Tek što se učinilo da će BiH uspjeti napraviti parlamentarnu većinu na državnom nivou, uslijedila je dilema radi li se zaista o programskom ili foteljama vođenom savezu Lagumdžijinog SDP-a BiH i Dodikovog SNSD-a. Razlike su svakim danom sve vidljivije - od podrške OHR-u, kojem bi SNSD rado vidio kraj, pa do zahtjeva HDZ-a BiH da se rekonstruiše federalna vlast, što SDP BiH ne može osigurati bez velikih potresa.
Mogu li se različiti interesi složiti u jedan zajednički ili je sve samo stvar matematike? Kako god - stabilne ili bolje reći nikakve vlasti u BiH nema već dvije godine, od prošlih opštih izbora.
Da državnom vlasti u BiH više od dvije godine diriguje matematička podjela fotelja, nije nepoznato. Ono što je u ovoj jednačini nepoznata jeste čiji će interesi, kad se saberu dvije srpske, dvije hrvatske i dvije dominantno bošnjačke partije, prevladati.
Milorad Živković, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma državnog parlamenta, otklonio je dileme šta su prioriteti programske saradnje SDP-a i SNSD-a:
„Ako biram između čovjeka i sporazuma, ja glasam za to da dam šansu sporazumu“, rekao je Živković.
Liderima i šestorci podređen je i rad najvišeg zakonodavog tijela u zemlji, te sve čeka dok se oni ne dogovore.
„Ovih šest stranaka koje će činiti novu većinu konstatuju da je proces rekonstrukcije parlamentarne većine na državnom niovu u završnoj fazi i da će u narednom periodu biti finaliziran dogovor ne samo o kadrovskim rješenjima nego i projektnom i programskom sadržaju ove šestorke i nakon toga će biti održana sjednica“, kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH.
Na kraju se sve svodi na fotelje po svaki cijenu, ocijenio je zastupnik Stranke za BiH u državnom parlamentu Beriz Belkić.
„Niko ne priča o studiji, niko ne priča o NATO-u, niko ne priča o teškoj ekonomskoj situaciji – nego se čekaju nekakvi pobjednici u ovim duelima i obračunavanju izbornih pobjednika“, tvrdi Belkić.
U vlast i na poziciju tako će definitivno i SBB BiH. Oni će zamijeniti kadrove SDA - Fahrudin Radončić na mjestu ministra sigurnosti i Edita Đapo kao zamjenica ministra finansija. Prijedlozi su upućeni u proceduru od strane Zlatka Lagumdžije, predsjednika SPD-a BiH. Podršku partnera već imaju.
„Ne vidim nikakvih poteškoća. U biti nama treba da što prije završimo tu priču, da jednostavno nemamo upražnjena mjesta dva ministra i jednog zamjenika“, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
„Mi ćemo glasati za gospodina Fahrudina Radončića zato što je on prijedlog legitimne strukture bošnjačkog naroda“, navodi Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Dodikov rezervni plan
S obzirom na kontroverze oko samog Radončića, biće znimljivo čekati provjeru kandidata koju treba napraviti Agencija za istrage i zaštitu BiH, te CIK, kaže izvršni urednik magazina Start BiH Saša Rukavina. Tek će tada biti jasno zašto je u novoj vlasti važan SBB.
„Mi imamo te priče oko reketa i Lagumdžije. Imamo čak i neke pokretane, pa odbačene istrage protiv Dodika i kompanije. Međutim, nigdje to nije tako daleko otišlo kao protiv Radončića. I koliko god su bile te priče da Dodik i Lagumdžija dogovaraju promjene u sistemu izbora tužilaca da bi sebe obezbijedili, mislim da je Radončić u svemu tome još taj neki korak dalje. Ali to sve ipak nema veze toliko sa obezbjeđivanjem političkog imuniteta i mislim da je to više ono ’haj’mo mi to da imam dva, dva, dva’.“, ocjenjuje Rukavina.
U jeku dogovora o uspostavi funkcionalne državne vlasti, te ekonomskim projektima i razvoju zemlje, kako su naveli lideri SNSD-a i SDP-a BiH, Dodik javno promovira odlazak OHR-a. Za ulogu visokog predstavnika je u izvještaju Vijeću sigurnosti i ostalim relevantnim političkim subjektima u Evropi, SAD-u i Rusiji kazao kako "hendikepira uobičajeni proces izgradnje političkog konsenzusa".
