Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slučaj Jurišić kamen spoticanja između BiH i Srbije


Sa protesta podrške Iliji Jurišiću u Tuzli, oktobar 2009. Foto: Maja Nikolić
Činjenicu da predsjedavajućem bosanskohercegovačkog Predsjedništva nije omogućeno da posjeti Iliju Jurišića u beogradskom zatvoru, u BiH ocjenjuju kao dalju politizaciju ovog slučaja. U kabinetu Harisa Silajdžića tvrde da je imao pismenu dozvolu Suda za posjetu, dok u nevladinim organizacijama smatraju da Beograd već tri godine ignoriše sve inicijative iz BiH koje se tiču slučaja Jurišić.

Na beogradskom aerodromu ˝Nikola Tesla˝ prije tri godine 11. maja, po Interpolovoj potjernici, raspisanoj na zahtjev srbijanske policije, uhapšen je Ilija Jurišić. Suđenje Jurišiću počelo je 22. februara 2008. godine. Tokom suđenja većina svjedoka optužbe negirala je njegovu odgovornost za napad na kolonu Jugoslovenske narodne armije u Tuzli 1992. godine. Jurišić je tada bio član Kriznog štaba službe javne bezbjednosti u tom gradu.

U svom svjedočenju videolinkom iz Sarajeva Meša Bajrić je rekao da je on naredio otvaranje vatre po koloni, a da je Jurišić samo prenio njegovu naredbu. Međutim, Vijeće Okružnog suda u Beogradu za ratne zločine 28. septembra 2009. godine odlučilo je da Iliju Jurišića osudi na na 12 godina zatvora.

Od hapšenja i pritvaranja Ilije Jurišića u Beogradu traju pregovori između bosanskohercegovačkog i srbijanskog ministarstva pravde. Svi pokušaji da se Iliji Jurišić sudi u BiH završavali su neuspjehom. Mogućnosti koje je imala BiH u slučaju Ilije Jurišića formalno nisu bile velike, kaže zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut:

„Republika Srbija uvijek kaže da su oni po svojim zakonima dužni da procesuiraju ratne zločine, ako je zaprijećena kazna veća od 10 godina da ne mogu da ustupaju spise, da Ministarstvo pravde i politika ne mogu da se upetljavaju u rad pravosuđa.“

Ilija Jurišić osuđen je za slučaj Tuzlanska kolona, odnosno sukob policije i pripadnika JNA koji se dogodio 15. maja 1992. godine na Brčanskoj malti u Tuzli. Za slučaj Tuzlanska kolona paralelne istrage vode se u Sarajevu i Beogradu, a Haško tužilaštvo ovaj slučaj prepustilo je pravosuđu BiH.

Izgovori

Ilija Jurišić
Hapšenje, a zatim i suđenje Iliji Jurišiću dodatno je opteretilo ne tako dobre političke odnose zvaničnog Sarajeva i Beograda. Činjenica da predsjedavajućem bosanskohercegovačkog Predsjedništva nije omogućeno da posjeti Iliju Jurišića u zatvoru, u BiH se ocjenjuje kao dalja politizacija ovog slučaja. Sinan Alić, iz nevladine organizacije Istina, pravda, pomirenje:

„Ne znam u čemu je problem da bilo ko iz BiH posjeti građanina, pa makar to bio i predsjednik Predsjedništva. Ako nije problem što zvanična Banja Luka odlazi u Švedsku i organizuje prijeme za osuđene ratne zločince, što bi zvaničnom Beogradu bilo problematično da neko iz BiH, makar to bio njen zvaničnik, dođe i posjeti Jurišića?“

Predsjedavajući Predsjedništva BiH imao je pismenu dozvolu Okružnog suda u Beogradu da posjeti Iliju Jurišića, tvrde u njegovom kabinetu. Obavještenje da su do petka 28. maja obustavljene sve posjete zatvorima stiglo im je u posljednji čas, kaže Silajdžićev savjetnik Damir Arnaut:

„Iako smo tražili diplomatskom notom, koja je poslana jučer u popodnevnim satima, potom i usmeno smo kontaktirali različite organe vlasti Republike Srbije, od Ministarstva pravde do Ministarstva vanjskih poslova, ja ne mogu reći da nam ne žele dati informacije, ali izgovori su poput ’ministrica je na putu, Homen je nedostupan’ i tako to, tako da mi nemamo nikakvu informaciju.“


Damir Arnaut vjeruje da je riječ o političkoj manipulaciji kako bi se izbjegao susret Silajdžića i Jurišića:

„Činjenica je da je ta obavijest poslana u 9.48 jučer ujutro sa adrese Vlade Republike Srbije, od Ureda za odnose sa javnošću, u vrijeme kada je predsjednik Silajdžić trebao biti upravo u zraku na putu za Beograd.“

U srijedu, kada je došla po dozvolu da posjeti muža, i Stoji Jurišić je rečeno da u zatvor ne može ući do petka, 28. maja:

„Danas (u srijedu) sam bila i ona mi je ostavila broj telefona da nazovem sutra, ne zna da li će biti u petak, a ako ne, da nazovem u petak da vidim da li će u ponedjeljak biti posjeta.“


Predmet Ilije Jurišića nije jedini koji opetrećuje odnose Beograda i Sarajeva. Slično je i sa hapšenjem Ejupa Ganića i sa potjernicama koje su raspisane za slučaj Dobrovoljačka ulica. Jedan od onih čije se ime našlo na potjernicama je i Stjepan Kljuić, bivši član Predsjedništva BiH. Ovako je jednom komentarisao te potjernice:

„I na kraju će, kako sada stvari stoje, biti da smo mi pucali po Valjevu i Čačku.“


Na presudu Iliji Jurišiću odbrana je uložila žalbu. Vijeće za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu odlučilo je da se na pretresu u septembru u postupku protiv Ilije Jurišiće u slučaju Tuzlanska kolona videolinkom sasluša više svjedoka zbog izvođenja novih dokaza. Selim Bešlagić, ratni načelnik opštine Tuzla:

„24. septembra mi imamo saslušanje videolinkom kao svjedoci u kome ćemo reći da Ilija Jurišić nije bio taj koji je uopšte komandovao. Ne bih želio da prejudiciram. Nadao sam se, pa sam se razočarao. I zato ne želim više da se nadam, ali bih bi sretan kada bi Ilija Jurišić bio vraćen i kada bismo uspjeli dokazati njegovu nevinost.“

*****
Pročitajte i ovo:
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti
Situacija u BiH se zaoštrava uoči sarajevskog samita
Zaokret Beograda u odnosima prema Sarajevu
Na Balkanu najzad počinje mir?
Ganić i Jurišić žrtve nefunkcionisanja države
Tadićev poziv Silajdžiću mogući uzrok novih svađa u vrhu države

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG