Dostupni linkovi

Inicijativa mladih Hrvatske traži ispriku za zločine u 'Oluji'


Kolone izbjeglica tokom akcije "Oluja", avgust 1995.

Pred obljetnicu „Oluje“ nevladina udruga Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska pokrenula je projekt „Isprika“ kojim od hrvatskih vlasti traže da se ispričaju žrtvama kršenja ljudskih prava i ratnih zločina za vrijeme i nakon „Oluje“ i njihovim obiteljima. U srpskoj zajednici u Hrvatskoj podržavaju ovu inicijativu.

Drugu godinu za redom, nevladina udruga Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska apelira na hrvatske vlasti da upute ispriku za ratne zločine za vrijeme i nakon „Oluje“. Kako kažu u peticiji, koja će zajedno sa prikupljenim potpisima biti dostavljena udrugama koje okupljaju žrtve i njihove najbliže koji još uvijek čekaju pravdu, „sramimo se ne samo zbog toga što su ovi zločini počinjeni u naše ime već i zato što institucije naše države nisu na ove zločine odgovorile u skladu s principima pravde, odnosno nisu učinile dovoljno da se zadovolji pravda za žrtve.“

Dio kampanje: Bilboard u tramvaju u Zagrebu
Dio kampanje: Bilboard u tramvaju u Zagrebu

Kako za Radio Slobodna Europa kaže koordinator Programa pomirenja u Inicijativi Nikola Puharić, cilj projekta „Isprika“ je ukazati hrvatskoj Vladi da je potrebno da se ispriča žrtvama kršenja ljudskih prava i ratnih zločina za vrijeme i nakon „Oluje“ i njihovim obiteljima, kao neki minimum solidarnosti nakon što je malo ratnih zločina iz tog razdoblja istraženo, još manje procesuirano, a tek jedva nešto počinitelja pravomoćno osuđeno.

„Na ovaj način, pokretanjem ove peticije želimo pokazati Vladi da slijedi naš primjer i da je ova isprika neki minimum kojeg država može učiniti, nakon što nije učinila ono što ima kao zakonsku obvezu i kao obvezu prema međunarodnim mehanizmima zaštite ljudskih prava“, kaže Puharić.

Prošle je godine prikupljeno 320 potpisa, ali kako će ovogodišnja kampanja uz društvene mreže i medije uključivati i billboarde i plakate na javnim prostorima u Zagrebu, za sada u tramvajima, očekuju veći odaziv nego godinu ranije.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac kaže za RSE kako pozdravlja ovu inicijativu i njezine nositelje:

„Svjesni smo kako će proći još vremena dok se ne razvije svijest o tome da Hrvatska ima obavezu nastaviti procesuirati počinjene ratne zločine prema pripadnicima srpskog naroda u Hrvatskoj, i da ima također obavezu, kao što su to imale i imaju i druge zemlje na prostoru bivše Jugoslavije, ispričati se ne samo zbog ratnih zločina nego i zločina etničkog čišćenja, sprečavanja povratka i otežavanja života povratnicima u određenom razdoblju nakon 1995. godine.“

Naravno, Inicijativa mladih ne traži ispriku umjesto progona ratnih zločina. Upravo suprotno.

„Naravno, to ne bi značilo da onda ne treba procesuirati zločine, nego bi ta isprika trebala u sebi uključivati neki zalog za spremnost na procesuiranje svih kršenja ljudskih prava“, kaže Nikola Puharić.

Ispričali su se Srbiji i BiH: Stipe Mesić i Ivo Josipović
Ispričali su se Srbiji i BiH: Stipe Mesić i Ivo Josipović

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić početkom dvijetisućitih, a za njim predsjednik Ivo Josipović nakon 2010. godine ispričali su se Srbiji i Bosni i Hercegovini za ratne zločine i kršenja ljudskih prava počinjene sa hrvatske strane nad Srbima i Bošnjacima, zbog čega su doživjeli oštre napade hrvatske desnice.

Napadali su ih oni kojima nije bilo stalo do normalizacije odnosa“, kaže Milorad Pupovac.

„To je bilo vrijeme kada se radilo na normalizaciji, izmirenju, obnovi povjerenja, suočavanju sa ratnim strahotama i odgovornošćuza ratne strahote. Nakon presuda u Hagu neki misle da to više ne moraju, nego – štoviše - smatraju da su oni jedini ti koji mogu utvrđivati što je istina i što su činjenice, i to upravo suprotno istini i činjenicama“, dodaje.

Pupovac upozorava da takve politike koje su posljednjih nekoliko godina dominantne rezultiraju lošim odnosima među narodima i državama u regiji.

„I zbog toga će trebati dodatni trud i dodatna podrška inicijativama poput ove, jer teško će se moći uspostaviti normalno stanje i u državama, a i između njih, ukoliko se nećemo vratiti toj vrsti politike koju su neki osuđivali, umjesto da je razumiju“, zaključuje.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG