Dostupni linkovi

Šahinpašić: Sadašnji porez na knjigu vodi njenom uništenju


Ajdin Šahinpašić

U Sarajevu je u toku Zimski salon knjige, prodajna manifestacija koja je na kraju izdavačke godine okupila sve najznačajnije kuće iz regiona. Trajat će 16 dana i predstavlja izuzetnu priliku za kupovinu prazničnog poklona. O ovom salonu razgovaram sa Ajdinom Šahinpašićem, direktorom izdavačko-knjižarskog društva, koje je i organizator salona.

RSE: Salon knjige je otvoren na doista originalan način, bez neke velike ceremonije, publika počela ulaziti i gotovo. Nema boljeg načina da se oda počast ovima kojima je i sve to namijenjeno.

Šahinpašić: Odlučili smo da izbjegnemo sve pompe oko samog otvaranja i praviti neku posebnu priču oko toga, kada u suštini sve ovo radimo upravo zbog publike. Smatramo da su upravo naši čitaoci najmjerodavniji i za nas najvažniji.

RSE: Ponovo ste u Collegium Artisticumu, punih 16 dana, sve tamo do pred božićne i novogodišnje praznike?

Šahinpašić: Smatramo da je to na neki način i najidealnije vrijeme da se kupe knjige, koje su najbolji pokloni u ovo predpraznično vrijeme. Želimo da omogućimo publici da, po najpovoljnijim uslovima, kupi knjige kao poklon. Propagiramo ih na taj način. Trudili smo se mnogo. Odštampali smo mnogo novih knjiga. Publiku posebno interesuju uslovi kupovine. Mislim da su cijene trenutno najpopularnije u odnosu na situaciju na tržištu. Ono što svi, koji dođu na Salon, mogu očekivati od ovogodišnje manifestacije, to je trenutno najbolja ponuda, najveći izbor knjiga, izložen na jednom mjestu, po najpopularnijim cijenama.

RSE: Mogu se kupiti i mali, ali i veliki pokloni.

Šahinpašić: Upravo tako. Trudimo se da obezbijedimo takvu ponudu da faktički svi žanrovi budu zastupljeni, da se zadovolje različiti interesi, na način, da i djeca i odrasli, imaju na Zimskom salonu izbora, da nađu sve ono što ih interesuje i da kupe poklone za sve uzraste.

RSE: Šta su osnovne brojke, broj štandova, izdavača?

Šahinpašić: Ova galerija ima 2.000 kvadrata. Mi ne izlazimo iz koncepta započetog u Collegium Artisticumu iz prostog razloga što je ovo najidealniji omjer izloženih naslova, izdavača koji učestvuju i potencijala Zimskog salona po broju posjetilaca u ovom periodu. Mi kalkuliramo da svake godine preko 50.000 ljudi posjeti Zimski salon knjige i da je ovo najoptimalnija ponuda, koja se u datom trenutku može servirati. Imali smo ponuda da izađemo iz Collegium Artisiticuma i da to radimo u većim salama, ali onda bi se duh Zimskog salona izgubio. Sa druge strane, samo Bijenale knjige, pretača Zimskog salona, je organizirano u Collegium Artisticumu godinama.

Trudimo se da obezbijedimo takvu ponudu da faktički svi žanrovi budu zastupljeni: Šahinpašić
Trudimo se da obezbijedimo takvu ponudu da faktički svi žanrovi budu zastupljeni: Šahinpašić


Imamo 52 štanda, gdje su postavljeni izdavači iz BiH i zemalja regiona. Prisutna su izdanja više od 200 izdavača, kako iz BiH, zemalja regiona, tako i iz cijelog svijeta. U regionu, izdavači iz Srbije su lideri. To je nešto, što se ne može zanemariti. Samo jedan izdavač iz Srbije, objavi više, nego svi ostali izdavači u BiH. To je činjenica i ne treba se oko toga pretjerano uzbuđivati. Treba se boriti da budemo što kompententniji, konkurentniji i da publici obezbijedimo što je moguće više knjiga.

Da li naše tržište to može ili ne može podnijeti, to su drugi problemi sa kojima se suočavamo. Ako gledamo zastupljenost, ovdje dominiraju izdavači iz BiH. Ne ulazim u to šta je ponuda na njihovim štandovima. Dominanto je zastupljeno ono što oni rade, ali svakako, možete naći i nešto drugo. Samo na našem štandu možete naći izdanja od preko 70 izdavača iz cijelog svijeta. Ovo je slobodno tržište.

