Udruženje privatnih kladioničara Republike Srpske (RS) zatražilo je krajem februara 2021. godine od nadležnog suda da provede presudu prema kojoj je Lutrija tog bosanskohercegovačkog entiteta dužna da raspiše novi tender za izbor partnera.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdila Adriana Basara, direktorica Asocijacija legalnih priređivača igara na sreću (ALPIS), koja okuplja kladioničare i druge priređivače igara na sreću u entitetu Republika Srpska.
Vlada RS-a učestvovala je u postupku odabira najboljeg ponuđača za osnivanje zajedničke kompanije s Lutrijom RS u septembru 2019. godine.
Raspisan je tender na koji su se prijavile tri kompanije, dvije su članice ALPIS-a (Mozzart i Meridian, obje iz Srbije), a treća „Casinos Austria VLT AG“ iz Švicarske.
ALPIS smatra da su dvije srbijanske kompanije "ispunjavale uslove tendera" zajedno s još jednom stranom kompanijom. Njihova ponuda je odbačena.
Zbog toga su podnijeli žalbu Ustavnom sudu RS-a, koji je presudio u njihovu korist, te ocijenio da je Vlada RS-a prekršila Ustav, jer se "umiješala u posao oko formiranja zajedničkog preduzeća za priređivanje elektronskih igara na sreću između Lutrije RS i Casinos Austria VLT AG Švicarska".
Time je, kako se navodi u odluci, prekršen Zakon o igrama na sreću i Zakon o Vladi RS-a.
Nakon presude Ustavnog suda RS-a, Okružni sud u Banjaluci je u novembru 2020. godine poništio Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za osnivanje zajedničkog preduzeća.
Lutrija RS-a žalila se na presudu Okružnog suda, ali po ovoj žalbi još uvijek nema presude.
Istovremeno, ni presude Ustavnog suda RS-a i Okružnog suda Banjaluka još nisu provedene, jer Vlada RS-a i Lutrija RS-a odbijaju da ponište stari i objave novi tender za izbor partnera Lutrije.
Provođenje presude je potrebno, ističe Basara, "kako bi se spriječilo stvaranje monopola Lutrije sklapanjem sumnjivog posla na tržištu igara vrijednom nekoliko stotina miliona eura".
Koji je stav Vlade RS-a?
Vlada RS-a je u decembru 2020. godine, po hitnoj proceduri i bez javne rasprave, izmijenila Zakon o igrama na sreću i ovlastila sebe da može propisivati uslove tendera.
Za provođenje odluke zaduženo je Ministarstvo finansija RS-a.
Iz Ministarstva finansija RS-a za Radio Slobodna Evropa na upit da li će raspisati novi tender i postupiti po odlukama sudova, odgovoreno je kako su "postupili u skladu sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske", te da su "izmijenjeni Zakon o igrama na sreću Republike Srpske i Pravilnik kojim se uređuje ova oblast".
"Ostala pitanja nisu u nadležnosti Ministarstva finansija Republike Srpske, već Lutrije Republike Srpske AD Banja Luka", naveli su u pisanom odgovoru RSE.
U izmjenama zakona koje je utvrdila Vlada RS-a se navodi da partner Lutrije RS mora imati desetogodišnje iskustvo u organizovanju lutrijskih igara, biti član Evropske i Svjetske lutrijske organizacije i imati promet od najmanje tri milijarde eura, od čega milijardu od priređivanja lutrijskih igara u zadnje tri godine.
Međutim, iz ALPIS-a tvrde da su izmjene koje je napravila Vlada RS-a "kozmetičke".
Ko je partner Vlade i Lutrije RS-a?
Lutrija RS-a 1. novembra 2019. godine odabrala je firmu Casinos Austria VLT AG iz Švicarske kao partnera u zajedničkom preduzeću pod nazivom „Elektronska video Lutrija“ d.o.o. Banja Luka, u okviru kojeg Lutrija RS ima 51, a strani partner 49 posto vlasništva.
Iako je propisano zakonom da budući partner mora imati promet od najmanje tri milijarde eura, od čega milijardu od priređivanja lutrijskih igara u zadnje tri godine, Lutrija RS-a je odabrala firmu koja je, prema izvodu iz privrednog registra švicarskog kantona Luzern, registrovana samo dva mjeseca prije raspisivanja tendera, sa dva zaposlena i kapitalom od 100.000 švicarskih franaka (92.400 eura).
Na upite o izboru partnera i poslovanju Lutrije RS-a, direktor ove firme Rajko Radovanović, odgovorio je za RSE kako "nema vremena" da odgovori.
