Specijalizirani sajam knjige i učila u sklopu Zagrebačkog velesajma “Interliber” u utorak je po 34. puta otvorio svoja vrata. Sudjelovanje izdavača iz regije slabije je nego prethodnih godina, a izdavači kažu da je izdavaštvo na margini interesa onih koji imaju vlast i novac.
Jedan ugledni zagrebački izdavač upozorava da se u izbornim programima pred skore parlamentarne izbore knjiga i izdavaštvo niti ne spominju, a beogradski izdavač upozorava da izdavaštvo opstaje na onom malom broju ljudi koji će – kako kaže – za “knjige dati poslednje pare”.
To je otprilike priča o izdavaštvu na prostoru bivše Jugoslavije, onako kako se moglo čuti u razgovoru sa izlagačima na zagrebačkom “Interliberu”.
Srbija je predstavljena sa jednim i po izdavačem – na jednom štandu izdanja majstorski uređivane biblioteke “XX vek”, ali bez gostiju iz Beograda, a na drugom Uglješa Davidović iz beogradske izdavačke kuće “Službeni glasnik” sa nizom zanimljivih naslova.
RSE: Vaša izdavačka kuća ima baš nekako činovničko ima, a kad tamo – ponuda je vrlo šarena!
Uglješa Davidović
Davidović: Ponuda je šarena zato što imamo 14 urednika iz različitih oblasti – književnosti, filozofije, teologije, umetnosti... Imamo trenutno najpoznatija imena iz Beograda.
RSE: Kako se živi od knjige u Srbiji?
Davidović: Teško, kao i svuda. Mali broj ljudi kupuje, ali to je stalan broj koji će poslednje pare dati za njige.
Glavni urednik zagrebačke izdavačke kuće “Meandarmedia” Branko Čegec u izjavi za naš radio o položaju knjige i izdavaštva ne krije pesimizam:
“Ja u svojoj karijeri samostalnog izdavača ne pamtim situaciju koja bi bila slična ovoj – iako je bilo teških trenutaka – i na žalost ne vidi se svjetlo na kraju tunela. Ja bih volio da imamo barem neku malu zraku koja se probija, ali sada to apsolutno nije jasno. S druge strane, niti priča oko izbora ne daje neku veliku nadu za knjigu, jer mislim da je to svakome od ljudi koji se sada kandidiraju – zadnja briga.”
Kultura mora ići ispred politike
“Knjiga i izdavaštvo ne postoje u izbornim programima”, upozorava Čegec koji i sam ima iskustvo vlasti kao pomoćnik ministra kulture za izdavaštvo u Račanovoj vladi.
“Ja sada ne vidim u ovim izbornim programima – kojima ionako
“Knjiga i izdavaštvo ne postoje u izbornim programima”, naglašava Branko Čegec.
baš i ne treba previše vjerovati – da se nešto baš previše i samu kulturu spominje, a osobito se ne spominje knjiga. Problem knjige, problem izdavaštva i problem pisaca – dakle to što parcijalno i prodre u javnost, u izbornim programima jednostavno ne postoji.”
Direktor i glavni urednik banjalučkog izdavača “Zadudžbina Petar Kočić” Nikola Vukolić, jedini predstavnik iz Bosne i Hercegovine na “Interliberu”, kao da nam je s nelagodom ilustrirao tretman izdavaštva u Republici Srpskoj.
Nikola Vukolić
“Zamislite, 40.000 maraka se odvaja za kompletno izdavaštvo Republike srpske. To nije dovoljno ni da se napravi jedna dobra monografija jednog grada, kao recimo – Banja Luka. Nimalo ne tješi činjenica da nije osjetno bolja situacija s knjigom ni drugdje u Europi”, kaže Vukolić.
“Nemoguće je da se više ovako lako prelazi preko lijepe pisane riječi. Ne možemo više dozvoliti da politika ide ispred kulture, vrijeme je da kultura ide ispred politike. Kada to uspostavimo, vjerujem da će doći lakše vrijeme i za knjigu”, ocjenjuje.
Međutim, hrvatsko iskustvo možda daje temelja za optimizam. Ravnatelj Uprave za knjigu i knjižnice Ministarstva kulture Čedo Višnjić kaže za naš radio da je to ministarstvo - sa 6 i po milijuna eura godišnje - i dalje najsolidniji partner u životu knjige u Hrvatskoj:
“Mi smo na žalost posljednje dvije godine pretrpjeli određene financijske udarce – sa 60 milijuna kuna koje Ministarstvo kulture ubacuje u knjigu došli smo na pedeset milijuna. To je posljedica općeg stanja stvari i – po mom mišljenju – nije dovelo do katastrofe. Tih je 50 milijuna još uvijek dovoljno. Ako uzmete u obzir koliko knjiga izlazi godišnje u Hrvatskoj, mi smo skoro u svakoj prisutni, ako ne direktno, a onda preko kupovine od strane knjižnica koje jedini solidan novac dobijaju od nas! Na žalost, lokalne vlasti - koje bi trebale dati idućih 20 milijuna kuna na one koje mi dajemo za knjižnice daju taj svoj novac sve slabije.”