RSE: Kakvo je vaše društvo nastupilo ovaj put i da li je ova godina bila bolja od nekih prethodnih?

Šahinpašić: Ono što je činjenica u našem poslu je da su dvije manifestacije faktički i najbitnije u svim kalendarima izdavača iz BiH. To je Aprilski sajam i Zimski salon knjige. Mi faktički ciklički proizvodimo naslove za te dvije manifestacije. Naša proizvodnja je na neki način tempirana upravo za taj Aprilski sajam. Onda slijedi jedan dio godine, izuzetno sušan period, u smislu produkcije. U oktobru, novembru i decembru se svi intenzivno pripremamo za Zimski salon.

Ove godine smo najproduktivniji izdavač u BiH, objavili smo više od sto naslova, više od sto ISBN brojeva. U katalogu za Zimski salon imamo dvadeset novih izdanja, koji se premijerno ovdje predstavljaju. To vam samo govori o tome koliko nam je bitna ova manifestacija i šta publika može očekivati. Bitno je pomenuti za Zimski salon da se organizira nakon svih regionalnih bitnih sajmova, tako da ti izdavači dolaze u top formi, sa svojim najboljim izdanjima. Predstavljaju se u najboljem svjetlu na Zimskom salonu.

RSE: Čitao sam kako je bilo ideja u vezi sa položajem knjige u nekim susjednim zemljama. Ima li ikakvih pomijeranja i kakav je položaj naših izdavača?

Šahinpašić: Ova godina pokazuje određene pomake u kontekstu nekih makroekonomskih pokazatelja, koji pokazuju blagi napredak. Činjenica jeste da mi radimo mnogo, radimo u smislu obima i intenziteta posla. Kakvi su finansijski efekti, to će se pokazati na kraju godine. Samu produkcija je u blagom porastu. Ono što je primjetno u zemljama regiona, jeste da je industrija u krizi.

Recimo, izdavaštvo u Hrvatskoj je u ovom trenutku u jako nepovoljnoj poziciji. Bio sam na sajmu u Zagrebu, na Interliberu, i iznenađen sam manjkom produkcije, načinom na koji je sve koncipirano i stanjem najvećih distributera i knjižara u Hrvatskoj, koji su faktički pred kolapsom.

Sa druge strane, trenutno Srbija ima najuređenije tržište, zahvaljujući knjižarskom lancu koje imaju dvije kuće. To su Vulkan i Delfi. Ipak, kada razgovarate sa kolegama, osjetite da je i kod njih određeni pad.

Ne mogu reći da je BiH u boljem položaju, nego smo se mi dugo vremena koprcali u tom mulju dna, koje smo dotakli 2009. godine. Kada kažemo da ne možemo dalje tonuti, iskreno se nadam da je to tako. Godina 2015. je zaista bila dno u tom kontekstu. Polako počinjemo da se krećemo ka nekim pozitivnijim strujama, koje će nas lagano voditi ka površini.

Izdavaštvo u Hrvatskoj je trenutno u jako nepovoljnoj poziciji: Šahinpašić
Izdavaštvo u Hrvatskoj je trenutno u jako nepovoljnoj poziciji: Šahinpašić


RSE: Svi se sjećamo kako je ta 2015. godina bila sa ogromnim potresima, kada je kultura, a sa njom i knjiga, u pitanju. Ove godine nije bilo takvih glasnih odluka, ali i one skrivene, nijeme, preskočene, zaobiđene odluke mogu ostaviti baš teške posljedice?

Šahinpašić: Nedavno su objavljeni rezultate obje fondacije, i izdavaštva i za bibliotekarstvo. Podaci su sramotne. Budžeti, kojima su oni raspolagali ove godine, su bili srezani. Umanjena su sredstva za otkup i potporu knjiga. Iskreno sam se nadao da će, promjena upravnih odbora u ove dvije fondacije, promijeniti politiku dodjele i raspodjele sredstava. Evidentno je da tu nikakvih ozbiljnih pomaka nema, niti će ih biti, dok se ne uključe izdavači na pravi način u rad tih fondacija. U ovom trenutku, bolje da te fondacije ne postoje, nego da postoje na ovaj način. Sredstva sa kojima oni raspolažu su mizerna.