Ni Republička uprava za igre na sreću (RUIS) nije odgovorila na isto pitanje RSE.
U međuvremenu, zajedničko novoformirano preduzeće "Elektronska video Lutrija" d.o.o. Banja Luka, u januaru ove godine, raspisalo je konkurs za prijem deset novih radnika.
Adriana Basara iz ALPIS-a za RSE kaže kako je najveći problem u postupku bilo što se pogodovalo izabranom partneru.
"Prošla je kompanija koja ne odgovara nijednoj stavki tog tendera", kaže Basara.
Monopol na tržištu igara za sreću?
Basara tvrdi da Vlada RS-a stvara monopol na tržištu igara na sreću i kako je Zakon o igrama na sreću, donesen 2019. godine, bio "poguban" za privatne kladioničare.
Ovim zakonom su kladioničarima i do tri puta uvećani nameti, dok je rok na koji se izdaju koncesije skraćen, a naknada uvećana. Njime su također, uvedene u posao kompanije koje naplaćuju usluge posredovanja s Poreskom upravom RS-a.
"Recimo, legalni priređivači igara na sreću bili su direktno povezani s Poreskom upravom RS-a, a sada imaju neke kompanije koje su most između priređivača i Poreske uprave. U svijetu svaki priređivač igara na sreću mora da bude uvezan direktno sa Poreskom upravom. Na ovaj način može doći do zloupotrebe i podataka kompanije i ličnih podataka igrača", kaže Basara.
Ona kaže da je članicama ALPIS-a Ministarstvo finansija RS-a poslalo primjerak ugovora u petak 5. marta koje trebaju potpisati u utorak 9. marta s firmom Prointer ITSS d.o.o. Banja Luka koju je Ministarstvo finansija putem javnog konkursa odabralo za posrednika.
Za ugovore, koji se potpisuju na period od deset godina, Prointer ITSS će dobiti oko 120 miliona konvertibilnih maraka (skoro 60 miliona eura), kaže Basara.
Upitno poslovanje Lutrije RS-a
Prema posljednjem objavljenom izvještaju o poslovanju iz 2020. godine, Lutrija RS-a je ostvarila prihod od dva miliona eura i gubitak od 230 hiljada. Prethodne godine dobit je bila 16 hiljada eura.
Za troškove 97 zaposlenih u 2020. godini je isplaćeno više od milion eura.
Drugi najveći trošak bile su naknade koje Lutrija RS-a plaća Lutriji Srbije s kojom ima ugovorene poslove o zajedničkom priređivanju nekoliko igara na sreću.
Primjera radi, Lutrija Srbije je ostvarila skoro sto puta veću dobit prije oporezivanja u 2020. godini, pokazuje izvještaj o poslovanju ove kompanije u kojem se navodi kako je rezultat nešto slabiji u odnosu na 2019. godinu zbog "izmijenjenih uslova poslovanja usljed pandemije korona virusa i lošije kupovne moći stanovništva".
Poslovanje Lutrije RS-a lošije je i od onog koje ostvaruje Lutrija BiH u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, koja je u 2019. godini ostvarila četrdeset puta veću dobit od Lutrije RS-a.
Lutrija i krediti
Nakon odluke iz 2016. godine o kupovini poslovnog prostora u centru Banjaluke vrijednog 2.77 milion konvertibilnih maraka (1.41 miliona eura), Lutrija RS-a je podigla kredit kod NLB banke od 767.000 eura. Ostatak iznosa trebala je platiti iz vlastitih sredstava.
Prostor je kupljen u zgradi bivšeg direktora Lutrije RS Mile Radišića, kuma Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Kvadratni metar prostora plaćen je oko 2.350 eura bez poreza na dodatnu vrijednost (PDV), pokazuju dokumenti Lutrije RS priloženi Banjalučkoj berzi.
Dvije godine kasnije prosječna cijena kvadratnog metra poslovnog prostora u novogradnji u Banjaluci iznosila je 648 eura, pokazuju podaci Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka.
Lutrija RS-a dizala je kredite i da bi održala likvidnost. Tako je sa NLB bankom u oktobru 2016. godine u tu svrhu potpisala kredit od oko 250.000 eura. Posljednjom odlukom od 30. decembra 2020. godine, Lutrija RS-a se dodatno zadužila za oko 150.000 eura kod Komercijalne banke ad Banja Luka.
Pregled objavljenih tendera Lutrije RS-a pokazuje kako uglavnom iste kompanije dobijaju poslove.
Tako marketinška agencija Red box media, koju su osnovali Renato Radišić, sin Mile Radišića i Pavle Ćorović, zet Milorada Dodika, od svog osnivanja 2017. godine, obavlja poslove marketinga i odnosa s javnošću za Lutriju RS-a.
Kompanija Verano Motors banjalučkog biznismena Slađenka Golića, dominira na tenderima za nabavku vozila vrijednim preko 25.000 eura koji se objavljuju najmanje jednom godišnje.
U oktobru 2020. godine za nabavku šest automobila ovoj je firmi plaćeno oko 94.180 eura bez PDV-a i najmanje 25.000 eura za usluge održavanja i popravke službenih vozila, navodi se na zvaničnoj stranici Lutrije RS-a.
Lutrija RS-a za pružanje ugostiteljskih usluga plaća preko 25.000 eura godišnje, uglavnom, istim banjalučkim restoranima, čak i u godini koju je obilježila pandemija.
"Vidjeli smo i mi otprilike da se favorizuju određeni ponuđači. Znamo mi da su to političke veze, ali problem je što vi to ne možete zakonski da procesuirate. Zakon je takav da ako neki drugi ponuđač ne uloži žalbu, tu se priča završava", navodi za RSE Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH, ističući kako je favorizovanje posljedica nedostataka u Zakonu o javnim nabavkama.
Slučaj firme sa Kipra
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže kako je i ranije bilo perioda u kojima je Lutrija RS-a negativno poslovala i podsjeća na sumnjivi ugovor iz 2000. godine kojeg je tadašnji direktor Mile Radišić sklopio sa kiparskom firmom Glory.
Prije odlaska sa pozicije, Radišić je 'naprasno raskinuo ugovor s ovom firmom, a ona je pod pretnjom tužbe od RS tražila milionsku odštetu'. Ishod spora je ostao nepoznat.
„Imali smo mi i taj period kad je Lutrija bila u minusu, što je za izučavanje“, govori Cenić i navodi kako se „pare odlevaju negde“.
Eksterni revizor izvještaja o poslovanju Lutrije RS-a Branko Lužija kaže kako po zakonu ne može komentarisati razloge lošeg poslovanja ovog javnog preduzeća.
"Oko 65 posto otprilike su njima troškovi zaposlenih i ima ta naknada (Lutriji Srbije)", kaže Lužija.
Mali dioničari izašli iz posla zbog male dobiti
Najveći dioničar u Lutriji RS-a je Akcijski fond RS-a sa skoro 86 posto dionica, a zatim Fond za restituciju RS sa 6.6 posto akcija. Oba su dio Investiciono-razvojne banke RS (IRBRS), čiji je vlasnik Vlada RS-a.
Manjinske akcije su u vlasništvu osam akcionara kojih je do prije nekoliko godina bilo više.
Radislav Vujadin, bivši dioničar, prodao je svoj udio u Lutriji RS-a kada je shvatio da su se izjalovila očekivanja da bi mu ova investicija mogla donijeti profit.
"Mi smo tražili jedno mjesto u Upravnom odboru (Lutrije RS), potcjenjivali su nas, a tad je vrijednost akcija bila solidna. Mislio sam možda bude nešto veća dobit", kaže Vujadin.
Lutrija RS-a u izvještaju navodi da su sve složenije ekonomske prilike značajno uticale na segment siromašenja i pada kupovne moći stanovništva.
"Konzumenti naših igara su gotovo u cjelosti prosječni građani starije dobi koji iz dijela ličnih primanja koji preostaju nakon podmirenja osnovnih životnih potreba... sve teže zadovoljavaju svoje potrebe ili navike u segmentu koji je domen našeg poslovanja", navodi se u izvještaju o poslovanju za 2019.godinu.
Posao za istražne organe?
Članica Komisije za budžet i finansije i poslanica opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS Jelena Trivić ističe kako ni Komisija, niti Parlament nisu od početka posljednjeg mandata 2018. godine raspravljali o poslovanju Lutrije RS.
"Da, opravdano se može sumnjati u to da se namjerno ovo privredno društvo gura u gubitak, da se negdje izvlači novac", kaže Trivić, dodajući kako je "praktično nemoguće u takvom poslovanju biti gubitaš".
Privatni priređivači igara na sreću i pored žalbi koje je uložila Lutrija RS-a na presudu Okružnog suda Banjaluka, nadaju se novom tenderu.
Tvrde da imaju partnera koji Lutriju RS može izvući iz finansijske krize. Radi se o američkoj firmi International Game Technology koja ima više od 15.000 zaposlenih i godišnji prihod od oko 5 milijardi dolara (4.2 milijarde eura).
Facebook Forum