S druge strane, njegovi partneri itekako se uzdaju u angažman međunarodne zajednice, što se vidjelo i tokom posjete američke državne tajnice Hilari Klinton i visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton. U slučaju da ne prođe ono što je sporazumom predviđeno, Dodik ima i rezervni plan.
„Mi sad samo želimo da damo šansu određenom dogovoru ako je on moguć. Jednog dana će nam to pasti kao kruška u ruke, kao što će, recimo, Škotska ili Katalonija učiniti na tom planu. Mi čekamo da imamo primjere u Evropi da vidimo kako se to radi - i da nam onda ne može niko ništa prigovoriti“, kaže lider SNSD-a.
Pitanje je kako će na ovakve, skoro ultimativne stavove reagovati Dodikovi partneri. Podsjetimo, SDA je iz šestorke eliminisana jer nije podržala nacrt državnog budžeta, što je i pokrenulo krizu na svim nivoima vlasti.
Ukoliko se ispostavi da, recimo, ciljevi iz sporazuma koji se tiču raspodjele novca iz Elektroprenosa BiH, a o kojima će uskoro i Brisel dati svoju riječ, ili o izboru glavnog tužioca, ne naiđu na podršku, jasno je da se sve vraća na početak. Ono se, sve su prilike, neće zadržati samo na državnom nivou.
Navodeći primjere koaliranja u Brčkom, gdje su bliži SDA i SNSD, te stav HDZ-a BiH u vezi sa rekonstrukcijom federalne vlasti, Saša Rukavina nagovještava:
„Čini mi se da je ključ u onome što HDZ BiH želi postići na federalnom nivou, a SDP očito nije u stanju da im to obezbijedi.“
Dopredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara potvrdio je aspiracije:
„Uspostavila nova parlamentarna većina koja želi rješavati goruće probleme u Federaciji. Međutim, onda dolazimo do situacije da ne postoje demokratska načela da oni koji ne uživaju potporu parlamentarne većine zlouporabljavaju pozicije koje su zauzeli na neustavan i nezakonit način i blokiraju kompletan život u Federaciji.“
Nakon državnog, neminovno je da i na federalnom nivou uslijede rekonstrukcije, koje, kako se već da iščitati, neće proći lako. Lančano, kriza se prenosi, a institucije postaju tek arena za međustranačku borbu po liderskoj direktivi.
Mogu li se različiti interesi složiti u jedan zajednički ili je sve samo stvar matematike? Kako god - stabilne ili bolje reći nikakve vlasti u BiH nema već dvije godine, od prošlih opštih izbora.
Da državnom vlasti u BiH više od dvije godine diriguje matematička podjela fotelja, nije nepoznato. Ono što je u ovoj jednačini nepoznata jeste čiji će interesi, kad se saberu dvije srpske, dvije hrvatske i dvije dominantno bošnjačke partije, prevladati.
Milorad Živković, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma državnog parlamenta, otklonio je dileme šta su prioriteti programske saradnje SDP-a i SNSD-a:
„Ako biram između čovjeka i sporazuma, ja glasam za to da dam šansu sporazumu“, rekao je Živković.
Liderima i šestorci podređen je i rad najvišeg zakonodavog tijela u zemlji, te sve čeka dok se oni ne dogovore.
„Ovih šest stranaka koje će činiti novu većinu konstatuju da je proces rekonstrukcije parlamentarne većine na državnom niovu u završnoj fazi i da će u narednom periodu biti finaliziran dogovor ne samo o kadrovskim rješenjima nego i projektnom i programskom sadržaju ove šestorke i nakon toga će biti održana sjednica“, kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH.
Na kraju se sve svodi na fotelje po svaki cijenu, ocijenio je zastupnik Stranke za BiH u državnom parlamentu Beriz Belkić.
„Niko ne priča o studiji, niko ne priča o NATO-u, niko ne priča o teškoj ekonomskoj situaciji – nego se čekaju nekakvi pobjednici u ovim duelima i obračunavanju izbornih pobjednika“, tvrdi Belkić.
U vlast i na poziciju tako će definitivno i SBB BiH. Oni će zamijeniti kadrove SDA - Fahrudin Radončić na mjestu ministra sigurnosti i Edita Đapo kao zamjenica ministra finansija. Prijedlozi su upućeni u proceduru od strane Zlatka Lagumdžije, predsjednika SPD-a BiH. Podršku partnera već imaju.
„Ne vidim nikakvih poteškoća. U biti nama treba da što prije završimo tu priču, da jednostavno nemamo upražnjena mjesta dva ministra i jednog zamjenika“, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
„Mi ćemo glasati za gospodina Fahrudina Radončića zato što je on prijedlog legitimne strukture bošnjačkog naroda“, navodi Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Dodikov rezervni plan
S obzirom na kontroverze oko samog Radončića, biće znimljivo čekati provjeru kandidata koju treba napraviti Agencija za istrage i zaštitu BiH, te CIK, kaže izvršni urednik magazina Start BiH Saša Rukavina. Tek će tada biti jasno zašto je u novoj vlasti važan SBB.
„Mi imamo te priče oko reketa i Lagumdžije. Imamo čak i neke pokretane, pa odbačene istrage protiv Dodika i kompanije. Međutim, nigdje to nije tako daleko otišlo kao protiv Radončića. I koliko god su bile te priče da Dodik i Lagumdžija dogovaraju promjene u sistemu izbora tužilaca da bi sebe obezbijedili, mislim da je Radončić u svemu tome još taj neki korak dalje. Ali to sve ipak nema veze toliko sa obezbjeđivanjem političkog imuniteta i mislim da je to više ono ’haj’mo mi to da imam dva, dva, dva’.“, ocjenjuje Rukavina.
U jeku dogovora o uspostavi funkcionalne državne vlasti, te ekonomskim projektima i razvoju zemlje, kako su naveli lideri SNSD-a i SDP-a BiH, Dodik javno promovira odlazak OHR-a. Za ulogu visokog predstavnika je u izvještaju Vijeću sigurnosti i ostalim relevantnim političkim subjektima u Evropi, SAD-u i Rusiji kazao kako "hendikepira uobičajeni proces izgradnje političkog konsenzusa".
S druge strane, njegovi partneri itekako se uzdaju u angažman međunarodne zajednice, što se vidjelo i tokom posjete američke državne tajnice Hilari Klinton i visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton. U slučaju da ne prođe ono što je sporazumom predviđeno, Dodik ima i rezervni plan.
„Mi sad samo želimo da damo šansu određenom dogovoru ako je on moguć. Jednog dana će nam to pasti kao kruška u ruke, kao što će, recimo, Škotska ili Katalonija učiniti na tom planu. Mi čekamo da imamo primjere u Evropi da vidimo kako se to radi - i da nam onda ne može niko ništa prigovoriti“, kaže lider SNSD-a.
Pitanje je kako će na ovakve, skoro ultimativne stavove reagovati Dodikovi partneri. Podsjetimo, SDA je iz šestorke eliminisana jer nije podržala nacrt državnog budžeta, što je i pokrenulo krizu na svim nivoima vlasti.
Ukoliko se ispostavi da, recimo, ciljevi iz sporazuma koji se tiču raspodjele novca iz Elektroprenosa BiH, a o kojima će uskoro i Brisel dati svoju riječ, ili o izboru glavnog tužioca, ne naiđu na podršku, jasno je da se sve vraća na početak. Ono se, sve su prilike, neće zadržati samo na državnom nivou.
Navodeći primjere koaliranja u Brčkom, gdje su bliži SDA i SNSD, te stav HDZ-a BiH u vezi sa rekonstrukcijom federalne vlasti, Saša Rukavina nagovještava:
„Čini mi se da je ključ u onome što HDZ BiH želi postići na federalnom nivou, a SDP očito nije u stanju da im to obezbijedi.“
Dopredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara potvrdio je aspiracije:
„Uspostavila nova parlamentarna većina koja želi rješavati goruće probleme u Federaciji. Međutim, onda dolazimo do situacije da ne postoje demokratska načela da oni koji ne uživaju potporu parlamentarne većine zlouporabljavaju pozicije koje su zauzeli na neustavan i nezakonit način i blokiraju kompletan život u Federaciji.“
Nakon državnog, neminovno je da i na federalnom nivou uslijede rekonstrukcije, koje, kako se već da iščitati, neće proći lako. Lančano, kriza se prenosi, a institucije postaju tek arena za međustranačku borbu po liderskoj direktivi.