RSE: Kako to da do današnjeg dana vlastima ovdašnjim nije palo na pamet kako salon ili sajam knjige nisu isto što i sajam namještaja ili slično?

Šahinpašić: Veliki je problem što se u vlasti, na nivoima gdje se donose odluke, nalaze ljudi koji ne vole knjigu, ne vole kulturu. Mi smo u ratu, u BiH, imali ogromna demografska pomijeranja, gdje smo izgubili jedan srednji stalež. To su ljudi koji su imali kulturne navike, koji su išli u pozorište, koji su kupovali knjige. U tom kontekstu je BiH najgore prošla u odnosu na zemlje regiona.

Ono što je bio problem, uz dužno poštovanje i bez namjere da ikoga uvrijedim, to je ogroman priliv populacije iz ruralnih područja u gradske sredine, koje se nisu asimilirale, odnosno nisu prihvatile obilježja tih gradskih sredina i nisu imali od koga to da usvoje. Našli su se u većini. Naravno da su oni tu sredinu prilagodili sebi.

Sa te strane, mi smo u jednoj misiji odgajanja publike, odgajanja novih naraštaja, koji će da čitaju knjige. Sve to dugo traje. A kada imate ljude na vlasti, koji mrze knjigu, koji mrze kulturu, ne možete očekivati da oni nešto posebno tu urade. Mi smo za njih samo brojke, procenti u stavkama nekih godišnjih proračuna. Oni kalkuliraju unaprijed koliko će inkasirati na direktnim i indirektnim porezima iz ove branše. Na to se sve svodi i niko se ne pita kako ta branša može opstati, može li se unaprijediti, pa da svima bude bolje. To je ogroman problem sa kojim se mi susrećemo.

Nadam se da ćemo u jednom trenutku, zbog nemogućnosti finasiranja državnih budžeta, na način na koji se finansiraju, kroz razna zaduženja, kredite i razne aranžmane sa MMF-om i Svjetskom bankom, oni biti primorani da dignu stopu PDV-a. Nadam se da će to biti prilika da se dođe do diferencijacije stvari, da se kultura i bitne stvari, kao što su osnovne životne namirnice, lijekovi, dječje potrepštine, svedu u okvire realnih parametara, kakvi su u regionu.

U Hrvatskoj je PDV na knjigu pet posto, u Srbiji deset posto. Sve do nekih osam posto je prihvatljivo, a mi trenutno imamo 17 posto, koji vodi ka uništenju. Pogledajte danas spisak izdavača u BiH, broj objavljenih izdanja. Vidite da, iz godine u godinu, mi gubimo izdavače.

RSE: Nije mi jasno, kako ljudima nije jasno, da bez vlastite knjige nema njegovanja vlastitog jezika, nema njegovanja identiteta.

Šahinpašić: Njima to nije bitno. Treba biti svjestan i realan i reći da u suštini ne postoji nacionalni identitet u BiH. Ako gledamo BiH, u kontekstu moderne države, mi smo jedna relativno mlada država i nacija. Sa te strane treba proći dosta vremena, ulagati se i boriti se za osvještavanje populacije. Populacija Bosne i Hercegovine treba BiH da prihvati kao svoju državu i da svoju nacionalnu pripadnost određuju u skladu sa tim. Upravo iz toga razloga mi ne možemo njegovati kulturu jezika, niti graditi kulturu i razvijati je na taj način, kako bi se trebala razvijati. Ne može se očekivati od nekoga, ko negira državu BiH, postojanje bosanskog jezika i uopšte kulture, da tretira kulturu, njeguje je i štititi.

Na državnom nivou nemamo ni ministarstvo kulture. Nemamo kulturu jezika. Nemamo strategiju razvoja, niti bilo čega drugog. Pita se neko zašto BiH ne učestvuje na sajmu u Frankfurtu ili na regionalnim sajmovima? Kako će učestvovati, kada država ne želi da izdvoji ni feninga da bi podržala takvo učešće, a da ne govorim o tome da da potporu nekome da prevede knjigu bosanskog autora na neki strani jezik. To kod nas ne postoji.

Sve dok je to tako, dok je takav maćehinski odnos, ne možete ni očekivati nikakav razvoj, niti bilo šta drugo, nego samo to da izdavači, individualno, kroz svoj rad, objavljuju knjige.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG