje se vidi koje su trenutno djelatnosti u trendu.

S druge strane, ukoliko želite da izvozite van granica Bosne i Hercegovine, morate da vidite šta se to traži, da komunicirate sa udruženjima, privrednim komorama, da se posavjetujete s njihovim stručnjacima, da posjetite strukovna udruženja, kojih ima u BiH, kojih ima u inostranstvu.

Naša dijaspora ima jako veliki broj udruženja gdje se možete da raspitate šta i na koji način možete da uradite, i onda da sami zaključite da li to možete ponuditi tržištu, kako to naplatiti i na koji način to isfinansirati.

​S druge strane, finansijske izvore možete da nađete na raznim stranama – ovdje ne mislim prije svega na kreditno zaduživanje, mada nije isključeno. Bosna i Hercegovina ima otvorene fondove za mlade start-up poduzetnike. Sve su to neke stvari koje se trebaju istražiti, odlaziti na određene sajtove koji to objavljuju.

Evo, konkretno, Centar za edukaciju i obrazovanje ima svoj portal www.mojuspjeh.ba gdje svakodnevno objavljujemo razne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava ili za usavršavanje itd. Dakle, fondovi postoje, prilika postoji, samo je bitno da li mi želimo da uspijemo. Pazite, uspješan čovjek nikad se nije požalio na nedostatak prilika. U tome je stvar: da li mladi žele da prije svega pomognu sebi, a onda generalno i društvu. Ključ je u tome da postavimo svoju viziju, svoju misiju, da joj vjerujemo i ka tome idemo.

Nema uspjeha preko noći. Zbog toga je dobro da krenemo od projekata koji su finansirani sa manjim iznosom sredstava da bismo došli do većih iznosa i u svakom slučaju da poštujemo pravila i procedure koje zahtijeva donator. Još jednom ću da naglasim: donator projekta ne ispunjava želje, on rješava probleme.

To što su neki postigli uspjeh, samo je znak da možete i vi: Almir Paočić
To što su neki postigli uspjeh, samo je znak da možete i vi: Almir Paočić

RSE: Kako vidite budućnost malih i srednjih preduzeća, uslovno rečeno, malih poslova?

Paočić: Mi moramo prestati da razmišljamo kao copy-paste generacija. Prije svega, moramo da znamo da u svijetu, na tržištu, vlada veoma žestoka konkurencija. Veliki broj malih biznisa, barem prema mom iskustvu i prema onom što vidim na tržištu, nisu održivi nakon godinu ili dvije, upravo zato što su osnovani na bazi kopiranja nekog drugog.

Takođe, moramo da promijenimo svoje stavove o tome kako ovdje ne može ništa da uspije. Zaista, mnoge stvari mogu da uspiju ako mi vjerujemo u njih i ako od početka postavimo neke pravce razvoja. Ja svim osobama koje žele da pokrenu malo ili srednje preduzeće kažem da moraju da napišu svoj biznis plan.

Taj biznis plan ne mora biti profesionalni dokument, ali neka on bude neki pravac razvoja, neka on bude strategija kako će se sve isfinansirati i sa kojom opremom će se krenuti na tržište. Naredni element uspješnosti malih preduzeća jeste da moramo da shvatimo da radimo za sebe, da nam niko neće obezbijediti platu i da se mi svaki dan moramo boriti za tu platu.

Svako ko vodi malo ili srednje preduzeće mora da nađe neku ključnu tačku koja ga diferencira od njegove konkurencije, jer ako radimo isto kao konkurencija, nećemo uspjeti. Konkurencija je duže na tržištu i zna sve tržišne zamke.

Centar za edukaciju i obrazovanje do kraja ovog mjeseca će izdati jednu publikaciju pod nazivom "Sve što želite znati o poduzetništvu, ali nemate koga pitati", gdje će na jednom mjestu biti sve sortirano: koja je papirologija potrebna, kojim institucijama se treba obratiti, kako voditi poslovni poduhvat. Ta je publikacija nastala kao potreba da se jednostavno odgovori na pitanja koja su se najviše postavljala u toku dosadašnjeg rada Centra.

Ali, generalno, poduzetnici moraju da vide šta tržištu treba, šta je ono što nedostaje. Vodite se time šta vama nedostaje u okolini u kojoj živite i to ponudite tržištu. Vjerovatno niste vi jedini kojima to nešto treba.

RSE: Publikacija o kojoj ste govorili je samo jedna vrsta pomoći koju pruža Centar za obrazovanje i edukaciju. Šta još činite da pomognete, ne samo mladima, ali pretpostavljam najviše njima?

Paočić: Mi tokom dvanaest mjeseci u godini, svih 365 dana otvoreni smo putem naše e-mail adrese, putem našeg Facebook profila, da nam se postavljaju pitanja, da jednostavno ljudi pitaju ono što ih zanima ili što ih muči. Ja pozivam sve da posjete našu web stranicu www.ceo.ba, da posjete našu Facebook stanicu, te da preko naše e-mail adrese infoceo.ba traže određene savjete u oblasti prodaje, u oblasti istraživanja tržišta, oblasti finansiranja.

Mi imamo tim ljudi koji su i stručnjaci u oblasti marketinga, i u oblasti vođenja finansija, oblasti menadžmenta, razvoja poslovnog poduhvata, dakle generalno poduzetništva, gdje nastojimo da u roku od 24 sata svima onima koji postave pitanje damo odgovor.

I na kraju ključna poruka: To što su neki postigli uspjeh, samo je znak da možete i vi.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG