Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kritike rada institucija koje se bave nestalim osobama


Rad Instituta za nestale osobe BiH i Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) svakodnevna je tema političkih prepucavanja čiji je osnov manipulisanje brojevima. Za to vrijeme, u Bosni i Hercegovini traga se još uvijek za 10.000 nestalih.

Bivši šef pravnog i finansijskog odjela Instituta za nestale osobe BiH Jasmin Odobašić posljednjih mjeseci iznio je niz kritika na rad Instituta i Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP). On tvrdi da već godinama ukazuje na propuste, nezakonitosti i neznanje u tim institucijama, te da je zbog toga nedavno razriješen dužnosti u Institutu.

Najodgovornijima, ipak, smatra zaposlene u ICMP-u, koje krivi, kako kaže, za nestručnost. U prilog tome navodi da neka tijela otkopana još 1996, 1997. i 1998. godine nisu do danas identifikovana. Odobašić takođe tvrdi da su zaposleni u ICMP-u pravili katastrofalne greške prilikom identifikacija.

Jasmin Odobašić
„Ti veliki nazovi stručnjaci iz inostranstva su bezbroj puta pogriješili pol žrtve, griješili su u određivanju starosti žrtve, u sklapanju tijela užasne greške su činili“, kaže on.

Kašnjenja identifikacija po 12 godina nema, tvrdi Adnan Rizvić, zamjenik direktora forenzičkih nauka u ICMP-u. Ako ih i ima, za to postoji logično objašnjenje, kaže Rizvić i dodaje:

„Da li porodica nije dala krv, da li je koštani uzorak poslan na vrijeme, odmah poslije ekshumacije ili prije dva mjeseca - znači nema generalnog odgovora.“

Odobašićeve optužbe da je bilo puno grešaka u sklapanju tijela Rizvić takođe odbacuje, ali priznaje da forenzika ima svoje limite:

„Većina ekshumiranih ljudskih ostataka dolazi sa izmiješanih grobnica. Normalno, ukoliko nema kompletan skeletni ostatak, jako je teško izvršiti reasocijaciju, gotovo nemoguće kod pojedinih dijelova ljudskog tijela.“

Četiti miliona prošle godine

Smijenjeni šef pravnog i finansijskog odjela Instituta za nestale osobe Jasmin Odobašić kaže da javnost ima pravo da zna na šta je prošle godine potrošeno četiri miliona i 200.000 maraka u Institutu, a ekshumirano je samo 218 kompletnih tijela. Portparol Instituta Lejla Čengić navodi ukupan broj ekshumiranih i identifikovanih u BiH:

„Možemo reći da je do sada ekshumirano oko 21.000, a 17.000 je već identifikovano i predato porodicama kako bi ih sahranili.“

Identifikacija posmrtnih ostataka u Vlasenici
Jasmin Odobašić, ipak, tvrdi da Institut manipuliše brojevima:

„Nedavno na sastanku ovog kolektiva su rekli da je federalna komisija dala 12.000 identiteta, da je srpska dala 3.000 identiteta, to je negdje 15.000. Ako moramo pronaći još desetak hiljada, to je 25.000. Onda neko laže za 5.000.“


Odobašić takođe kaže da je od tijela ekshumiranih 2008. i 2009. godine, identifikovano njih 145, a sve ostale identifikacije odnose se na tijela iskopana za vrijeme rada entitetskih komisija.

Na pitanje koliko je tijela obrađeno od početka rada Instituta, 2008. godine, Lejla Čengić ne daje precizan podatak već kaže da je Institut pravni nasljednik entitetskih komisija za traženje nestalih.

I u ICMP-u odbijaju optužbe i iznose impozantne brojeve kao ilustraciju svog rada. Zamjenik direktora forenzičkih nauka Adnan Rizvić kaže da je ICMP do sada uradio 30.000 DNK izvještaja za 15.500 imena sa prostora bivše Jugoslavije, od čega je više od 13.500 iz Bosne i Hercegovine:

„Moram vam reći da broj analiziranih koštanih uzoraka trenutno, koji je urađen u našim laboratorijama, je veći nego svih ostalih laboratorija u svijetu zajedno.“

Na rad ICMP-a i Instituta primjedbe imaju i u Republici Srpskoj. U Operativnom timu za traženje nestalih tog entiteta tvrde da Institut odbija saradnju s njima.

U međusobnim optužbama nadležnih institucija, najviše ispaštaju porodice oko 10.000 nestalih u BiH za kojima se još traga. Utisak je da su za nadležne oni prestali da budu ljudi s imenima i prezimenima. Postali su statistika i dnevna politika.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG